Kategorija: Tech

Google najavljuje inteligentni sistem koji poznaje vaše navike i kontekst, a promjene ćete vidjeti već sa Android 17.

TokomGalaxy Unpacked događaja,Google je iskoristio veliku binu da pošalje jasnu poruku: Android više nije samo operativni sistem. Sa dolaskom Androida 17, kompanija najavljuje prelazak u eru u kojoj je vještačka inteligencija u samom temelju platforme.

Samir Samat, predsjednik za Android Ecosystem u Google-u, poručio je da Android „prelazi iz operativnog sistema u inteligentni sistem“. Drugim riječima, sledeća verzija sistema trebalo bi da razumije korisnika, njegove navike i kontekst, i da reaguje prije nego što vi uopšte zatražite pomoć.

Ovo “sljedeće poglavlje Androida” odnosi se na stvaranje “platforme koja vas zaista razumije i radi za vas”. U prevodu, Google gradi Android 17 oko AI-a, a ne kao dodatak postojećim funkcijama, već kao njegovu suštinu.

“Pripremili smo nevjerovatne stvari u sljedećem izdanju Androida i uzbuđen sam što ćemo podijeliti više o tome u narednim mjesecima”, istakao je Samat.

ISamsungAndroid 17 je već ušao u beta fazu ranije ovog mjeseca, ali smo za sada vidjeli tek prvu verziju za developere. Google još uvijek nije zvanično predstavio glavne funkcije, što ostavlja prostor za velika očekivanja u mjesecima koji dolaze.

Poseban akcenat stavljen je na sljedeću evoluciju Gemini-ja, Google-ovog AI sistema, koji bi trebalo da omogući da “uradite više na svom telefonu”. Te nove mogućnosti prvo će stići na Galaxy S26 i Pixel 10 serije već sljedećeg mjeseca.

Samat je svoj segment završio upečatljivom porukom: “Android je uvijek mjesto gdje ćete prvi vidjeti budućnost”.

Ako je suditi po najavi, Android 17 bi mogao da bude jedna od najvećih prekretnica u istoriji platforme. Ne samo nova verzija sistema, već potpuna promjena filozofije, piše Smartlife.

Društvena mreža Instagram, koja se nalazi u vlasništvu kompanije Meta, uskoro će početi da upozorava roditelje ako njihova djeca tinejdžeri koriste ovu aplikaciju da bi pretražila sadržaj vezan za samoubistvo ili samopovrijeđivanje, prenose danas američki mediji.

Ova mjera je dio najnovijih nastojanja kompanije da poboljša bezbjednosne karakteristike dok se suočava sa debatom o tome kako društvene mreže utiču na mlade ljude, prenosi CBS njuz.

Meta je saopštila da će, počev od naredne nedjelje, roditelji koji koriste alat Instagrama za nadzor dobijati poruke, putem mejla, SMS-a ili WhatsApp-a, o tome da li je njihovo dijete u više navrata tokom kratkog vremenskog perioda tražilo izvjesne sadržaje i izraze vezane za suicid ili samopovrijeđivanje.

Kako je kompanija navela, porukom će roditelji biti informisani i o tome kako da pristupe osjetljivim razgovorima na temu mentalnog zdravlja.

„Velika većina tinejdžera ne pokušava da traži sadržaj o samoubistvu i samopovrijeđivanju na Instagramu, a kada to urade, naša politika je da blokiramo ove pretrage i da ih umesto toga usmjerimo ka resursima i telefonskim linijama za pomoć koje mogu da ponude podršku“, saopštila je kompanija.

Nova zaštitna mjera biće prvobitno primjenjena u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji i Kanadi prije nego što bude primjenjena u drugim regionima kasnije ove godine.

U oktobru prošle godine, Meta je takođe uvela ograničenja sadržaja zasnovana na uzrastu koja blokiraju korisnike mlađe od 18 godina da vide rezultate pretrage za određene termine, kao što su „alkohol“ ili „krvožedan“.

