Kategorija: Vijesti

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prisustvovao je danas u Beogradu molitvi u Hramu Svetog Save pred polazak presjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u Njujork, gdje će se pred Generalnom skupštinom UN boriti protiv usvajanja Rezolucije o Srebrenici.

Molitvi su prisustvovali i predsjednici Republike Srpske i Republike Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, premijer Srpske Radovan Višković, ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić i ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović, kao i drugi zvaničnici Srbije, Srpske i predstavnici Srba iz regiona.

Molitvu je služio patrijarh Porfirije, koji je blagoslovio predsjednika Vučića, te mu poželio sreću i dovoljno snage za teške dane koji su pred njim.

Patrijarh Porfirije poručio je da će srpski narod snažno podići glas protiv istorijskog revizionizma.

“Sabrali smo se da se pomolimo pred vaš put u Njujork. Danas snažno podižemo svoj glas protiv istorijskog revizionizma i da srpski narod bude proglašen za počinioce genocida. Nalazimo se u iskušenju pred najvećim međunarodnim forumom, molimo se da vam Bog da snage da na najbolji način zastupate naš narod. Da imate mudrost i odlučnosti da svjedočite istinu. Neka vas Bog blagoslovi” poručio je patrijarh u besjedi.

Vučić je rekao da je od patrijarha Porfirija zatražio blagoslov pred put i da ide u Njujork da se bori za budućnost Srbije.

“Silni su oni koji su protiv nas, ali Srbija je naša najveća svetinja. Mnogo je laži, ali je istina jedna i vječna. Naša trobojka će se ponosno vijoriti u Njujorku, a pod njenim okriljem će novu energiju u zalaganju za pravedniji svijet naći sve slobodarske zemlje, sve nacije koje se bore za dostojanstvo i pravdu, koja je dugo bila obesmišljavana i ponižavana. Živjela Srbija!” – poručio je Vučić.

Nakon medijskih natpisa da narko kartel Edina Gačanina plaća nekoga iz CIK BiH, uslijedila je reakcija iz Komisije. Podnijeli su krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH u kojoj traže što hitniju istragu prepiski iz skaj aplikacije, ali ne demantuju da pojedinci iz CIK imaju veze sa narko kartelom.

Indikativno je da vijest dolazi u trenutku kada su raspisani lokalni izbori po tzv. Šmitovom zakonu. Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Snježana Novaković Bursać rekla je za našu televiziju da nije iznenađena, jer u CIK postoji struktura ljudi koja je spremna na sve i svašta.

Sadržaj skaj aplikacija, ne prestaju da “šokiraju” javnost. Mediji sada pišu o namjeri svjetskog kartela Tito-Dino da “preko osobe u CIK BiH finansira sopstvenu stranku i namjesti krađu na izborima”.

Šokantne tvrdnje proilaze iz prepiske Mostarca Harisa Behrama, uhapšenog u akciji “Crna kravata 2” i vođe kriminalne organizacije Edina Gačanina, u kojoj Behram pominje Nermina Kljaku, bivšeg kadra stranke SBB BiH, kao osobu koja “plaća nekoga u CIK”.

Pisanje medija uzdrmalo je CIK, oni koji su “čista” obraza očekuju da se što prije stvari istjeraju na čistac. Zvanično, predsjednik CIK Irena Hadžiabdić podnijela je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv nepoznate osobe, u cilju kako se navodi, očuvanja integriteta izbornog procesa.

– Podnosimo ovu krivičnu prijavu radi provođenja hitne istrage i ispitivanja navoda iz medija. CIK BiH stoji na raspolaganju za sva bitna pitanja bitna za istragu – piše u prijavi.

– Pitanje ko je osoba u CIK , konkretnije član Komisije koji je na platnom spisku svjetskog narko kartela, užasava ali ne čudi u zemlji čiji je predsjednik Suda u pritvoru, a biši dir. OBA pod istragom – kaže delegat Snježana Novaković Bursać.

