VRBAS Media

Kategorija: Tech

  • Novi problem na raketi za let oko Mjeseca

    Novi problem na raketi za let oko Mjeseca

    Nasa je saopštila da je uočila problem sa protokom helijuma u raketi za let oko Mjeseca, što je ugrozilo planirano lansiranje sa astronautima u martu.

    Za lansiranje je potreban stabilan protok helijuma, prenio je AP.

    “Ovo će gotovo sigurno uticati na prozor za lansiranje u martu”, navela je Nasa u saopštenju.

    Ovaj problem nije povezan sa curenjem vodoničnog goriva koje je pokvarilo generalnu probu odbrojavanja rakete SLS ranije ovog mjeseca.

    Nasa je saopštila da sprovodi pregled podataka i da se priprema, ako to bude potrebno, da vrati raketu visine 98 metara u hangar na popravku u Svemirskom centru “Kenedi”, na Floridi.

    Moguće je da se radovi obave i na lansirnoj rampi, a agencija je saopštila da se inženjeri pripremaju za obje opcije.

    Lansiranje misije “Artemis dva” za let oko Mjeseca planirano je za 6. mart.

    Četiri astronauta sinoć su otišla u karantin na 14 dana, koji je obavezan radi izbjegavanja klica.

  • Stručnjaci upozoravaju: Ove podatke ne unosite u ChatGPT

    Stručnjaci upozoravaju: Ove podatke ne unosite u ChatGPT

    U eri u kojoj su AI alati postali dio svakodnevice, stručnjaci upozoravaju da neoprezno dijeljenje ličnih i povjerljivih podataka s chatbotovima može predstavljati ozbiljan bezbjednosni rizik. Evo koje informacije nikada ne biste trebali unositi u razgovor s ChatGPT-om i sličnim modelima.

    Lični podaci

    Nikada ne biste trebali dijeliti svoje lične podatke poput imena, prezimena, adrese, JMBG-a, broja lične karte ili pasoša s AI chatbotovima. To uključuje i fotografije tih dokumenata. Ako koristite chatbot za izradu biografije (CV-a), bolje je tražiti od njega samo obrazac koji ćete sami popuniti, nego unositi svoje lične podatke u model.

    Informacije o ličnim finansijama

    Kao što se savjetuje oprez pri dijeljenju finansijskih podataka poput broja kreditnih kartica, broja računa ili lozinki za internet bankarstvo, isto pravilo važi i za AI modele. Umjesto dijeljenja stvarnih podataka, bolje je koristiti izmišljene primjere ako tražite savjete o kreditima ili poreskim uštedama.

    Lozinke i šifre

    Otkrivanje lozinki za pristup vašim korisničkim ili poslovnim nalozima izuzetno je neoprezno. Kao što ne biste povjerili svoje ključeve nepoznatoj osobi, nemojte ni AI modelima dijeliti lozinke i korisnička imena.

    Privatne informacije

    AI model nije mjesto za dijeljenje osjetljivih ili povjerljivih informacija. Lične stvari poput problema, glasina ili detalja o zdravlju i porodici ne bi trebale biti predmet razgovora s AI modelima. Ne tretirajte ga kao ispovjednika ili prijatelja kojem možete otkriti sve tajne.

    Povjerljive informacije o firmama ili poslodavcu

    Iako se može činiti praktičnim koristiti ChatGPT za izradu ugovora ili poslovnih dokumenata, to nije bez rizika. Isto važi i za dijeljenje povjerljivih informacija, poput podataka o patentima, prototipovima, poslovnim planovima ili finansijama. To je jedan od razloga zašto mnoge firme blokiraju pristup AI modelima na službenim računarima.

    Eksplicitan sadržaj

    Čak i ako postavite šalu poput „kako se trajno riješiti nekoga“, to vam može donijeti probleme. Ne samo da AI modeli poput ChatGPT-a neće odgovoriti na takva pitanja, već mogu automatski označiti sumnjive upite. Zato je bolje suzdržati se od takvih pitanja, bez obzira na ton u kojem ih postavljate, prenosi Večernji.hr.

    Medicinske informacije

    Mnogi korisnici danas zamjenjuju Google s ChatGPT-om, tretirajući ga gotovo kao ličnog ljekara. Iako nije problem tražiti pojašnjenje za neki medicinski pojam, važno je izbjegavati dijeljenje ličnih podataka u svojim upitima. Bolje je postaviti opšte pitanje, poput: „Preporuči mi vježbe za muškarca u tridesetim godinama koji ima problema s išijasom.“

    Ako niste sigurni trebate li podijeliti neku informaciju, zapitajte se: „Da li bih volio da neko objavi moj upit na internetu?“ Ako je odgovor „ne“, bolje je da se suzdržite od postavljanja tog pitanja AI modelu.