Kompanija je tada navela da je već zaštitila tinejdžere od rezultata pretrage vezanih za samoubistvo, samopovrijeđivanje i poremećaje u ishrani.

Nove bezbjednosne mjere usledile su u trenutku dok u Los Anđelesu traje suđenje o tome da li su platforme, uključujući Jutjub u vlasništvu kompanije Alfabet, namjerno kreirane da stvore zavisnost kod mladih korisnika.

Izvršni direktor kompanije Meta, Mark Zakerberg, je prošle nedjelje na suđenju bio suočen sa pitanjima o mladim korisnicima Instagrama i naporima Mete da ih dodatno zaštiti.

Instagram precizira da korisnici moraju da imaju najmanje 13 godina da bi se prijavili na ovu aplikaciju.

Na suđenju je Zakerberg, međutim, priznao da je ovo pravilo teško primjenjivo jer korisnici ponekad lažu u vezi sa godinama.

Kako bi verifikovao godine korisnika, Instagram im traži da prilože detalje kao što su datum rođenja, fotografija i video, prenosi Glas Srpske.

Nasa je saopštila da je uočila problem sa protokom helijuma u raketi za let oko Mjeseca, što je ugrozilo planirano lansiranje sa astronautima u martu.

Za lansiranje je potreban stabilan protok helijuma, prenio je AP.

“Ovo će gotovo sigurno uticati na prozor za lansiranje u martu”, navela je Nasa u saopštenju.

Ovaj problem nije povezan sa curenjem vodoničnog goriva koje je pokvarilo generalnu probu odbrojavanja rakete SLS ranije ovog mjeseca.

Nasa je saopštila da sprovodi pregled podataka i da se priprema, ako to bude potrebno, da vrati raketu visine 98 metara u hangar na popravku u Svemirskom centru “Kenedi”, na Floridi.

Moguće je da se radovi obave i na lansirnoj rampi, a agencija je saopštila da se inženjeri pripremaju za obje opcije.

Lansiranje misije “Artemis dva” za let oko Mjeseca planirano je za 6. mart.

Četiri astronauta sinoć su otišla u karantin na 14 dana, koji je obavezan radi izbjegavanja klica.

U eri u kojoj su AI alati postali dio svakodnevice, stručnjaci upozoravaju da neoprezno dijeljenje ličnih i povjerljivih podataka s chatbotovima može predstavljati ozbiljan bezbjednosni rizik. Evo koje informacije nikada ne biste trebali unositi u razgovor s ChatGPT-om i sličnim modelima.

Lični podaci

Nikada ne biste trebali dijeliti svoje lične podatke poput imena, prezimena, adrese, JMBG-a, broja lične karte ili pasoša s AI chatbotovima. To uključuje i fotografije tih dokumenata. Ako koristite chatbot za izradu biografije (CV-a), bolje je tražiti od njega samo obrazac koji ćete sami popuniti, nego unositi svoje lične podatke u model.

Informacije o ličnim finansijama

Kao što se savjetuje oprez pri dijeljenju finansijskih podataka poput broja kreditnih kartica, broja računa ili lozinki za internet bankarstvo, isto pravilo važi i za AI modele. Umjesto dijeljenja stvarnih podataka, bolje je koristiti izmišljene primjere ako tražite savjete o kreditima ili poreskim uštedama.

Lozinke i šifre

Otkrivanje lozinki za pristup vašim korisničkim ili poslovnim nalozima izuzetno je neoprezno. Kao što ne biste povjerili svoje ključeve nepoznatoj osobi, nemojte ni AI modelima dijeliti lozinke i korisnička imena.

Privatne informacije

AI model nije mjesto za dijeljenje osjetljivih ili povjerljivih informacija. Lične stvari poput problema, glasina ili detalja o zdravlju i porodici ne bi trebale biti predmet razgovora s AI modelima. Ne tretirajte ga kao ispovjednika ili prijatelja kojem možete otkriti sve tajne.

