Kategorija: Tech

Tehnologije za razvijanje infrastrukture na Marsu i drugim planetama najvjerovatnije će biti testirane na Mjesecu, nebeskom tijelu koje je najbliže Zemlji, izjavio je direktor ruske državne koproracije “Roskosmos” Dmitrij Bakanov.

“Dalje, kao što znate, postoji trend ka istraživanju više planeta i biće neophodno da se izgradi infrastruktura na drugim svemirskim tijelima. Naravno, dosta se na internetu pominju Mars i druge udaljene planete, ali, u svakom slučaju, sve tehnologije se, najvjerovatnije, moreju testirati na najbližem tijelu – Mjesecu”, naveo je Bakanov u intervjuu za TASS.

Bakanov je prije nekoliko dana saopštio da je Ruska akademija nauka odobrila koncept za stvaranje ruskog segmenta na Međunarodnoj stanici za istraživanje Mjeseca, zajedno sa Kinom.

On je rekao da će se sve aktivnosti povezane sa lunarnim programom sprovoditi zajedno sa Kinom i još 13 zemalja.

Kompanija “Epl” 1. aprila obilježava 50 godina postojanja, u vrijeme kada vještačka inteligencija dovodi giganta iz Silicijumske doline pred izazov da ponovo pokaže da je u stanju da predstavi inovacije koje mijenjaju kulturu.

Kompaniju koja danas vrijedi više od 3,6 biliona dolara izgradili su ambiciozni marketinški genije Stiv DŽobs i Stiv Voznijak, koji je izumio “epl kompjuter”.

Dvojica studenata koji su napustili fakultet promijenili su način na koji ljudi koriste računare, slušaju muziku i komuniciraju u pokretu.

Danas je to dovelo do načina života koji se vrti oko aplikacija za pametne telefone, navodi se u komentaru agencije AFP.

“Eplovi” najpopularniji proizvodi, “mek” kompjuteri, “ajfon”, “epl sat” i “ajped”, imaju kultni status i vjernu armiju korisnika.

“Epl” je prodao više od 3,1 milijarde telefona “ajfon” otkad su se pojavili na tržištu 2007. godine, generišući oko 2,3 biliona dolara prihoda, navodi se u podacima kompanije “Kaunterpoint riserč”.

Prije “ajfona”, “Epl” je uzdrmao tržište kućnih kompjutera “mekintoš” kompjuterom iz 1984. godine, čiji su interfejs zasnovan na ikonama i miš omogućili da računare koriste i obični ljudi, a ne samo stručnjaci.

U to vrijeme nastalo je legendarno suparništvo između DŽobsa i Bila Gejtsa, osnivača “Majkrosofta”.

“`Epl` je osnovan na jednostavnoj ideji da tehnologija treba da bude lična, a to uvjerenje, radikalno u to vrijeme, promijenilo je sve”, naveo je izvršni direktor “Epla” Tim Kuk u pismu objavljenom na društvenim mrežama povodom godišnjice.

Vještačka inteligencija još uvijek je velika nepoznanica. Vještačku inteligenciju danas bi najtačnije opisali kao skup tehnologija koje omogućavaju mašinama da uče iz podataka, prepoznaju obrasce i donose odluke ili predviđanja na način koji donekle podsjeća na ljudsko razmišljanje — ali bez stvarne svijesti, namjera i stvarnog razumijevanja.

Drugim riječima: vještačka inteligencija nije “um” kao ljudski, nego vrlo sofisticiran sistem statistike, optimizacije i obrade informacija, koji je napravio čovjek, prvestveno radi lakšeg i bržeg učenja. Ipak, ne možemo a da se ne zapitamo, naročito zbog toga što smo se u posljednje vrijeme skoro svi susreli, sa vizuelnim sadržajima koji nisu realnost, gdje to vodi, i može li se zloupotrijebiti?

Ljubomir Kljajić, ekspert za etičku primjenu AI sistema za RTRS kaže da se vještačka inteligencija prije svega odnosi na granu nauke koja kombinuje matematiku i informatiku i razvijala se dugo godina.

– Svi alati koje danas koristimo su zapravo samo rezultat dugogodišnjeg rada jedne složene matematike – objašnjava Kljajić.

Vještačka inteligencija nas je promijenila, posebno tržište rada.

– Uticalo je i na kreativnu industriju, što vidimo na primjeru filma i muzike. Negoduju veliki muzičari zbog toga. Vještačka inteligencija je grubo ušla u neke postulate koje smo godina unazad razvijali i to ljude zabrinulo. S druge strane, nema danas čovjeka koji ne koristi neki od alatala vještačke inteligencije. Znači i korisna ali nas i zabrinjava – kaže Kljajić.

