Kategorija: Vijesti

U nastavku suđenja pripadnicima takozvane Armije BiH za zločine nad Srbima na području Višegrada, Foče i Čajniča svjedok Tužilaštva BiH Milan Kulić rekao je da je dan nakon napada na Јošanicu sa rođakom Momom Kulićem krenuo da nađe roditelje, te da mu je na putu do tamo saznao da niko u njegovom selu – Brajkovići nije preživio.
Sud i Tužilaštvo BiH – Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
Sud i Tužilaštvo BiHFoto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
– Odveo me je do tijela moga oca Riste, koji se pokušao zaštititi iza drveta, ali je pogođen rafalom u grudi. Majka je ubijena 40 metara od oca, a u blizini je bilo i tijelo Slavojke Kulić – rekao je Kulić i dodao da je njegov otac tom prilikom bio u radnom odijelu, te da nije bio vojno angažovan.

Prema njegovim riječima, sva srpska sela u blizini Јošanice su popaljena, a od dima se nije vidjelo skoro ništa.

Kulić je naveo i da je na livadi Vilina u blizini Brajkovića pronašao tijela nekolicine stanovnika Јošanice, među kojima su bila tijela Zorke Višnjić, Mileta Škipine, Marka Grujičića i Ranke Višnjić koji su bili u civilnoj odjeći, dok je sa tijela Vlatka Višnjića, koji je imao oko 20 godina nedostajala skoro cijela glava.

– Malo dalje pronašli smo Dražena i Draganu Višnjić koji su ubijeni iz vatrenog oružja. Dražen je imao sedam, a Dragana 10 godina i pronašli smo ih zagrljene ispod drveta – prisjetio se Kulić.

Svjedok je podsjetio da je na dan napada na Јošanicu, 19. decembra 1992. godine bio u Foči, s obzirom na to da je tri dana sedmično radio u školi u ovoj opštini, te da se tog jutra, oko 6.30 časova oglasila sirena za uzbunu.

– S obzirom na to da sam bio u radnoj obavezi kada se oglasila sirena okupili smo se pred osnovnom školom u Foči i odatle je nas 10 do 15 krenulo prema Јošanici. Krenuli smo vojnim kamionom do Donje Јošanice i onda pješice prema Gornjoj Јošanici i tada smo sreli civile koji su počeli bježati i koji su rekli da Gornja Јošanica gori – rekao je svjedok.

Prema njegovim riječima sa prevoja Stubla, iznad Gornje Јošanice vidio je pripadnike takozvane Armije BiH da idu prema Goraždu i da su potjerali stado ovaca.

– Nakon toga krenuo sam do sela da vidim jesu li živi roditelji. Prvo smo došli u Škobalje, gdje smo vidjeli Vinku Kulić koja je ubijena, a vidjele su se prostrelne rane od oružja. Poslije toga krenuli smo prema Hodžićima i sve je izgorjelo, a od dima se nije vidjelo ništa – naglasio je Kulić.

Na pitanje odbrane optuženih, Kulić je naglasio da u selu Brajkovići nije bilo vojnog djelovanja Vojske Republike Srpske.

Svjedok Rajka Škipina na današnjem suđenju rekla je da je 19. decembra 1992. godine, kada je napadnuta Јošanica ujutro oko 6.00 časova probudila pucnjava, te da je izlaskom na balkon vidjela da cijelo selo gori.

Škipina je dodala da je nekoliko časova nakon toga dobila informaciju da je poginuo njen muž Mile Škipina, ali da njoj nisu dozvolili da vidi tijelo.

– Majka, koja je išla da vidi tijelo, rekla je da je imao dvije prostrelne rane na plućima – navela je Škipina.

Ona je dodala i da joj je majka rekla da su sa tijela Ranke i Zorice Višnjić sječeni prsti i uziman nakit.

Nekadašnji pripadnici takozvane Armije BiH Ferid Buljubašić, Ahmet Sejdić, Rašid Sobo, Ševko Glušac, Zakir Јamak, Bahrudin Muhić, Adem Fehrić, Mustafa Poljo, Enver Kustura, Muhamed Liska, Sakib Čakar, Izet Sejdić i Munir Nalo terete se za zločine nad Srbima na području Višegrada, Foče i Čajniča.

