Kategorija: Vijesti

  • U BiH dokaze o plaćenim računima treba čuvati i do deset godina

    U BiH dokaze o plaćenim računima treba čuvati i do deset godina

    Malo je onih kojima se nije dogodilo da dobiju opomenu za već plaćeni račun ili da ostanu bez određene usluge iako su uvjereni da su obvezu prema toj firmi ili instituciji ispunili.

    Kako bi se izbjegle takve i slične situacije, koje nerijetko znaju dovesti i do sudskih sporova, stručnjaci savjetuju čuvanje svih uplatnica i dokaza o plaćenim računima. Jer bez dokaza o uplati teško je dokazati da je do nje uistinu i došlo. Neke je, tvrde, dovoljno čuvati godinu dana, dok za druge preporučuju i do pet godina.

    Budući da sve veći broj stanovnika danas praktikuje plaćanje računa posredstvom internetskog bankarstva, na kojem se lako može pronaći izvod računa koji je plaćen, to može pojednostaviti situaciju, ali samo ako se zna datum uplate, piše Večernjilist.ba. Stoga stručnjaci savjetuju da se na uplatnice koje se dobiju prije spremanja na čuvanje jednostavno napiše datum plaćanja.

    Često se prilikom plaćanja računa znaju potkrasti i greške, poput pogrešno unesenog broja. Ako se to dogodi, firma kojoj se plaća račun neće imati provedeno plaćanje te će zasigurno poslati opomenu. Zbog takvih je situacija takođe važno sačuvati uplatnice koje dolaze kako bi ste lakše uvidjeli gdje je nastala greška i dostavili dokaz o plaćanju. Kada je riječ o rokovima čuvanja, preporuke su sljedeće: račune koji se plaćaju na mjesečnom nivou, poput onih za električnu energiju, grijanje, plin, internet ili telefon i slične komunalne usluge, trebalo bi se čuvati godinu dana.

    S druge strane, dokazi o plaćenim kaznama za prekršaje u saobraćaju, kao i plaćena osiguranja i do pet godina. Stručnjaci i finansijski savjetnici kažu da bi trebalo račune čuvati i duže od spomenutih rokova.

    Naime, praksa pokazuje da se znalo događati da stanovnici čuvaju račun, odrezak plaćenog računa godinu dana, nakon čega ga bace. Međutim, preduzeće koje isporučuje određenu uslugu pokrenula bi zapljenu upravo unutar tog perioda, ali bi osobi koju se tereti rješenje odnosno prijedlog o zapljeni često znali doći na adresu nakon tog roka.

    Ako je osoba bacila dokaz o plaćenom računu, dolazi do problema jer se u tom periodu još uvijek ne može pozvati na zastaru s obzirom na to da, prema zakonu, ona nije nastupila, odnosno zapljenja je pokrenuta u ranijem periodu. Stoga se predlaže da se računi i odresci, zapravo, čuvaju deset godina. Upravo zato što je to vrijeme kad nastupa zastara za zapljenju. Inače, zastara za plaćanje režijskih troškova po ispostavljenim računima nastupa nakon proteka jedne godine. Riječ je o sljedećim potraživanjima: naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kada je isporuka, odnosno usluga izvršena za potrebe domaćinstva, potraživanje radiostanice i radiotelevizijske stanice za upotrebu radio i televizijskog aparata, potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih usluga, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima, ali i potraživanje pretplate na povremene publikacije, računajući od isteka vremena za koje je publikacija naručena. Zastarijevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene. Na svakom ispostavljenom računu za prethodno spomenute usluge po pravilu je određen rok u kojem pružaoc usluge traži od potrošača da plati troškove po ispostavljenom računu. Ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, nema pravo zahtjevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obaveza zastarjela.

    Treba napomenuti da se zastara ne podrazumijeva, nego se potrošač na nju treba pozvati firmi koja je izdala račun, i to pisanim putem. Ako dođe do pokretanja postupka prisilne naplate, često se događa da firma koja pruža usluge uredno u zakonskom roku uruči tužbu u sud, a da ju sud zbog pretrpanosti tuženom uruči tek nakon 3-4-5, pa i 6 godina. Prema ranije objavljenim podacima, oko 1,2 miliona komunalnih predmeta je na sudovima u Bosni i Hercegovini. Krajem svake godine u opštinske sudove širom BiH veliki broj tužbi pristigne od javnih komunalnih poduzeća.

  • Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihtera kod Kneževa

    Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihtera kod Kneževa

    Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihterove skale registrovan je danas 21 kilometar od Kneževa, javlja Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Zamljotres je registrovan u 14.23 časa na dubini od pet kilometara, 39 kilometara sjeverozapadno od Zenice.

  • Može li Еvropski sud za ljudska prava ohrabriti Sud BiH da, ipak, pozove Kristijana Šmita za svjedoka?

    Može li Еvropski sud za ljudska prava ohrabriti Sud BiH da, ipak, pozove Kristijana Šmita za svjedoka?

    Poziv Kristijanu Šmitu da se pred Еvropskim sudom za ljudska prava sasluša u svojstvu svjedoka, bez obzira na koje okolnosti, dokaz je da nema razloga da se u istom svojstvu ne pozove i sasluša pred Sudom BiH, tim prije što se Šmit sam nije ni pozivao na imunitet, makar ne javno, istakao je advokat Goran Bubić u kolumni za Srnu.

    Kolumnu advokata Bubića za Srnu prenosimo u cijelosti:

    Iz medija saznajemo da će Kristijan Šmit svjedočiti u Еvropskom sudu za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Kovačević protiv BiH”. “Avaz” je objavio da je Šmit u Strazbur pozvan “kao vrhunski tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Ovim se istrajava na laži jer visoki predstavnici u BiH, i kada su bili legitimno postavljeni, nikada i ničim nisu bili ovlašteni da budu tumači Opšteg okvirnog sporazuma za BiH i njegovih aneksa, osim Aneksa 10 – Sporazuma o civilnom sprovođenju mirnog rješenja.

    No, ova vijest je interesantna iz drugog razloga. Sud BiH je odbio prijedlog odbrane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se u krivičnom postupku Kristijan Šmit sasluša kao svjedok, obrazlažući to diplomatskim imunitetom kojeg Šmit ima.

    Sud BiH se u rješenju od 21. maja, kojim je odbijen prijedlog odbrane, pozvao na Informacije o diplomatskom statusu visokog predstavnika za BiH, Ministarstva inostranih poslova BiH broj: 11/2-31-05-1-43421-2/23 od 11. decembra 2023. godine, za koju odbrani nije poznato kako je i na čije traženje dospjela u krivični spis ovog predmeta.

    Ovaj akt se ne spominje u optužnici, niti se na njega pozivalo Tužilaštvo BiH. Ova informacija od našeg ministarstva nije naslovljena na broj krivičnog predmeta, ne zna se po čijoj naredbi je u predmetu, jer je u Sudu BiH registrovana samo pod tzv. SU brojem (sudska uprava). Može se pretpostaviti da je u spisu po naredbi tadašnjeg predsjednika Suda BiH.

    U svakom slučaju poziv Kristijanu Šmitu da se pred Еvropskim sudom za ljudska prava sasluša u svojstvu svjedoka, bez obzira na koje okolnosti, dokaz je da nema razloga da se u istom svojstvu ne pozove i sasluša pred Sudom BiH. Ovo tim prije što se Šmit sam nije ni pozivao na imunitet, makar ne javno.

    Zato bi ovakvo postupanje Еvropskog suda za ljudska prava trebalo ohrabriti Sud Bih da se Šmit, ipak, pozove i sasluša kao svjedok u krivičnom predmetu protiv predsjednika Dodika i Miloša Lukića. Pojavljivanje pred sudom države BiH, u kojoj stoluje, doduše pod protivrječnim okolnostima, nije nikakvo unižavanje već bi predstavljalo izraz poštovanja prema pravosuđu BiH.

    Ovo je poželjno i s etičkog stanovišta, a ne bi bilo protivno ni dobrim običajima.

    Drugo je pitanje stvarnih motiva pozivanja Šmita pred Еvropski sud za ljudska prava cijeneći jasan stav tog suda da se visoki predstavnik u BiH ne može miješati u pitanja regulisana Ustavom BiH iskazan upravo u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”.