Meta je tiho objavila da će end-to-end enkripcija (E2EE) za direktne poruke na Instagramu biti ukinuta 8. maja 2026. godine, čime se poništava funkcija uvedena u decembru 2023. godine.

Na Instagram stranicama za podršku je 13. marta 2026. ažuriran dokument koji je izazvao burne reakcije zajednice za zaštitu privatnosti. Korisnici čiji su razgovori bili zaštićeni dobiće uputstva kako da preuzmu poruke i medije koje žele sačuvati prije isteka roka.

Objašnjenje kompanije

Zvanično objašnjenje kompanije Meta je kratko: „Veoma mali broj ljudi koristio je opciju end-to-end enkriptovanih poruka u direktnim porukama, pa u narednim mjesecima uklanjamo tu opciju s Instagrama. Svako ko želi nastaviti slati enkriptovane poruke to može uraditi putem WhatsAppa.”

Ovaj obrat je značajan jer Meta ukida funkciju samo dvije i po godine nakon njenog lansiranja. Za razliku od WhatsAppa, gdje je enkripcija automatski uključena, na Instagramu je ona bila opciona i korisnici su je morali ručno aktivirati za svaki razgovor.

Šta će se desiti

Jednom kada funkcija bude onemogućena, direktne poruke više neće biti zaštićene E2EE protokolom. Iako će poruke biti zaštićene od presretanja tokom samog slanja, Meta će tehnički moći da im pristupa, skenira ih i čuva.

To efektivno završava eru privatnosti na Instagramu, a kompanija će te podatke moći koristiti za moderaciju sadržaja, primjenu pravila i razvoj AI funkcija.

Debata o stvarnim razlozima

Debata o stvarnim razlozima ove odluke već je počela. Vlade SAD, Velike Britanije i EU vršile su pritisak na platforme da omoguće skeniranje poruka radi otkrivanja zloupotrebe djece. EU regulativa Chat Control i britanski Online Safety Act daju regulatorima ovlaštenja koja su u suprotnosti s potpunom enkripcijom.

Kriptograf i profesor s Johns Hopkins University, Matthew Green, ocijenio je ovaj potez kao znak da Meta mijenja svoj čvrsti stav prema enkripciji. Stručnjaci također postavljaju pitanje da li će sadržaj privatnih poruka postati dostupan Meti za analiziranje potreba oglašavanja ili treniranje AI modela, s obzirom na to da je kompanija u decembru 2025. potvrdila da interakcije s Meta AI alatima mogu biti korištene za ciljano oglašavanje.

Dok Facebook Messenger i WhatsApp zadržavaju enkripciju, Instagram, čija je baza korisnika mlađa i šira, gubi je u potpunosti, piše PCMAG, prenosi Raport.

Više od 1,5 miliona korisnika odlučilo je da ugasi svoj ChatGPT nalog zbog saradnje kompanije OpenAI sa vojskom SAD i kontroverznih donacija.

Ako planirate da pređete na konkurentski servis Claude, veoma je važno da to uradite na pravilan način.

Vaša digitalna memorija i istorija razgovora mogu biti trajno izgubljeni ako nalog obrišete bez prethodne pripreme.

Prvi i najvažniji korak je da zatražite kompletan izvoz podataka sa platforme. OpenAI nudi opciju da preuzmete cijelu istoriju četova, ali taj proces ne ide trenutno i zahtijeva vrijeme za obradu. Potrebno je da uđete u podešavanja profila, odaberete Data controls i pokrenete opciju Export prije nego što definitivno ugasite nalog.

Zašto korisnici masovno biraju Claude?

Glavni razlog za ovaj veliki preokret na tržištu je odluka kompanije OpenAI da dozvoli američkom Ministarstvu odbrane korišćenje svojih AI modela. Mnogi korisnici smatraju da je ovo kršenje privatnosti i etike, dok konkurentski Anthropic odbija da državi omogući neograničen pristup svojim sistemima. Zbog toga je njihov četbot Claude proteklog vikenda izbio na prvo mjesto App Store liste, prestigavši ChatGPT, prenosi Telegraf.

Pored bezbjednosti, korisnike brine i to šta se dešava sa njihovim podacima nakon brisanja profila. OpenAI navodi da proces trajnog uklanjanja podataka traje do 30 dana, ali određene informacije mogu ostati sačuvane zbog zakonskih obaveza. Preporučuje se da ručno obrišete sve osjetljive razgovore unutar aplikacije prije nego što pokrenete postupak gašenja naloga.

Kako da sačuvate i prenesete svoju AI memoriju

Prelazak na drugi AI servis ne mora da znači da počinjete sve ispočetka. Možete izdvojiti specifična uputstva i lične detalje koje je ChatGPT naučio o vama i prenijeti ih u Claude. Najbolji način je da upotrijebite poseban zahtjev koji će primorati četbot da izlista sve vaše preferencije i stilove pisanja u jednom kodu.