– Moramo se prisjetiti ko je predložio ovaj sastav CIK-a, to je bio Dragan Mektić čiji je savjetnik takođe u zatvoru zbog optužbi za trgovinu narkotike. Ne trebamo zaboraviti da su pod kontrolom CIK-a umetnuti falsifikovani glasački listići da su se ti ljudi usuđivali da prekraju iouzbornu volju građana Srpske što znači da imamo struzkturu ljudi od kojih svađšta možemo očekivati pa i direktnu vezu sa narko kartelom – rekla je delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Snježana Novaković Bursać.

Saznanja o poslovnim vezama narko-kriminalca Edina Gačanina sa rukovodiocima federalne policije, biznismenima iz Sarajeva čak i visokopozicioniranim bošnjačkim političarama, mjesecima pune medijske članke. U izostanku jačih argumenta da demantuje veze sa Gačaninom, Elmedin Konaković za “prljavštinu” u sopstvenom dvorištu okrivljuju ni manje ni više nego Srbiju i Republiku Srpsku.

Druga grupa je predsjednik SNSD-a i njegovi saradnici. Zašto, zato što nikada lošije Dodik nije stajao, nikada. I treća grupa su vlasti Srbije. Nemam ja dokaze za ovo – rekao je ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković.

Nema dokaze a javno blati partnere iz Srpske i susjednu Srbiju, to je samo jeftin spin da se skrene medijska pažnja sa možda i najvećeg skandala u postdejtonskoj BiH o “pranju” narko novca preko saradnika u Federaciji, za šta su dokaze BiH pravosuđu dostavile američke i evropske policijske agencije.

 

Јedan od ključnih infrastrukturnih projekata od nacionalnog interesa je povezivanje Banjaluke i Beograda auto-putem i na to sam za šest godina, koliko sam na čelu Vlade Republike Srpske, najviše ponosan, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, govoreći o šestogodišnjem predsjedavanju Vladom Republike Srpske.

Kada taj projekat bude završen, to bih stavio na prvo mjesto. Tu su i hidrocentrale, solarne elektrane, bolnice, veće penzije – rekao je Višković.

Kako je rekao, kada posmatra ovih šest godina, samo je 2019. godina bila normalna, odnosno da nije bilo nekih kriza. Virus korona ističe kao najteže iskustvo i kaže da je mogao i pretpostaviti da će se tako nešto desiti, ne bi nikada ni sjeo na to mjesto.

– Samo za 2019. godinu možemo reći da je bila normalna, da se posvetite poslu kako treba. Sve ostale godine su bile takve da radite stvari iznuđeno, nametnuto, neočekivano. Najviše sam ponosan što smo uspjeli u ovom rovitom vremenu, svjetskih kriza, virusa korona. Preživjeli smo, uspjeli smo da prevaziđemo mnoge probleme – istakao je Višković za banjaluka.net.

Ističe da se trenutno grade Dabar, Bistrica, Mrsovo.

– I neću da preskočim Buk Bijelu, bez obzira na opstrukcije koje dolaze od Sarajeva. Mi od tog projekta nećemo odustati nikad – dodaje premijer.

Prisjeća se da kada su te 2019. godine najavili prosječnu platu od 1.000 KM, da su bili predmet ismijavanja, a da je ona danas 1.392 KM, te da su penzije povećane za 70% odsto u šest godina.

– Postigli smo najveću zaposlenost od postojanja Republike Srpske. Imamo rekordnu zaposlenost. Često nam se imputira mali broj stranih investicija. I mogu se djelimično složiti. Ali opet ne krivicom Republike Srpske, nego opštega ambijenta u BiH – kaže Višković i dodaje da i u takvom ambijentu postoji značajan broj stranih investitora.

Ipak, uz zahvalnost stranim investitorima, dodaje da je prvenstveno zahvalan domaćim privrednicima koji ovdje rade i ulažu.