Povjerljive informacije o firmama ili poslodavcu

Iako se može činiti praktičnim koristiti ChatGPT za izradu ugovora ili poslovnih dokumenata, to nije bez rizika. Isto važi i za dijeljenje povjerljivih informacija, poput podataka o patentima, prototipovima, poslovnim planovima ili finansijama. To je jedan od razloga zašto mnoge firme blokiraju pristup AI modelima na službenim računarima.

Eksplicitan sadržaj

Čak i ako postavite šalu poput „kako se trajno riješiti nekoga“, to vam može donijeti probleme. Ne samo da AI modeli poput ChatGPT-a neće odgovoriti na takva pitanja, već mogu automatski označiti sumnjive upite. Zato je bolje suzdržati se od takvih pitanja, bez obzira na ton u kojem ih postavljate, prenosi Večernji.hr.

Medicinske informacije

Mnogi korisnici danas zamjenjuju Google s ChatGPT-om, tretirajući ga gotovo kao ličnog ljekara. Iako nije problem tražiti pojašnjenje za neki medicinski pojam, važno je izbjegavati dijeljenje ličnih podataka u svojim upitima. Bolje je postaviti opšte pitanje, poput: „Preporuči mi vježbe za muškarca u tridesetim godinama koji ima problema s išijasom.“

Ako niste sigurni trebate li podijeliti neku informaciju, zapitajte se: „Da li bih volio da neko objavi moj upit na internetu?“ Ako je odgovor „ne“, bolje je da se suzdržite od postavljanja tog pitanja AI modelu.

Najbogatiji čovek Ilon Mask izjavio je da će roboti i veštačka inteligencija (VI) uspeti da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti i da predviđa da će u svetu biti više robota nego ljudi, a da će svaki čovek imati ili želeti da ima jednog.

​Milijarder i direktor platforme X, Ilon Mask, podnio je tužbu protiv OpenAI-a i Microsofta, tražeći do 134 milijarde dolara, jer su te kompanije, prema njegovim riječima, ostvarile “nezakonitu dobit”, zahvaljujući njegovoj ranoj podršci startapu za vještačku inteligenciju.

Prema sudskom podnesku podnijetom, OpenAI je zaradio između 65.5 i 109.4 milijarde dolara, dok je Microsoft profitirao između 13.3 i 25.1 milijarde dolara od doprinosa Maska, koji je bio suosnivač OpenAI-a od 2015. godine.

Mask, koji je napustio OpenAI 2018. godine i sada vodi xAI sa konkurentskim četbotom Grok, tvrdi da je OpenAI prekršio njegovu osnivačku misiju u restrukturiranju u neprofitni entitet.

On je naveo da je Mask uložio oko 38 miliona dolara, što je činilo 60 odsto ranog finansiranja OpenAI-ja, pomogao u regrutovanju osoblja, povezivanju osnivača sa ključnim kontaktima i dao kredibilitet projektu.

OpenAI je tužbu nazvao “neosnovanom” i dijelom kampanje “uznemiravanja”, dok je Microsoftov advokat rekao da nema dokaza da je kompanija “pomagala i podržavala” OpenAI.

Suđenje je zakazano za april pred porotom u Ouklandu, a Mask traži i kaznenu odštetu i druge sankcije, uključujući moguće zabrane, prenosi Tanjug.

Kompanija Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, planira da započne masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računara i da do 2026. godine pređe na potpuno automatizovanu hiruršku proceduru.

Ovu najavu Mask je objavio na društvenoj mreži “X”, čime je dao do sada najkonkretniji vremenski okvir za sljedeću fazu razvoja kompanije.

Implant je razvijen sa ciljem da pomogne osobama sa ozbiljnim neurološkim stanjima, prije svega onima sa povredama kičmene moždine. Tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez potrebe za fizičkim pokretima.

