Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH Anđelina Ošap Gaćanović rekla je da ova komisija nikada nije dala saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu, kao i da treba razlučiti da li se time veliča bosanska titula bana ili titula Nemanjića.
Gaćanovićeva je rekla Srni da ne zna ko je to dozvolio, budući da je Komisija izdala mišljenje da za postavljanje ovog spomenika ne postoji saglasnost i da nije u skladu sa istorijskim urbanim pejzažom.
“Ukoliko je pribavljena neka saglasnost, onda je izdejstvovana nepotpunim glasanjem, jer ja nisam dala saglasnost. U tom slučaju odluka je nepravovaljana, jer pred članovima Komisije u skorije vrijeme nije bilo nikakvog zahtjeva za izdavanje mišljenja usaglašenosti sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva”, rekla je Gaćanovićeva.
Ona je pojasnila da je u skladu sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva potrebno pribaviti saglasnost komisije za sve intervencije u zaštićenom prostoru.
Gaćanovićeva je podsjetila i na Zakon o sprovođenju odluka Komisije koji obavezuje nadležne institucije da se ponašaju u skladu sa tim, a da se sve ono što nije u skladu sa odlukama Komisije u planskoj dokumentaciji stavlja van snage.
Prema njenim riječima, iz Gradske uprave Sarajevo prije godinu dana došao je zahtjev za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću kod zgrade Predsjedništva BiH, ali da na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije postignuta saglasnost svih članova.
“Smatrala sam da je to interpretacija istorijske ličnosti i iskorištavanje u dnevno-političke svrhe i nisam dala saglasnost. Smatrala sam da kao institucija koja štiti kulturu naroda, ne može da se pripisuje samo jednom narodu i da se šalje pogrešna poruka”, pojasnila je Gaćanovićeva.
Ona je dodala da je potom nekoliko nevladinih udruženja pokušalo da pribavi mišljenje Komisije o odgovarajućoj lokaciji, ali da ni za to nije bilo saglasnosti zbog toga što je u pitanju politička zloupotreba i stavljanje istorijske ličnosti u savremeni kontekst upotrijebljen u političke i ideološke svrhe.
Gaćanovićeva je naglasila da je BiH potpisnik međunarodnih konvencija o zaštiti kulturnog, prirodnog i nematerijalnog nasljeđa koje BiH obavezuju da se istorijski slojevi i istorijska nematerijalna baština ne smiju koristiti u dnevnopolitičkim kontekstima.
“Treba da odvojimo istorijsku ličnost Stefana Prvog Tvrtka Kotromanića od interpretacije, jer ne postoji kralj Bosne i srednjovjekovna Bosanska kraljevina. Tvrtko je bio ban Bosne, a onda je ovjenčan krunom Nemanjića i radi se o jednoj mnogo većoj državi”, pojasnila je Gaćanovićeva.
Komentarišući natpis na spomeniku na kojem piše “Kralj Tvrtko”, Gaćanovićeva ističe da se time prenosi lažna informacija, te da se treba razlučiti da li se spomenikom pozdravlja ban Tvrtko i veliča bosanska titula bana ili se veliča titula Nemanjića, gdje se on proglašava Stefanom Prvim Tvrtkom Kotromanićem, kraljem Srblja, Bosne, Primorja i Zapadnih strana, i to je potpuno druga titula.
“U tom smislu ukoliko se zaista veliča ličnost i titula kralja, onda je potrebno napisati tačno, a ne interpretirati djelimično ovu titulu, tako da definitivno ovo predstavlja zloupotrebu istorijskog sloja koja je suprotna međunarodnim konvencijama”, naglasila je Gaćanovićeva.
Ona smatra da je interpretacija Tvrtka Kotromanića koja se sprovodi ovim spomenikom u cilju političko-ideološke savremene poruke pravno protivna međunarodnim konvencijama BiH, čime je i neustavna.
“Neophodno je netačnosti iz imena ove istorijske ličnosti odvojiti od poruke koju spomenik nosi. Iz toga razloga, bez ideoloških prizvuka, potrebno je pravilno napisati titulara imenom i titulom”, zaključila je Gaćanovićeva.
Spomenik Tvrtku Kotromaniću pojavio se tokom noći u Sarajevu, prekoputa zgrade Predsjedništva BiH.