– Ali to smo radili zajedno. Vlada Republike Srpske u ovih šest godina ulaže 400 miliona maraka svake godine u našu privredu. I to isključivo u realnom sektoru. Јedini u regiji imamo zakon o podsticajima na povećanje plata, naše poreske stope su najstimulativnije u čitavoj regiji. I na to sam ponosan. Pored svih tih olakšica uspijevamo da preživimo. Pored svih pritisaka kojima nam se zabranjuje pristup na finansijskim tržištima, bankama s većinskim stranim kapitalom – kaže premijer.

Ističe i ulaganja u bolnički sektor, te podsjeća da je u toku preseljenje sa stare lokacije u novu bolnicu u Doboju, izgradnja bolnice u Trebinju, da su izgrađene bolnice u Bijeljini i Istočnom Sarajevu.

– Naš Klinički centar u Banjaluci. Kako je izgledao prije šest godina, a kako danas – pita on.

Na konstataciju da izgleda bolje, ali da je vidljiv manjak kadra, kaže da je to djelimično tačno jer je danas na subspecijalizacijama i usavršavanju rekordan broj doktora.

– Nema bolnice u Republici Srpskoj koja danas nema desetine ili stotine mladih doktora koji su na specijalizacijama. Prije samo nekoliko godina dobiti specijalizaciju bilo je veoma teško. Prema tome, dolaze nova oprema, novi ljudi, nove metode, nove dijagnostike. Nekad možete kupiti neki aparat, možda i najsavremeniji, ali morate imati čoveka koji radi s tim aparatom – kaže Višković.

Na pitanje za čim žali, ističe činjenicu što ovih pet godina nije bilo kao 2019. godina, te je uvjeren da bi postigli bar pet puta više.

– Nismo imali ambijent, nego smo morali rješavati stvari koje ne zavise od nas. Imali smo dvocifrenu inflaciju. Јesu li premijer i Vlada krivi za to ili je to došlo kao posljedica nečeg na šta ne možemo da utičemo? Nismo mi krivi za rat u Ukrajini. Јesmo li platili cijenu tog rata? Јesmo, i plaćamo i danas – ističe.

Tačno je, kako kaže, da u prva četiri mjeseca ove godine imamo pad izvoza, ali dodaje da to nije krivica Vlade Srpske, nego posljedica sukoba u Ukrajini.

– Imate smanjenu ekonomsku moć zemalja koje su naši najveći spoljnotrgovinski partneri. Njemačka ima najveću krizu od Drugog svjetskog rata, pa kako onda da povećamo izvoz u Njemačku kad oni sami imaju svoje probleme. I ne samo Njemačka, nego čitava Evropa. Mi kao mala ekonomija uvijek zavisimo od dešavanja na velikoj sceni, ali nekad imamo i prednost za to što smo mali. Nismo ranjivi kao ti veliki – kaže predsjednik Vlade.

Na kraju, kaže da ne može ništa posebno istaći, ali ponavlja da kad više ne bude na ovom mjestu ili u politici uopšte, da će biti ponosan da prođe auto-putem od Banjaluke do Beograda, kao i na hidroelektranu Buk Bijela, o kojoj se, kako je rekao, govori od kada je rođen.

– Ništa nisam manje ponosan i na našu privredu, na naše ljude, na naše radnike. Naši ljudi su vrijedni, naši ljudi su pametni i radni. Kad bi nas malo pustili da se bavimo svojim životom, sigurno da bismo bili mnogo jači i mnogo više volji nego mnogi oko nas. Mislim da se BiH i namjerno i svjesno drži malo u raljama. Da nam se ne dozvoljava da prodišemo punim plućima. Bili ste svjedoci da kad se politički lideri nešto dogovore, onda se neko umiješa i to razvali. Morate uvijek imati nešto za potkusurivanje. Kad vam ne ide u Ukrajini, Gazi ili Avganistanu, možete trenirati strogoću ovdje. Ali dobro, Bože moj. Nadam se da će i to proći i da će sve to jednog dana biti sutra – zaključio je Višković.