    Odluka u predmetu “Kovačević” evidentno otvara pitanja regulisana Ustavom BiH. Takođe, u predmetu “Dušan Berić i drugi protiv BiH” (ukupno 26 apelanata smijenjenih odlukom Pedija Еšdauna, tadašnjeg visokog predstavnika u BiH), u tački 25 Odluke o dopustivosti, navodi se: “Visoki predstavnik tvrdi da je njegov ured formiran i dobio ovlaštenja od raznih međunarodnih instrumenata, uključujući i pravno obavezujuće rezolucije Savjeta bezbjednosti UN-a…”

    Sud dalje citira tadašnji stav visokog predstavnika u BiH da je Savjet bezbjednosti UN-a “…njegov ured uvijek smatrao sastavnim dijelom svojih nastojanja, prema Poglavlju VII Povelje UN-a, za uspostavljanjem i održanjem mira u regiji”.

    S druge strane, Šmit u brojnim intervjuima tvrdi da je imenovan od Savjeta za implementaciju mira na prijedlog tadašnje kancelarke SR Njemačke Angele Merkel i da Savjet bezbjednosti UN nije nadležan za njegovo imenovanje.

    Zato bi u okviru standarda poštenog suđenja bilo fer da se Šmit kao svjedok pojavi pred Sudom BiH u krivičnom postupku protiv predsjednika Dodika i Lukića i razjasni ove i druge protivrječnosti.

    Očigledna je kolizija između sadržine Aneksa 10, pa i ranijih shvatanja Еvropskog suda, s jedne strane, u odnosu na javne izjave Šmita. Osim ako ove očigledne razlike ne pomiri tzv. sudski aktivizam, kako se čini vjerovatnim.

    A ko mari što se evidentnim nedosljednostima vladavini prava stavlja prst u oko i dalje gura ovaj politički proces u kojem se od Tužilaštva BiH favorizuje nelegitimni strani državljanin na štetu državljana BiH.

  • Pejdžeri i voki-toki se pretvaraju u bombe, a mobilni?

    Pejdžeri i voki-toki se pretvaraju u bombe, a mobilni?

    Koordinisana eksplozija hiljada pejdžera i radija koje su pripadnici Hezbolaha koristili širom Libana i Sirije ranije ove nedjelje označila je novu zoru tajnog rata.

    Eksplozije su izazvale strahove oko toga da li bi se takva taktika mogla proširiti na tehnologiju koju milioni koriste svakog dana – poput naših pametnih telefona, tableta i pametnih satova.

    Šokantno koordinisan i razorno efikasan napad, na koji se naširoko gleda kao na djelo izraelske tajne službe Mosada, odnio je na desetine života i izazvao više hiljada ozbiljnih povreda. Prema libanskim istražiteljima, u uređaje je bio postavljen eksploziv PETN.

    Napad izaziva šire strahove u vezi sa tehnologijom. Mnogi se sad pitaju da li je moguće podmetnuti eksploziv u uređaje od kojih se danas praktično ne odvajamo.

    Godine 2011. širila se priča o Stivu Džobsu i timu inženjera njegove kompanije “Aplle” koji su imali zadatak da naprave prvi iPod.

    Priča kaže da je, nakon mjeseci, ako ne i godina mukotrpnog istraživanja, razvoja i najsavremenijeg inženjeringa, tim predstavio svom izvršnom direktoru svoj cjenjeni prototip – samo da bi ga Džobs odmah odbacio jer je prevelik.

    Kada su inženjeri protestovali da ga je jednostavno nemoguće smanjiti, Džobs je prišao akvarijumu i bacio uređaj u vodu.

    Dok su se mehurići vazduha koji su izlazili iz prototipa dizali na površinu, rekao je: “To znači da ima prostora. Neka bude manji”.

    Poznavaoci “Aplle” i tehnološki entuzijasti dugo su raspravljali o tome da li je anegdota činjenica ili fikcija.

    Ali savršeno obuhvata početak trenda koji sada traje decenijama – trku da našu tehnologiju učinimo manjom i elegantnijom, piše Daily mail, prenosi Nova.rs.