  • Starlink satelitski internet stiže u BiH ove godine

    Starlink satelitski internet stiže u BiH ove godine

    Građani Bosne i Hercegovine bi tokom 2026. godine, prema najnovijim informacijama sa zvanične Starlink mape pokrivenosti, napokon mogli dobiti pristup Starlink satelitskom internetu, usluzi o kojoj se u domaćoj javnosti govori već nekoliko godina.

    Još donedavno Bosna i Hercegovina je na službenoj mapi bila označena kao teritorija bez najave dolaska ovog servisa, što je kod mnogih izazivalo sumnju hoće li Starlink uopšte uskoro stići.

    Međutim, posljednje ažuriranje donijelo je konkretniju naznaku, 2026. godina sada stoji kao planirani period dostupnosti, što je prvi put da je naznačen okvirni rok.

    Time se Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, svrstava među posljednje evropske zemlje koje će zvanično dobiti ovu vrstu interneta, dok je veći dio kontinenta već godinama pokriven.

    Ipak, činjenica da je rok konačno naznačen mnogima ulijeva optimizam, posebno onima koji žive u ruralnim i planinskim područjima gdje je stabilna internet veza i dalje izazov.

    Starlink je satelitski internet servis kompanije SpaceX, iza koje stoji američki poduzetnik Elon Musk. Umjesto klasičnih kablova i baznih stanica, Starlink koristi mrežu hiljada malih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, omogućavajući korisnicima brzu vezu gotovo bilo gdje gdje postoji pogled prema nebu.

    Upravo zbog toga je posebno zanimljiv ljudima u manjim sredinama, vikend naseljima i područjima gdje tradicionalni operateri nemaju razvijenu infrastrukturu.

    U državama gdje je već dostupan, Starlink je pronašao primjenu u domaćinstvima, školama, turističkim objektima, ali i u hitnim službama i na terenu tokom prirodnih nepogoda. Za mnoge korisnike on ne predstavlja samo brži internet, već i osjećaj povezanosti sa svijetom tamo gdje je to ranije bilo teško ostvarivo.

    Ukoliko planovi budu realizovani prema najavljenom roku, 2026. godina bi za dio građana Bosne i Hercegovine mogla značiti novu opciju izbora, internet koji ne zavisi od kablova, nego od satelita.

  • Mask: Roboti će zadovoljiti sve ljudske potrebe, svi će ih htjeti

    Mask: Roboti će zadovoljiti sve ljudske potrebe, svi će ih htjeti

    Najbogatiji čovek Ilon Mask izjavio je da će roboti i veštačka inteligencija (VI) uspeti da zadovolje sve ljudske potrebe u skorijoj budućnosti i da predviđa da će u svetu biti više robota nego ljudi, a da će svaki čovek imati ili želeti da ima jednog.

    “To znači da u jednom trenutku nećete moći ni da smislite šta da tražite od robota. Biće takvo obilje dobara i usluga”, rekao je Mask u razgovoru sa kopredsedavajućim Upravnog odbora SEF Larijem Finkom u okviru Svetskog ekonomskog foruma u Davosu.

    Na pitanje kako u takvom scenariju vidi svrhu ljudskog postojanja, Mask kaže da je nemoguće obilje za sve, ali da je on, uprkos tome, veoma optimističan.

    “Mislim da će svako na zemlji imati jednog humanoidog robota i želeti jednog. Ko ne bi želeo robota koji bi, pod pretpostavkom da je veoma bezbedan, pazio na vašu decu i brinuo se o vašem ljubimcu, ili vašim starim roditeljima”, dodao je on.

    Mask je naveo da je cilj kompanije SpejsEks da poveća verovatnoću da civilizacija ima sjajnu budućnost i ”da se život i svest prošire izvan Zemlje”.

    ”SpejsEks se bavi unapređenjem raketne tehnologije do tačke u kojoj možemo da proširimo život i svest izvan Zemlje – na Mesec, na Mars, a na kraju i na druge zvezdane sisteme. Mislim da uvek treba da posmatramo svest i život kakav poznajemo kao nešto krhko i delikatno, jer prema našem najboljem znanju ne znamo za postojanje života bilo gde drugde”, rekao je Mask.