Prvi pacijent koji je dobio Neuralink implant već je demonstrirao praktične mogućnosti sistema. Koristio je uređaj za igranje video igara, surfovanje internetom, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i pomjeranje kursora na laptopu, isključivo pomoću misli.

Od regulatornih problema do testiranja na ljudima
Neuralink je započeo testiranja na ljudima tokom 2024. godine, nakon što je riješio bezbjednosne primjedbe američke Agencije za hranu i lijekove, FDA. Regulator je još 2022. godine odbio prvi zahtjev kompanije, što je odložilo početak kliničkih ispitivanja.

Prema informacijama koje je kompanija objavila u septembru, 12 osoba širom svijeta sa teškom paralizom već je dobilo Neuralink implant. Oni trenutno koriste uređaje za upravljanje digitalnim alatima, ali i pojedinim fizičkim sistemima, direktno putem moždanih signala.

Paralelno sa kliničkim napretkom, Neuralink je u junu obezbijedio 650 miliona dolara nove investicije, što jasno pokazuje da investitori i dalje vjeruju u dugoročni potencijal ove tehnologije.

Automatizovana hirurgija kao sljedeći korak
Najambiciozniji dio Maskove najave odnosi se na plan da se hirurški zahvat ugradnje implanta u potpunosti automatizuje. To bi značilo da se procedura obavlja uz minimalnu ili nikakvu direktnu intervenciju ljekara, uz pomoć robota i preciznih sistema za pozicioniranje.

Ako se ovi planovi ostvare u najavljenom roku, Neuralink bi već za nešto više od godinu dana mogao da pređe iz eksperimentalne faze u industrijsku proizvodnju, sa značajno većim brojem korisnika nego do sada.

Takav razvoj događaja otvorio bi i nova pitanja, od medicinske bezbjednosti i etike, do dostupnosti tehnologije i njene cijene. Za sada, međutim, fokus ostaje na pacijentima sa najtežim oblicima paralize, za koje Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad digitalnim i fizičkim okruženjem, prenosi Telegraf.

Amazonov AWS i Majkrostoftov Azure, dva najveća svjetska provajdera cloud servisa, istovremeno su pogođeni prekidima u radu, što je izazvalo široko rasprostranjene internet poremećaje u brojnim svjetskim velikim kompanijama.

Prema podacima sajta Downdetector, problemi su počeli oko 11:30 po istočnoameričkom vremenu, kada je došlo do naglog porasta prijava korisnika koji nisu mogli da pristupe servisima, veb-sajtovima ili aplikacijama povezanim na cloud.

Prekid u radu očigledno pogađa desetine platformi koje zavise od ovih cloud mreža, uključujući Microsoft 365, Xbox, Outlook, Starbucks, Costco i Kroger.

Čak i popularni alati za programere i obradu podataka, kao što su Blackbaud i Minecraft, imaju problema sa povezivanjem.

Downdetector prikazuje oštre skokove u prijavama problema i za AWS i za Microsoftove proizvode, potvrđujući da se ne radi o izolovanim incidentima.

Istovremeni kvar AWS-a i Azure-a posebno je zabrinjavajuć, jer ove dve kompanije čine okosnicu globalne internet infrastrukture, zadužene za hostovanje svega, od trgovine i zabave do poslovnih operacija i cloud skladištenja podataka.

Frustrirani korisnici preplavili su društvene mreže kako bi izneli svoje nezadovoljstvo. Jedan korisnik na platformi X napisao je:

“Prvo padne AWS, sad i Azure. Obožavam kad par velikih kompanija posjeduje pola interneta!!!”

Ovo je drugi veliki prekid u radu AWS-a u manje od 10 dana, što ponovo pokreće zabrinutost zbog krhkosti internet okvira koji u velikoj mjeri zavisi od nekoliko cloud giganata.