Optužnica obuhvata zločine počinjene na području Foče, Višegrada i Čajniča od avgusta 1992. do februara 1993. godine.

Na kraju današnjeg ročišta odbrana optuženog Ahmeta Sejdića navela je da on mora na operaciju kuka, koja bi trebala biti zakazana do kraja ovog mjeseca, a da je navodno trajanje oporavka od mjesec do dva.

Naredno ročište zakazano je za 28. oktobar.

Zamjenu zatvorske kazne Milorada Dodika novčanom u iznosu od 36.500 KM uplatio je njegov advokat Goran Bubić, potvrđeno je iz Suda Bosne i Hercegovine.

Goran Bubić nije odgovarao na pozive niti na upit Detektora o načinu uplate novca na njegov račun, s obzirom da su Dodiku računi blokirani zbog sankcija.

Predsjednik Advokatske komore Republike Srpske Darko Kremenović rekao je da advokat uz punomoć može uplatiti kaznu, a da je novac mogao dobiti od klijenta preko računa i u kešu.

– Sve je moguće… Ja ne znam da je nezakonito… Kad idete u market, svaki dan potrošite 300 KM, i pita li vas iko odakle vam pare? Porijeklo novca treba da ispituje neko ko se time bavi, advokat ne treba da se bavi – rekao je Kremenović.

Dodao je da, prema odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca, ukoliko postoji sumnja da je novac upitnog porijekla, advokat može to prijaviti Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

– Ali ako nema sumnje da je novac prljav, onda ne mora – istakao je Kremenović.

Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice i saradnicima su blokirani računi zbog američkih sankcija.

On je nakon toga javno rekao da platu prima poštom, piše Detektor.

Dodik je početkom augusta pravosnažnom presudom proglašen krivim zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika.

Osuđen je na godinu dana zatvora i izrečene su mu mjere bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, kao i obavljanje javnih funkcija

Rok izgradnje dionice autoputa od Rače do Bijeljine, koji većinski finansira Srbija, a koji je  sastavni dio budućeg autoputa od Beograda do Sarajeva pomjeren je na septembar 2026. godine. Nadležni kažu da se susreću sa problemima izmještanja energetskih objekata, ali i gradnje dodatnih objekata na trasi. Na terenu mašine rade punim kapacitetom.

Bijeljina je prvi grad u Republici Srpskoj koji će autoputem biti povezan sa maticom Srbijom, tačnije Beogradom.

Punom parom gradi se autoput Beograd – Sarajevo. Dio koji prolazi kroz grad Bijeljinu, iznosi 20 km i proteže se od Rače do Bijeljine. Ovaj projekat je za grad Bijeljinu najveći u njenoj istoriji. Koštaće 260 miliona KM. 120 miliona već je uloženo. Većinski dio sredstava obezbjedila je Vlada Srbije. Takođe, Srbija je finansirala cjelokupnu izgradnju mosta koji povezuje Sremsku Raču i Republiku Srpsku, odnosno BiH.

Iako je najavljeno da bi saobraćaj mogao da krene u septembru ove, rok je pomjeren na septembar sljedeće godine. Realizovano je 40 odsto posla. No, nije sve na neimarima.

“Konkretno na ovom projektu mi imamo zahtjev za produženje roka iz razloga što još imamo novu petlju Brodac koja će da veže sela sjeverno od autoputa”, kaže direktor za tehničke poslove u preduzeću “Autoputevi Republike Srpske” Slobodan Stanarević.

Bagerima se ispriječio i 400-kilovatni dalekovod koji je u koliziji sa samom trasom autoputa. Stigao je i zahtjev Srbije za privremeno rješenje graničnog prelaza.

“Privremeno rješenje je granični prelaz na strani Republike Srpske dok se ne završi integralni prelaz na njihovoj strani koji će biti i za Srbiju, i za BiH”, dodao je on.

Dinamikom nije zadovoljan ni novi šef “Autoputeva Republike Srpske”.

“Nekada mi volimo da kažemo nešto javno bombastično i javno prihvatljivo. Moramo povećati dinamiku, moramo biti brži u realizaciji tih projekata”, rekao je početkom oktobra v.d. direktora “Autoputeva Republike Srpske” i bivši premijer Srpske Radovan Višković.