    Kako je naveo, ljudi mu često postavljaju pitanje ”da li na zemlji postoje vanzemaljci” i da im uvek odgovori ”da je on jedan od njih”.

    ”Često me pitaju: da li među nama ima vanzemaljaca? A ja kažem – ja sam jedan od njih. Ne veruju mi”, dodao je on.

    Istakao je i da ”kada bi iko na svetu znao da li postoje vanzemaljci, to bi bio on”.

    ”Imamo 9.000 satelita gore i nijednom nismo morali da manevrišemo da bismo izbegli vanzemaljski svemirski brod”, ocenio je Mask.

    Mask je naveo da je važno da se život učini višeplanetarnim, kako bi, ako dođe do prirodne katastrofe ili katastrofe izazvane ljudskim delovanjem na Zemlji, svest nastavila da postoji.

    ”To je svrha SpejsEksa”, naveo je Mask.

    Govoreći o mogućnosti zaustavljanja starenja, Mask je naveo da će to biti moguće kada se otkrije uzrok starenja.

    “Sve ćelije u vašem telu, znate, uz neke male izuzetke, stare praktično istom brzinom. Nikada u životu nisam video nekoga sa starom levom rukom i mladom desnom rukom. Pa zašto je to tako? To znači da mora postojati neki sinhronizujući sat koji je usklađen kroz svih 35 biliona ćelija u vašem telu”, rekao je Mask.

    Kako kaže, smrt je na neki način korisna.

    “Postoji razlog zašto zapravo nemamo duži životni vek. Ako ljudi žive zauvek ili veoma dugo, mislim da postoji određeni rizik od stagancije društva, da se stvari nekako ukrute i ostanu zaključane na jednom mestu, a to bi moglo postati zagušujuće, jednostavno bi nedostajalo živosti”, rekao je on.

    Istakao je da je veoma verovatno da se pronađe način za produžetak životnog veka.

  • Rekordna potrošnja na mobilne aplikacije

    Rekordna potrošnja na mobilne aplikacije

    Iako smo tokom 2025. manje preuzimali mobilne aplikacije i igre, na njih smo rekordno trošili novac zahvaljujući pretplatama i kupovinama unutar aplikacija.

    Mobilneaplikacije i igre su u 2025. godini zaradile više nego ikada, iako ih korisnici sve rjeđe preuzimaju. To je glavni zaključak godišnjeg izvještaja kompanije Appfigures, koji pokazuje da se fokus tržišta sve više pomijera ka pretplatama i kupovinama unutar aplikacija.

     

     

    Tokom 2025. godine, aplikacije iigresa Apple App Store i Google Play prodavnica preuzete su ukupno 106,9 milijardi puta. To je 2,7% manje nego u 2024. godini. Istovremeno, potrošnja korisnika skočila je 21,6% i dostigla 155,8 milijardi dolara.

    Drugim riječima, ljudi instaliraju manje novih aplikacija, ali one koje već koriste plaćaju više. Developeri i izdavači očigledno su pronašli način da iz postojećih korisnika izvuku dodatni novac kroz pretplate i kupovine unutar aplikacija.

    Izvještaj potvrđuje i važnu prekretnicu – igre više nisu najveća grana prihoda. Tokom 2025. godine, korisnici su na mobilne igre potrošili 72,2 milijarde dolara, što čini oko 46% ukupne potrošnje. Iako je u pitanju rast od 10% na godišnjem nivou, aplikacije su rasle još brže – čak 33,9%, odnosno 82,6 milijardi dolara ukupne potrošnje.

    To znači da su aplikacije za produktivnost, društvene mreže, alati i servisi prvi put prestigle igre po ukupnoj zaradi.

     

    Iako korisnicima često ide na živce to što skoro svaka aplikacija danas traži pretplatu, ovaj model se pokazao kao znatno stabilniji za developere, prenosi TechCrunch.

    Pad broja preuzimanja nastavljen je i u 2025. godini. Nakon rekordnih 135 milijardi instalacija iz 2020, tokom pandemije, tržište je u konstantnom padu. Ovogodišnji rezultat od 106,9 milijardi instalacija je manji za 2,9 milijardi u odnosu na instalacije zabilježene tokom 2024, koja je već imala pad od 3,3% u odnosu na 2023.