    Stručnjaci su spekulisali da su izraelski agenti bili u stanju da Hezbolahove pejdžere i radio aparate pretvore u bombe ubacivanjem male količine visokog eksploziva u njihov unutrašnji rad.

    Ova ranjivost jednostavno više ne postoji sa današnjom tehnologijom.

    Nijedan prostor u modernom pametnom telefonu, tabletu ili pametnom satu nije neiskorišćen. Svaki uređaj je dizajniran sa nemilosrdnom preciznošću, punjen hardverom i upakovan što je moguće čvršće i efikasnije.

     

    Štaviše, većina današnjih uređaja više nije modularna.

    Za razliku od starog pejdžera, koji se sastoji od zamjenljivih djelova sa dosta unutrašnjih prostora, ne možete da zamijenite bateriju svog modernog telefona jednostavnim otkopčavanjem kućišta i izvlačenjem – uređaj dolazi zapečaćen kao jedna jedinica.

    Ove karakteristike znače da bi nekom ko želi da postavi eksploziv u telefon proizveden posljednjih godina bila potrebna izuzetno impresivna tehnička sposobnost. Ne samo da bi saboter morao da bude u stanju da raspakuje, modifikuje i prepakuje uređaj ne ostavljajući tragove, već bi svaka takva modifikacija vjerovatno rezultirala nekom vrstom kvara kao što je primjetno smanjen vijek trajanja baterije, proizvodnja toplote ili nedostatak funkcionalnosti.

    Većina gadžeta prolazi kroz rigorozno testiranje performansi i bezbjednosti i tokom i nakon procesa proizvodnje, tako da bi bilo koji takav problem skoro sigurno otkriven prije nego što uređaj dođe u ruke krajnjeg potrošača.

    Iako decenije globalizacije znače da se većina naše tehnologije proizvodi hiljadama kilometara daleko i šalje širom svijeta, proizvodni proces je sada izuzetno efikasan.

    Ne samo da su proizvodne linije moderne tehnologije brze i precizne, one takođe rade pod strogim bezbjednosnim mjerama kako bi spriječile da detalji o proizvodima procure do konkurencije.

    Moderni telefoni, posebno vrhunski modeli, takođe se konstruišu korišćenjem automatizovanih robotskih procesa sklapanja.

    Ipak, sve to ne znači da nije moguće da telefon eksplodira i izazove povrede. Prekomerno punjenje ili izlaganje visokim temperaturama može izazvati pregrevanje, što može dovesti do eksplozije.

  • Stevandić začepio usta „muzičkim kritičarima“: Barka plovi u srcu, po moru i na nebu

    Stevandić začepio usta „muzičkim kritičarima“: Barka plovi u srcu, po moru i na nebu

    Predsjednik Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, nedavno je zapjevao „Život je more“, ali i „Morem plovi jedna mala barka“.

    Naročio zbog ove druge pjesme, izazvao je brojne komentare, prvenstveno na društvenim mrežama.

    Stevandić se danas osvrnuo na kritike, podijelivši na društvenim mrežema starije snimke na kojima, u društvu saradnika i prijatelja, pjeva „Morem plovi“.

    -Vidim da ima dosta komentara na moje pjevanje. Vježbao sam na Kajmakčalanu na 2.521 metar nadmorske visine, a i na nivou mora u Peterburgu. Barka plovi u srcu, po moru i na nebu. Ko pjeva, zlo ne misli! – poruka je Stevandića svim „muzičkim kritičarima“.

    Kako zvuči „Morem plovi“ na Kajmakčalanu i u Sankt Peterburgu pogledajte na ovom linku.

  • Dodik: Mehmedagić u zatvoru jer je OBA planirala atentat na mene i Vučića

    Dodik: Mehmedagić u zatvoru jer je OBA planirala atentat na mene i Vučića

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je “opštepoznato da je Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH planirala atentat na njega i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te da je to jedan od razloga zašto je bivši direktor OBA Osman Mehmedagić Osmica u zatvoru”.

    “Bila je potpuno razrađena šema u kojoj su prvo razvili mrežu praćenja u Srbiji predsjednika Vučića i njegovih aktivnosti. Vršili su medijsku pripremu svega toga iz Federacije prema Vučiću i meni. Sada postoje i dokazi organizacionog karaktera da su se spremale grupe za egzekucije i ostale stvari”, rekao je Dodik u Dervišima kod Banjaluke.