Na glavnoj trasi nalazi se devet objekata, a to su, između ostalih, petlja Bijeljina sjever sa naplatnom stanicom, te čeona naplatna stanica na početku dionice, ali i baza za održavanje i odmaralište. Trenutno se na pomenutoj trasi autoputa grade nasipi, šipovi na objektima, naglavne grede na objektima, te pločasti i cjevasti propusti. Uporedo s tim mijenja se i papirologija.

“U BiH i Srpskoj i u lokalnim zajednicama jako komplikovana i obimna. Za sve sve kapitalne projekte moraju da se skrate procedure jer jedan papir kruži od sedam do 15 dana”, kaže Stanarević.

Građani Bijeljine nestrpljivo čekaju prvu autoputnu vezu Srpske i Srbije.

“To je značajno za cijelu državu, ne samo za grad Bijeljinu.”

“Porodica mi živi u selu Batković kod Bijeljine, a iz Njemačke dolazimo skoro svakog mjeseca. Tim autoputem bi bili ispred kuće, a ne kao sada kada putujemo sa GP Gunja.”

“Značajan je i zbog privrede, a i zbog protoka usluga, roba i ljudi naravno.”

“Olakšaće živoz mnogo i doprinijeti uštedi vremena i u privatnom, a i u poslovnom smislu.”

Krajem septembra završena je i gradnja mosta na rijeci Savi između Srbije i Republike Srpske. Nedavno je izvršeno testiranje armirano-betonske prilazne konstrukcije mosta dugačkog 1.320 metara.

“Sertifikovana laboratorija postavlja mjerne uređaje da se dokaže da je most izgrađen u skladu sa projektnom dokumentacijom, tj. da se most ponaša onako kako je definisano projektnom dokumentacijom”, rekla je Jasmina Đorđević rukovodilac stručnog nadzora u “Putevima Srbije”.

Dalje od Bijeljine prema Sarajevu i Banjaluci bi trebalo da se grade još dvije dionice, a to su Vukosavlje – Brčko u dužini od 33 kilometra i Brčko – Bijeljina u dužini od 17 kilometara. Za 17 kilometara bi uskoro trebalo da se završi finansijski okvir, kažu iz “Autoputeva Srpske” i ističu da bi taj dio sutoputa trebalo da se gradi brže i lakše s obzirom na daleko manje objekata i pogodniji teren nego što je Rača – Bijeljina.

Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) u Veneciji (Italija) oglasilo se saopštenjem za javnost u kojem su naveli da je osumnjičilo šest osoba, uključujući tri javna zvaničnika iz BiH.

Navode da se radi o navodnom prekograničnom korupcijom u građevinskom projektu Panevropskog autoputnog koridora, koji povezuje Mađarsku i istočnu Hrvatsku s BiH i Jadranskim morem.

“Istraga se odnosi na dionicu od 35 kilometara između Medakova i Poprikuša, koja je dio konsultantskog projekta vrijednog četiri miliona evra u okviru šire izgradnje autoputa vrijedne 340 miliona evra. Cjelokupni projekat finansira Evropska investiciona banka (EIB) sa 87%, a nacionalni budžet Bosne i Hercegovine sa preostalih 13%.

Istraga je pokrenuta nakon što je EIB prijavio EPPO sumnje na manipulacije u procesu nabavke konsultantskih usluga vezanih za autoput, navodno favorizujući italijansku kompaniju sa sjedištem u Veroni”, navodi se u saopštenju EPPO-a čime je potvrđeno pisanje portala Fokus.ba.

Ovaj portal objavio je sadržaj akta Zamjenica evropskog tužioca Donata Patricia Costa u aktu odaslanom iz Ureda EPPO-a iz Venecije. U njemu se ističe da se spomenute osobe terete za kriminalne radnje koje se odnose na dodjelu ugovora za konsultantske usluge za nadzor nad radovima na dionici Ozimice – Poprikuše.

Kako je citirano, riječ je o obavijesti o optužnici u inostranstvu, a u kojoj je stajalo da se istraga vodi protiv direktora Autocesta FBiH Denisa Lasića, zatim Asmira Dževlana, izvršnog direktora Autocesta FBiH za projektovanje i građenje, kao i rukovoditeljice službe za nabavke ovog javnog preduzeća te Lasićeve savjetnice Katice Vranjković. Istragom je obuhvaćen i Erdal Trhulj, koji je konsultant na više projekata Autocesta FBiH.