    Mobilne igre su pretrpile veći udar. U 2025. godini preuzete su 39,4 milijarde puta, što je pad od 8,6% na godišnjem nivou, što je veći pad u odnosu na godinu dana ranije (6,6%). Nasuprot tome, aplikacije su zabilježile blagi rast od 1,1%, pa je na godišnjem nivou broj preuzimanja iznosio 67,4 milijarde.

     

     

     

  • Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

    Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

    ​Milijarder i direktor platforme X, Ilon Mask, podnio je tužbu protiv OpenAI-a i Microsofta, tražeći do 134 milijarde dolara, jer su te kompanije, prema njegovim riječima, ostvarile “nezakonitu dobit”, zahvaljujući njegovoj ranoj podršci startapu za vještačku inteligenciju.

    Prema sudskom podnesku podnijetom, OpenAI je zaradio između 65.5 i 109.4 milijarde dolara, dok je Microsoft profitirao između 13.3 i 25.1 milijarde dolara od doprinosa Maska, koji je bio suosnivač OpenAI-a od 2015. godine.

    Mask, koji je napustio OpenAI 2018. godine i sada vodi xAI sa konkurentskim četbotom Grok, tvrdi da je OpenAI prekršio njegovu osnivačku misiju u restrukturiranju u neprofitni entitet.

    On je naveo da je Mask uložio oko 38 miliona dolara, što je činilo 60 odsto ranog finansiranja OpenAI-ja, pomogao u regrutovanju osoblja, povezivanju osnivača sa ključnim kontaktima i dao kredibilitet projektu.

    OpenAI je tužbu nazvao “neosnovanom” i dijelom kampanje “uznemiravanja”, dok je Microsoftov advokat rekao da nema dokaza da je kompanija “pomagala i podržavala” OpenAI.

    Suđenje je zakazano za april pred porotom u Ouklandu, a Mask traži i kaznenu odštetu i druge sankcije, uključujući moguće zabrane, prenosi Tanjug.

  • Neuralink kreće u proizvodnju: Mask hoće svima da ugradi čip u mozak

    Neuralink kreće u proizvodnju: Mask hoće svima da ugradi čip u mozak

    Kompanija Neuralink, u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska, planira da započne masovnu proizvodnju uređaja za povezivanje mozga i računara i da do 2026. godine pređe na potpuno automatizovanu hiruršku proceduru.

    Ovu najavu Mask je objavio na društvenoj mreži “X”, čime je dao do sada najkonkretniji vremenski okvir za sljedeću fazu razvoja kompanije.

    Implant je razvijen sa ciljem da pomogne osobama sa ozbiljnim neurološkim stanjima, prije svega onima sa povredama kičmene moždine. Tehnologija omogućava direktnu komunikaciju između mozga i računara, bez potrebe za fizičkim pokretima.

    Prvi pacijent koji je dobio Neuralink implant već je demonstrirao praktične mogućnosti sistema. Koristio je uređaj za igranje video igara, surfovanje internetom, objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama i pomjeranje kursora na laptopu, isključivo pomoću misli.

    Od regulatornih problema do testiranja na ljudima
    Neuralink je započeo testiranja na ljudima tokom 2024. godine, nakon što je riješio bezbjednosne primjedbe američke Agencije za hranu i lijekove, FDA. Regulator je još 2022. godine odbio prvi zahtjev kompanije, što je odložilo početak kliničkih ispitivanja.

    Prema informacijama koje je kompanija objavila u septembru, 12 osoba širom svijeta sa teškom paralizom već je dobilo Neuralink implant. Oni trenutno koriste uređaje za upravljanje digitalnim alatima, ali i pojedinim fizičkim sistemima, direktno putem moždanih signala.

    Paralelno sa kliničkim napretkom, Neuralink je u junu obezbijedio 650 miliona dolara nove investicije, što jasno pokazuje da investitori i dalje vjeruju u dugoročni potencijal ove tehnologije.

    Automatizovana hirurgija kao sljedeći korak
    Najambiciozniji dio Maskove najave odnosi se na plan da se hirurški zahvat ugradnje implanta u potpunosti automatizuje. To bi značilo da se procedura obavlja uz minimalnu ili nikakvu direktnu intervenciju ljekara, uz pomoć robota i preciznih sistema za pozicioniranje.

    Ako se ovi planovi ostvare u najavljenom roku, Neuralink bi već za nešto više od godinu dana mogao da pređe iz eksperimentalne faze u industrijsku proizvodnju, sa značajno većim brojem korisnika nego do sada.