    On je naveo da su mu takve aktivnosti Osmice bile i ranije poznate, te da je Mehmedagić spriječen u takvim namjerama.

    “Ako iko ima obavještajnu službu u regionu onda ima Srbija. Oni misle da mogu u Srbiji nešto da urade”,  rekao je Dodik.

    Dodik je dodao da je Vučić prije nekoliko godina imao podatke o takvim aktivnostima Obavještajno-bezbjednosne agencije koje su spriječene u samom začetku, prenosi RTRS.

  • Stevandić potvrdio: Znali smo za plan atentata na Dodika i Vučića

    Stevandić potvrdio: Znali smo za plan atentata na Dodika i Vučića

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da nije tajna da je Obavještajno-bezbjednosna agencija /OBA/ BiH planirala atentat na predsjednike Srpske i Srbije Milorada Dodika i Aleksandra Vučića, te da su predstavnici Srpske to znali dok je Osman Mehmedagić Osmica bio šef te agencije.

    Stevandić je rekao da nije postojao mehanizam da se to dokaže, ali da su predstavnici Srpske dočekali da svi oni koji pripremaju njihovo i rušenje Republike Srpske postanu istorija.

     

     

    “To je najbolja moguća poruka. Oni koji su to pripremali su u zatvoru ili su zbrisani sa političke scene, a mi koji čuvamo Republiku Srpsku smo i dalje tu zajedno sa Republikom Srpskom”, rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je u podkastu Srne da je imao podatke da je Obavještajno-bezbjednosna agencija BiH planirala njegovu i likvidaciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, te da se u Sarajevu tako postupa s onima koji ne dijele političke stavove Bošnjaka.

    “Tu su službu instrumentalizovali dotle da onaj Osmica /Osman Mehmedagić/ napravi operativni plan likvidacije mene, Vučića i drugih ljudi koji smetaju bošnjačkim interesima”, rekao je Dodik

  • Stevandić: Sve je vječno što se gradi zajedno sa Crkvom

    Stevandić: Sve je vječno što se gradi zajedno sa Crkvom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić zahvalio je svima koji su doprinijeli izgradnji Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u banjalučkom naselju Derviši, ističući da je vječno sve što se gradi zajedno sa Crkvom.

    “To su vrijednosti koje se 800 godina nisu mijenjale, ostale su porodične, tradicionalne, iskonske i prelijepo je prisustvovati događajima koji te vrijednosti definišu i inaugurišu našu budućnost”, rekao je Stevandić novinarima uoči osveštanja ovog hrama.

    Hram Rođenja Presvete Bogorodice u banjalučkom naselju Derviši osveštao je danas Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit banjalučki Jefrem, u prisustvu velikog broja vjernika, među kojima su bili Stevandić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Nakon Hrama Rođenja Presvete Bogorodice i Svete arhijerejske liturgije biće osveštan i temelj parohijske sale.

  • “Dani Srpske” u Subotici, Kraljevu i Kragujevcu

    “Dani Srpske” u Subotici, Kraljevu i Kragujevcu

    Programi “Dana Srpske u Srbiji” danas će biti održani u Subotici, Kraljevu i Kragujevcu, najavljeno je iz Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, koje je organizator ove manifestacije.

    Drugog dana manifestacije gradonačelnik Subotice Stevan Bakić u 15.00 časova u Gradskoj kući primiće ministra uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senku Јujić.

    Sastanku će prisustvovati i direktor Јavne ustanove “Spomen-područje Donja Gradina” Tanja Tuleković i saradnik u Predstavništvu Srpske u Srbiji Ana Ljutić.

    U Srpskom kulturnom centru “Sveti Sava” u Subotici u 18.00 časova biće izvedena monodrama “Tuga koja traje cijeli život”, Јavne ustanove Spomen-područje Donja Gradina.

    Tekst potpisuje Dobrila Kukolj, prema istoimenoj knjizi, režiser je Maja Kolundžija Zoroe, scenografiju je pripremila Gordana Batić, producent je Tanja Tuleković, a igra Maja Kolundžija Zoroe.