Funkcionisanje pravosudnog sistema u BiH dovedeno u pitanje, a sudije i tužioci već ne mogu preuzeti svoje dužnosti, dok Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH neće imati kvorum za rad od februara 2025.

Ukratko, tako bi se moglo u jednoj rečenici moglo sumirati saopštenje VSTS-a BiH, koji je ukazao na brojne probleme u pravosuđu.

VSTS je, ističe se u saopštenju, na sjednici koja je održana juče i prekjuče usvojio Inicijativu za usvajanje Zakona o izmjenama Zakona o VSTS-u BiH, koja će danas biti upućena Ministarstvu pravde BiH.

“Usvojenom Inicijativom se želi ukloniti rizik da se zbog nemogućnosti implementacije Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u BiH koji je stupio na snagu u septembru 2023. godine, uruši efikasnost i kvalitet rada pravosuđa u BiH, kao i funkcionisanje VSTS-a BiH kao krovne pravosudne institucije”, upozoreno je u saopštenju.

Naime, kako dodaju, novousvojenim Zakonom je predviđeno osnivanje odjeljenja za sprovođenje postupka po izvještajima te je VSTS BiH preduzeo sve aktivnosti iz vlastite nadležnosti za sticanje uslova za početak funkcionisanja ovog odjeljenja.

“Tako je blagovremeno usvojio Pravilnik u vezi sa izvještavanjem o imovini i interesima, izmijenio Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u VSTS-u BiH te inicirao popunjavanje odjeljenja za sprovođenje postupka po izvještajima prema nadležnim tijelima”, kažu iz VSTS-a.

S druge strane, dodaju, “i pored brojnih urgencija od strane VSTS-a BiH, zakonodavna i izvršna vlast još uvijek, nije obezbijedila finansijska sredstava za početak rada tog odjeljenja”.

“Za posljedicu imamo da sva imenovanja sudija i tužilaca, koja VSTS BiH vrši, nisu efektivna te da je funkcionisanje cjelokupnog pravosudnog sistema dovedeno u pitanje. Odredbe novousvojenog Zakona su propisale obaveznim provjere izvještaja o imovini i interesima sudija i tužilaca prije njihovog preuzimanja dužnosti, koje bi obavljalo odjeljenje koje još nije počelo sa radom jer, kako je naglašeno, nisu osigurana finansijska sredstva za početak njegovog rada, a što je uslov za podnošenje zahtjeva Agenciji za državnu službu BiH (ADS) za raspisivanje konkursa”, ističe se u saopštenju.

 

Štaviše, kako dodaju, ovaj problem dodatno ugrožava i funkcionisanje samog VSTS-a BiH budući da članovi Savjeta koji su imenovani i čije imenovanje predstoji u narednom periodu, ne mogu i neće moći preuzeti funkciju u Savjetu, jer nisu prošli provjere izvještaja o imovini i interesima u skladu sa navedenim odredbama novousvojenog Zakona.

“Tako u februaru 2025. godine, dakle za samo osam mjeseci, VSTS BiH neće imati kvorum za rad. Naime, i u slučaju da se, primjera radi, u ponedjeljak naredne sedmice osiguraju neophodna finansijska sredstava, proces zapošljavanja i sigurnosne provjere osoblja za rad u navedenom odjeljenju neće biti moguće obaviti u roku od osam mjeseci. Podsjećamo, konkurs traje 30 dana, nakon čega se sprovodi konkursna procedura pred ADS-om uz učešće međunarodnih eksperata, te po završetku navedene procedure slijedi provjera pred Obavještajno-bezbjednosnom agencijom BiH”, kažu iz VSTS-a BiH.

Svjesni problema, u više navrata su se, dodaju, obraćali izvršnoj i zakonodavnoj vlasti sa inicijativama, urgencijama, dopisima, kojima je traženo odgađanje početka primjene odredaba o obaveznoj provjeri izvještaja o imovini i interesima do osiguranja finansijskih sredstava za početak rada navedenog odjeljenja, ali ni nakon višemjesečnih napora finansijska sredstva nisu osigurana.