    Takav razvoj događaja otvorio bi i nova pitanja, od medicinske bezbjednosti i etike, do dostupnosti tehnologije i njene cijene. Za sada, međutim, fokus ostaje na pacijentima sa najtežim oblicima paralize, za koje Neuralink predstavlja jednu od rijetkih realnih nada za povratak kontrole nad digitalnim i fizičkim okruženjem, prenosi Telegraf.

  • Pola svijeta ostalo bez interneta

    Pola svijeta ostalo bez interneta

    Amazonov AWS i Majkrostoftov Azure, dva najveća svjetska provajdera cloud servisa, istovremeno su pogođeni prekidima u radu, što je izazvalo široko rasprostranjene internet poremećaje u brojnim svjetskim velikim kompanijama.

    Prema podacima sajta Downdetector, problemi su počeli oko 11:30 po istočnoameričkom vremenu, kada je došlo do naglog porasta prijava korisnika koji nisu mogli da pristupe servisima, veb-sajtovima ili aplikacijama povezanim na cloud.

    Prekid u radu očigledno pogađa desetine platformi koje zavise od ovih cloud mreža, uključujući Microsoft 365, Xbox, Outlook, Starbucks, Costco i Kroger.

    Čak i popularni alati za programere i obradu podataka, kao što su Blackbaud i Minecraft, imaju problema sa povezivanjem.

    Downdetector prikazuje oštre skokove u prijavama problema i za AWS i za Microsoftove proizvode, potvrđujući da se ne radi o izolovanim incidentima.

    Istovremeni kvar AWS-a i Azure-a posebno je zabrinjavajuć, jer ove dve kompanije čine okosnicu globalne internet infrastrukture, zadužene za hostovanje svega, od trgovine i zabave do poslovnih operacija i cloud skladištenja podataka.

    Frustrirani korisnici preplavili su društvene mreže kako bi izneli svoje nezadovoljstvo. Jedan korisnik na platformi X napisao je:

    “Prvo padne AWS, sad i Azure. Obožavam kad par velikih kompanija posjeduje pola interneta!!!”

    Ovo je drugi veliki prekid u radu AWS-a u manje od 10 dana, što ponovo pokreće zabrinutost zbog krhkosti internet okvira koji u velikoj mjeri zavisi od nekoliko cloud giganata.

  • Srušene brojne internetske stranice i aplikacije

    Srušene brojne internetske stranice i aplikacije

    Veliki broj popularnih internet stranica, aplikacija i onlajn igara prestao je da funkcioniše jutros 20. oktobra. 2025. godine zbog masovnog prekida u radu interneta koji je pogodio korisnike širom svijeta. Prema podacima sajta Downdetector, među pogođenim platformama su Amazon, Snapchat, Vodafone, kao i brojne druge globalne usluge.

    Među aplikacijama i servisima pogođenima problemima su još i Canva, Ring, Clash Royale, Life360, MyFitnessPal, Xero, Amazon Music, Prime Video, Clash of Clans, Wordle, Coinbase, HMRC, Vodafone, PlayStation i Pokémon Go, IMBd, Disney, MAX i mnoge druge.

    Korisnici širom Evrope, uključujući i Veliku Britaniju, prijavljuju poteškoće u pristupu nizu servisa – od onlajn prodavnica i društvenih mreža, do mobilnih operatera i platformi za igranje. Neki su prijavili da ne mogu da se prijave na svoje naloge, dok drugi tvrde da im aplikacije uopšte ne reaguju ili da ne mogu da obave kupovine, javlja Sky News.

    Prema prvim informacijama, problem je najvjerovatnije povezan sa velikim prekidom u radu Amazon Web Services (AWS), jednog od globalnih provajdera internet infrastrukture, što je izazvalo lančane probleme na različitim mrežama. Stručnjaci ističu da bi ovakvi incidenti mogli imati široke posljedice, s obzirom na to koliko se svakodnevne usluge oslanjaju na centralizovane “cloud” sisteme.

    Kompanije čije su usluge pogođene još uvijek nisu izdale zvanična saopštenja, ali tehnički timovi, prema svemu sudeći, rade na identifikovanju uzroka i ponovnom uspostavljanju pristupa. Na društvenim mrežama pojavili su se i heštegovi #InternetOutage i #AmazonDown, koji su ubrzo postali trend.

    Ovo nije prvi put da globalne platforme istovremeno ostanu nedostupne — sličan incident zabilježen je 2021. godine, kada je pad sistema kompanije “Fastly” privremeno “ugasio” veći dio interneta.