Pametno prebacivanje podataka na novi servis

Kada dobijete listu svojih sačuvanih informacija, pregledajte je i izbacite sve što je zastarjelo ili vam više nije potrebno. Te pročišćene podatke zatim unesite u Claude kako bi on odmah preuzeo vaš ton komunikacije i poslovne ciljeve. Na taj način ćete zadržati efikasnost u radu i nećete gubiti vrijeme na ponovno obučavanje vještačke inteligencije.

Decenijama već traje priča o kineskim proizvođačima automobila koji kopiraju uglavnom evropske i japanske modele. Nedavno su kineski proizvođači pronašli mali izvor originalnosti, nije snažan, ali neki zanimljivi proizvodi došli su i iz Kine, a da nisu vizuelno povezani s proizvođačima iz drugih država. Ali sada se pojavila zanimljiva vijest.

Jedan od vodećih ljudi u svijetu vještačke inteligencije iznio je dramatično upozorenje o brzini razvoja ove tehnologije.

Kako piše “b92”, izvršni direktor kompanije Anthropic, Dario Amodei, uputio je upozorenje svjetskoj javnosti: razvoj vještačke inteligencije ne usporava, već se pretvara u “cunami” koji će u naredne dvije godine iz korijena promijeniti civilizaciju.

Iako se svakodnevno susrećemo sa novim alatima poput ChatGPT-a ili Claude-a, Amodei tvrdi da većina ljudi i dalje ne razumije razmjere onoga što dolazi.

Prema njegovim riječima, trenutni modeli su samo “tišina pred buru”.

Amodei predviđa da će do 2026. ili 2027. godine AI modeli postati toliko moćni da će moći da obavljaju gotovo svaki kognitivni zadatak bolje od prosječno obrazovanog čovjeka.

Nekoliko ključnih tačaka

Eksponencijalni skok: Razvoj AI nije postepen. Svaka nova iteracija hardvera i algoritama donosi desetostruko veće mogućnosti.

Naučna revolucija: AI će ubrzati pronalazak lijekova za bolesti koje su decenijama bile neizlječive, ali će taj tempo biti toliko brz da će zdravstveni sistemi teško hvatati korak.

Kraj “programiranja” kakvog znamo: Autonomija AI u pisanju koda postaće tolika da će se uloga inženjera potpuno transformisati.

Strah od zloupotrebe

Iako Anthropic važi za kompaniju koja se zalaže za bezbijedan razvoj AI (često se nazivaju “etičkim rivalom” OpenAI-a), Amodei ne krije strah od zloupotrebe.

“Mi nismo spremni za brzinu kojom će ovi sistemi moći da kreiraju sajber oružje ili pomažu u razvoju bioloških pretnji. Institucije se kreću brzinom puža, dok AI napreduje brzinom svjetlosti”, upozorava Amodei.

Amodei poziva svjetske lidere na hitnu regulaciju, jer bi, u suprotnom, ovaj tehnološki “cunami” mogao da donese više društvene nestabilnosti nego koristi.

Naučnici sa ruskog Baltičkog federalnog univerziteta Imanuel Kant (BFU) i Nacionalnog univerziteta za informacione tehnologije, mehaniku i optiku u Sankt Petersburgu (ITMO) osmisli su postupak koji pojednostavljuje proizvodnju ekološki prihvatljivog goriva od vodonika iz vode.

Da bi se proizveo vodonik visoke čistoće, koji se može koristiti kao ekološki prihvatljivo gorivo koje prilikom sagorevanja oslobađa samo vodu, do sada je bilo neophodno korišćenje agresivnih reagensa i energije koja se generiše sagorijevanjem nafte, uglja ili gasa, prenosi agencija RIA Novosti.

“Takva proizvodnja vodoničnog goriva ima ogroman karbonski otisak. Mi smo na sobnoj temperaturi razvili metod za brzu i hladnu sintezu poroznih materijala koji pomažu vodi da se razloži na kiseonik i vodonik. Ovi katalizatori, koji su su posebno efikasni u magnetnom polju, napravljeni su od lako dostupnih metala – gvožđa, kobalta i nikla, za razliku od klasičnih i veoma skupih iridijuma i rutenijuma”, objasnio je Nikolaj Šilov, asistent u Istraživačkom centru za pametne materijale i biomedicinske primjene na BFU Imanuel Kant.

On je objasnio da to omogućava da se vodonik proizvodi brže, jeftinije i ekološki prihvatljivije i dodao da izlaganje novog materijala spoljašnjem magnetnom polju značajno povećava njegovu efikasnost, svojstvo koje se retko nalazi kod katalizatora za proizvodnju vodonika, prenosi Tanjug.