“Naš finalni pokušaj sprečavanja kolapsa pravosudnog sistema i funkcionisanja VSTS-a BiH, predstavlja Inicijativa za izmjenu Zakona o VSTS-u BiH koju smo usvojili tokom drugog dana naše sjednice i koja će biti upućena Ministarstvu pravde BiH. U ovoj Inicijativi su predložena rješenja koja omogućavaju nesmetano funkcionisanje VSTS-a BiH u narednom periodu, te efikasan rad pravosuđa BiH do uspostave Odjela za provođenje postupka po izvještajima, zato pozivamo predstavnike izvršene i zakonodavne vlasti da, čim prije, usvoje izmjene Zakona o VSTS-u BiH predložene u Inicijativi”, ističu iz VSTS-a BiH.

Prioritetno, pozivaju izvršnu i zakonodavnu vlast da u najkraćem mogućem roku odobre potrebna finansijska sredstva za početak rada odjeljenja, “kroz dva moguća modaliteta, odnosno usvajanjem budžeta institucija BiH ili donošenjem odluke o odobrenju dodatnog zapošljavanja u skladu sa procedurom koju smo pokrenuli pred Savjetom ministara BiH”.

Veliki srpski sabor održaće se 8. juna u Beogradu, nakon što se u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održi sjednica o rezoluciji o Srebrenici zakazana za 23. maj.

Prvobitno je veliki srpski sabor najavljen za Uskrs, ali je odložen, budući da je odložena i sjednica GS UN o Srebrenici, navodi RTS.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tada izjavio da je prihvatio ideju Milorada Dodika, predsjednika RS, da Sabor srpskog naroda, Srbije i Srpske, bude održan odmah poslie glasanja o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN.

Na Brčanskoj malti u Tuzli služen je pomen poginulim pripadnicima ЈNA ubijenim prije 32 godine u mučkom napadu muslimanskih snaga dok su se, po prethodnom dogovoru, mirno povlačili iz tuzlanske kasarne.

Prethodno su na mjestu stradanja na Brčanskoj malti položene bijele ruže i zapaljene svijeće.

 

Obilježavanju ovog istorijskog događaja od republičkog značaja prisustvovali su članovi porodica ubijenih vojnika, preživjeli učesnici “Tuzlanske kolone”, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić i predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić.

Pomenu je prisustvovala i delegacija Narodne skupštine Republike Srpske, predstavnici zajedničkih institucija na nivou BiH iz srpskog naroda, pripadnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, načelnik Lopara Rado Savić, te brojni građani koji su autobusima stigli iz Bijeljine.

Ministar rada i borčko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić rekao je da je napad na kolonu ЈNA koja se na današnji dan 1992. godine povlačila iz Tuzle bio unaprijed pripremljen i očekivan i da nema govora o nekoj slučajnosti.

– Okupili smo se danas ovdje da odamo pomen i počast nevino stradalim vojnicima ЈNA koji su se po dogovoru sa tadašnjim republičkim i gradskim vlastima u Tuzli u mirnodopskoj koloni, nakon dogovora postignutog 26. aprila u Skoplju, povlačili, odnosno napuštali ovaj grad – rekao je Egić.

U građanskom ratu u BiH jedino je bilo dozvoljeno ubijati Srbe i za to ne odgovarati, izjavio je predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić na obilježavanju 32 godine od zločina u Tuzli u kojem su mučki ubijena 54 pripadnika nekadašnje Јugoslovenske narodne armije .

– Ovdje smo da još jednom ukažemo na sve anomalije i apsurd u pravosudnim institucijama BiH – rekao je Ostojić.

Izaslanik srpskog člana Predsjedištva BiH Boško Tomić poručio je danas u Tuzli da je pravda za srpske žrtve nedostižna.