    Za sada nije poznato koliko će ovaj put trajati prekid, ali stručnjaci upozoravaju da bi obnova saobraćaja mogla potrajati satima, dok se ne stabilizuju svi čvorovi i mreže pogođene kvarom.

    Šta je Amazon Web Servis?
    Amazon Web Services (AWS), odeljenje za cloud računarstvo tehnološkog giganta Amazona, suočilo se sa ozbiljnim poteškoćama u radu koje su pogodile brojne korisnike širom svijeta. AWS predstavlja okosnicu modernog interneta — njegova infrastruktura podržava milione veb-sajtova i platformi velikih kompanija, dok mnoge mobilne aplikacije koje svakodnevno koristimo rade upravo na AWS centrima podataka.U saopštenju objavljenom na zvaničnoj stranici za status usluga, kompanija je potvrdila postojanje problema u svom US-EAST-1 regionu, jednom od najvažnijih čvorišta u globalnoj mreži.

    “Možemo potvrditi značajne stope grešaka za zahtjeve ka jednom od naših endpoint-a”, navodi se u saopštenju.

    Ovi prekidi rada podsjećaju koliko su velike kompanije i krajnji korisnici oslonjeni na cloud infrastrukturu. Svaki zastoj u njenom funkcionisanju ima lančane posljedice – od otežanog pristupa sajtovima i uslugama, pa sve do privremenih prekida u radu popularnih aplikacija na pametnim telefonima.

    AWS je najavio da timovi intenzivno rade na otklanjanju problema i povratku sistema u normalan režim rada.

    Pogođene i banke
    Lloyds, Halifax i Bank of Scotland – koji su dio iste matične kompanije – takođe imaju problema, prema podacima sajtova za praćenje poput DownDetectora i prijavama korisnika. Pogođeni klijenti kažu da ne mogu da pristupe svom internet bankarstvu.

    Da li je u pitanju hakerski napad?
    Kada dođe do velikog prekida ovakve vrste, uvijek je primamljivo zapitati se da li je to rezultat sajber napada. Stručnjaci za bezbjednost već dugo upozoravaju da infrastruktura na kojoj počiva internet – a samim tim i veliki dio svijeta – može biti krhkija nego što mislimo, i da bi je hakeri jednog dana mogli oboriti.

    Za sada nema ničega što ukazuje na to da je riječ o sajber napadu. Prema saopštenjima Amazon Web Services izgleda da se tačno ne zna u čemu je problem, i iako ništa eksplicitno ne isključuje tu mogućnost, nema razloga da se vjeruje da je riječ o namjernom hakerskom napadu.

    Takvi napadi, naravno, jesu u porastu. U posljednjim mjesecima vidjeli smo kako su kompanije poput “Jaguara” i “Land Rovera” bile potpuno zaustavljene zbog sajber napada.

    Ali, češće nego što mislimo, prekidi kakvi se vide kod Amazon Web Servicesa rezultat su greške, a ne namjerne sabotaže. Oni mogu nastati zbog pogrešno primijenjenog ažuriranja, fizičkog problema u data centru ili jednostavno pogrešne promjene na važnom podešavanju.

  • Vještačka inteligencija dizajnirala nove antibiotike

    Vještačka inteligencija dizajnirala nove antibiotike

    Istraživači sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) razvili su dva nova potencijalna antibiotika koristeći vještačku inteligenciju.

    Ti lijekovi ciljaju gonoreju i meticilin-rezistentni stafilokokus aureus (MRSA), poznat kao “superbakterija”, prenosi BBC.

    Za razliku od ranijih pokušaja koji su se oslanjali na pretragu poznatih hemikalija, ovaj put AI je dizajnirao molekule atom po atom.

    Testovi u laboratoriji i na životinjama pokazali su da su antibiotici efikasni u borbi protiv tih infekcija.

    Ipak, prije nego što lijekovi postanu dostupni pacijentima, potrebno je još nekoliko godina kliničkih ispitivanja i usavršavanja.

    Profesor DŽejms Kolins sa MIT-a ističe da bi taj pristup mogao da označi “drugo zlatno doba” u otkrivanju novih antibiotika, što je ključno jer prekomjerna upotreba postojećih lijekova dovodi do pojave sve otpornijih bakterija.

    Ova studija, objavljena u časopisu “Cell”, testirala je 36 miliona hemijskih jedinjenja, uključujući i one dosad nepoznate, a AI je obučena tako da razumije kako različite molekularne strukture utiču na bakterije.