U saopštenju se navodi da je istraga, koju su proveli karabinjeri u Veneciji, utvrdila da su tri javna zvaničnika bh. ugovornog tijela navodno preduzela koordinisane akcije kako bi osigurala ugovor za italijansku kompaniju.

“Sumnja se da su službenici zamijenili odbor za ocjenjivanje, preradili izvještaj o tehničkoj evaluaciji i naložili kompaniji da prilagodi svoj finansijski prijedlog kako bi dobila najviši rang. Navodno je to učinjeno u zamjenu za finansijske i druge koristi”, kaže se u aktu.

U septembru 2024. godine, navodi se, izvršeni su pretresi ureda i prostorija italijanskih osumnjičenih radi prikupljanja dokaza.

“U 2025. godini, bliska saradnja s nadležnim pravosudnim i organima za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini omogućila je dodatna saslušanja i druge istražne mjere u Sarajevu, u koordinaciji s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA). Nedavno su bosanski osumnjičeni obaviješteni o optužbama protiv njih i o svojim proceduralnim pravima”, ističe se u saopštenju.

Portal Fokus.ba ističe da je u spomenutom istraživačkom tekstu iz prošle godine otkrio da je došlo do teške zloupotrebe odnosno zamjene ponude za posao nadzora, a koja je dovela do izbora, do tog momenta, drugorangiranog ponuđača!

Inače, nedugo nakon što je Fokus u julu prošle godine otkrio ovu aferu, rukovodstvo Autocesta FBiH poništilo je ovaj tender, o čemu smo takođe izvijestili.

U maju ove godine Autoceste FBiH su u ponovljenom tenderu kao najboljeg ponuđača za nadzor nad izgradnjom dionice Poprikuše – Ozimice vrednovali tursku firmu Altinok. Fokus je objavio tekst o tome da je ovaj dokumentacija poslana na odobrenje Evropskoj investicijskoj banci.

U novembru 2023. godine, kako je danas saopšteno, EPPO i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (POBIH) zaključili su radni sporazum radi olakšavanja saradnje i razmjene informacija.

EPPO je nezavisno javno tužilaštvo Evropske unije. Odgovorno je za istragu, krivično gonjenje i izvođenje krivičnih djela protiv finansijskih interesa EU.

BIHAMK je na društvenoj mreži Fejsbuk objavio savjete za građane BiH koji putuju u Evropsku uniju povodom novih pravila na graničnim prelazima između BiH i Hrvatske.

Objasnili su da je od danas počela postepena primjena “EES” sistema (Entry/Exit System) koji automatski bilježi ulazak i izlazak državljana zemalja izvan EU, na primjer BiH.

Na prvoj prijavi na granici, građani će biti fotografisani, a radi se o biometrijskom snimku lica i daće otiske prstiju.

– Podaci se čuvaju tri godine, za brži prelaz ubuduće. Sistem zamjenjuje pečate u pasošima. Nema online prijave unaprijed! Nema plaćanja takse! – poručili su iz BIHAMK-a.

Naglasili su da je veoma važno znati da “EES” nije isto što i “ETIAS” odnosno autorizacija za putovanje, koja počinje tek krajem 2026.

– Kad ETIAS bude aktivan, moraćeš se prijaviti online i platiti 20 evra prije puta – naveli su iz BIHAMK-a.

Upozorili su građane da ne prave greške na granici i naglasili da se ne smije stati u red označen “EU PASSPORTS ONLY” jer je to kao prolazak kroz crveno na semaforu.

– Stani u red za “All passports” ili “Non-EU passports”. Poštuj svijetlosnu i pisanu signalizaciju – inače, granična policija može pokrenuti postupak zbog kršenja pravila – naglašeno je.

Gražane su savjetovali i šta treba da urade, a to je da provjere da li su im pasoši važeći i da dođu ranije na prelaz jer su moguća čekanja.

Naglasili su da nema razloga za brigu jer se “EES” uvodi postepeno, a službenici će objasniti proceduru. Dodali su da je potrebno zadržati dokumentaciju o prethodnim prelascima – važno za pravilo “90 dana u 180 dana”.