Tomić je istakao da svako u svom narodu treba da traži odgovornost za one koji su počinili zločine i da se onda pokuša normalno živjeti u ovoj zemlji.

– Ako se ne poštuju dogovori onda dolazi do katastrofa. Osim u Tuzli, to se desilo i u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu. Treba tražiti da odgovaraju oni koji su počinili zločine, koji su prekršili te dogovore rekao je Tomić

 

Nakon pomena, okupljeni su iz Tuzle krenuli za Bijeljinu, gdje će na groblju u Pučilama, ispred spomen-kosturnice, biti služen parastos ubijenim vojnicima te položeni vijenci i cvijeća.

Za zločin niko nije odgovarao.

Napadom na kolonu ЈNA, počeo je egzodus srpskog naroda iz tuzlanske regije, odakle ih je raseljeno oko 80.000.

Danas u Tuzlanskom kantonu, živi svega 1,6 odsto Srba.

Nakon velikih poplava 2014. godine Vlada Republike Srpske, resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Јavna ustanova Vode Srpske uložili su maksimalne napore da se unaprijedi sistem odbrane od poplava, odnosno da se obezbijedi visok nivo zaštite i smanje rizici od poplava u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Voda Srpske.

Od 2014. godine do danas Vlada Republike Srpske obezbijedila je više od 250 miliona konvertibilnih maraka za investicije u sektoru voda, iz različitih izvora finansiranja – iz Fonda solidarnosti Republike Srpske, iz kredita Evropske investicione banke i Svjetske banke, grantova i Budžeta Republike Srpske.

– Ulaganja u vodoprivredne objekte realizovana su ili su u toku, na čak 330 lokacija u svim dijelovima Republike Srpske. Na najkritičnijim lokacijama realizovane su mjere rekonstrukcije i rehabilitacije dotrajalih ili izgradnja novih nasipa i drugih objekata zaštite od poplava, regulacija i sanacija riječnih korita i sve druge neophodne mjere u cilju odbrane od poplava – navodi se u saopštenju.

Na osnovu toga, Republika Srpska danas je mnogo spremnija za odbranu od poplava nego što je bila prije 2014. godine.

– Međutim, u narednim godinama potrebno je nastaviti sa ulaganjima u sistem odbrane od poplava kako bi se dostigao što viši nivo pouzdanosti zaštite od poplava u Republici Srpskoj – ističe se u saopštenju.

U skladu sa tim opredjeljenjem, Јavna ustanova Vode Srpske i trenutno realizuje više značajnih mjera zaštite od poplava u Republici Srpskoj: Izgradnja prve dionice drinskog nasipa u Semberiji, rekonstrukcija crpnih stanica pored rijeke Save na području Semberije, sanacija rijeke Vrbas na području Banjaluke, sanacija rijeke Bosne na području Modriče, sanacija rijeka Liješanj i Grab u Doboju, regulacija rijeke Hoče u Zvorniku, Sanacija rijeke Miloševice u Prijedoru i regulacija rijeke Studeni Јadar u Milićima.

Opredjeljenje Јavne ustanove Vode Srpske je da u narednom periodu sprovede i sve druge neophodne mjere zaštite od poplava u Republici Srpskoj prema planu resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, jer odbrana od poplava je kontinuirani proces i sistem odbrane od poplava zahtijeva stalno održavanje i unapređivanje, zaključeno je u saopštenju.

Fatih Kol razriješen je danas dužnosti počasnog konzula BiH u Panami, saznaje Srna u Predsjedništvu BiH.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović zatražila je ranije održavanje vanredne sjednice Predsjedništva sa jednom tačkom dnevnog reda – razrješenje počasnog konzula BiH u Panami Fatiha Kola.

Ovo je tada rečeno u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva u odgovoru na pitanje da li će Predsjedništvo BiH razmatrati razrješenje Kola koji se dovodi u vezu sa aferom “Blek taj dva”.