    U Kraljevu će u 17.00 časova u Gradskoj upravi, gradonačelnik Predrag Terzić primiti šefa Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađena Cicovića.

    Sastanku će prisustovati pomoćnik gradonačelnika za kulturu Miloš Milišić i savjetnici u Predstavništvu Tatjana Duvnjak i Јelena Kusmuk.

    U Kraljevačkom pozorištu u 20.00 časova Etno grupa “Trag” iz Banjaluke održaće koncert, kada će nastupiti vokali Valentina Milekić Kovačić /umjetnički rukovodilac/, Vesna Drašković, Tanja Vrančić i Hilda Hrekes.

    Instrumentalisti su Јelena Škrbić – violina, Bojan Stijak – bas gitara, Filip Vukelić – klavijatura, Boban Adžić – gitara, Goran Pivašević – frule, gajde, kaval, vokal i Andrej Petković – perkusije.

    U Kragujevcu će u 17.30 časova u svečanom salonu Zgrade uprave grada Kragujevca članovi Gradskog vijeća Maja Angelovska, Stefan Nikezić i Predrag Stevović održati sastanak sa delegacijom Republike Srpske.

    Delegaciju Srpske činiće načelnik Odjeljenja za kulturu, međunarodnu saradnju, sport i nevladine organizacije grada Prijedora Aleksandar Milješić, zatim Boris Eremić, akademski slikar i direktor galerije “Sreten Stojanović”, te Bojana Vučenović, direktor Srednjoškolskog centra Prijedor, i Borislav Maksimović, savjetnik u Predstavništvu Srpske u Srbiji.

    U Knjaževsko-srpskom teatru u Kragujevcu u 20.00 časova Pozorište Prijedor izvešće predstavu “Kauboji”, reditelja i dramaturga Davida Alića, po tekstu Saše Anočića.

    Scenografiju je radio Vladimir Vanja Vlačina, kostimografiju je Vesna Teodosić, fotografiju Slaven Šiljegović, a igraju Tijana Nikolić, Željko Kasap, Dean Batoz, Srđan Knjeginjić, Marko Vukosav, Miroslav Sinkić i Darko Stojić.

    Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji već 12 godina organizuje manifestaciju “Dani Srpske u Srbiji”.

    Ove godine “Dani Srpske” održavaju se u 12 gradova u Srbiji – Beogradu, Kragujevcu, Kraljevu, Subotici, Kruševcu, Požarevcu, Novom Sadu, Somboru, Nišu, Vranju, Sremskoj Mitrovici i Zrenjaninu.

  • Stevandić: Saradnja Srbije i Srpske sve jača i posvećena miru i interesima vlastitog naroda

    Stevandić: Saradnja Srbije i Srpske sve jača i posvećena miru i interesima vlastitog naroda

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao večeras u Beogradu da je saradnja Srpske i Srbije sve jača i da je posvećena miru i čuvanju interesa vlastitog naroda.

    “Svake godine imamo čime da se pohvalio. Saradnja nije samo na papiru, ona je i u mnogim projektima”, rekao je Stevandić novinarima u Beogradu uoči otvaranja manifestacije “Dani Srpske u Srbiji”.

    On je rekao da je ta saradnja formalizovana od kako su Srbija i Srpska počele zajedno da tuguju na tužnim datumima srpske istorija, da obilježavaju stradanja, kao i od kako su počele da otvaraju fabrike, mostove i puteve, slave zajedničke uspjehe, prisustvuju vojnim vježbama i obilježavaju sve značajne datme zajedno.

    “Svake godine postoji neki napredak, jedan most više, više jedan autoput, bolnica… Tako da ta saradnja nije samo na papiru, nego je formalizovana. Ono što je najvažnije nakon potpisivanja Deklaracije na Sverpskom saboru o budućnosti našeg naroda, ona dobija sve veće obrise”, rekao je Stevandić.

    Što je više kritika i više nerazumijevanja, kaže on, ta saradnja je sve jača.

    “Ne obaziremo se na kritike, ta saradnja posvećena je miru, napretku, čuvanju interesa vlastitog naroda i nije usmjerena protiv drugih naroda”, dodao je Stevandić.