VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Eksplozije u Kijevu

    Eksplozije u Kijevu

    Serija eksplozija odjeknula je jutros u Kijevu, izjavili su očevici, a regionalne vlasti u sjevernom, istočnom i centralnom dijelu Ukrajine takođe su izvijestile o raketnim napadima.

    Rusija je pojačala raketne udare u Ukrajini u prethodnim sedmicama, nakon što je optužila Kijev za eksploziju na Krimskom mostu.

    Dim se mogao vidjeti iznad Kijeva poslije više od deset eksplozija, rekli su očevici, a u dijelovima grada prekinuto je snabdijevanje električnom energijom i rad mobilne telefonije.

    Gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov rekao je da je grad pogođen sa dva projektila i da su meta bili “ključni infrastrukturni objekti”.

    Detonacije su se čule i u gradovima Zaporožje i Čerkasi.

  • Evropa polako „puca“ pod teretom novog talasa izbjeglica iz Ukrajine

    Evropa polako „puca“ pod teretom novog talasa izbjeglica iz Ukrajine

    Evropa “puca” pod novim talasom ukrajinskih izbjeglica koji su prisiljeni napustiti svoje domove jer su ih ruski napadi na elektrane ostavili bez grijanja i struje, piše britanski Telegraf.
    Mađari, na primjer, itekako osjećaju nadolazeći pritisak. Od početka invazije Vladimira Putina, 963.812 izbjeglica ušlo je u Mađarsku s granice Ukrajine i Rumunije. Na vrhuncu je u jednom danu stiglo više od 25.000 Ukrajinaca, uglavnom žena i djece.

    Dolasci su se počeli smanjivati ​​sredinom marta, ali ponovno rastu i Mađari se već pripremaju da prihvate desetine hiljada novih izbjeglica.

    „Rekli su da su došli u Mađarsku zbog nestanka struje i jer im je hladno i nemaju grijanje. Očekujemo da će brojke ekslpodirati na zimu“, kaže Aleksandra Szentkirali, vladina portparolka u Humanitarnoj tranzitnoj tački u sportskom centru u Budimpešti, prenosi Jutarnji list.

    Većina Ukrajinaca koristila je Mađarsku kao tranzitno odredište. Tačan broj izbjeglica koji borave u Mađarskoj nije jasan jer Ukrajinci imaju sporazum o bezviznom režimu s EU-om, ali do sada su odobrena 27.993 zahtjeva za azil od 31.313 zahtjeva od početka rata.

    Drugdje u Evropi sistem je blizu prelomne tačke. Više od milion Ukrajinaca stiglo je u Njemačku, gdje su opštine upozorile da ne mogu primiti više ljudi.

    Postavljeni su šatori i privremena skloništa jer su migrantski centri puni. Policija sumnja da su požari u dva hotela u kojima su smještene ukrajinske izbjeglice u Rostocku, na sjeveroistoku Njemačke, i Bautzenu, istočno od Drezdena, bili politički motivisani.

    Poljska je na prvoj crti krize, s više od 1,4 miliona Ukrajinaca koji su sada zvanično registrovani u zemlji i očekuju novi talas izbjeglica tokom zime.

    U zemlji postoji ogromna podrška Ukrajini, ali kriza troškova života počinje uzimati danak ekonomiji. Od sredine sljedećeg mjeseca Ukrajinci koji žive u zajedničkom smještaju i koji imaju posao moraće plaćati polovinu troškova smještaja.

    Irska vlada najavila je da će zbrinjavanje 100.000 ukrajinskih izbjeglica iduće godine koštati 2,5 milijarde evra i sugerisala da bi mogla prihvatiti do 200.000 ukrajinskih izbjeglica.

    No, Dablin se bori da pronađe smještaj za sve Ukrajince, s kamp krevetima u vojnom stilu raspoređenim u sportskim centrima.

    Mađarska je do sada potrošila 68 miliona evra i dodatnih 21,1 milion evra iz sredstava EU-a na svoj humanitarni program, uprkos svom tvrdokornom stavu o imigraciji i tinjajućim napetostima s Kijevom. Budimpeštanski centar otvoren je 24 sata dnevno, a ljekarska pomoć i veterinar dostupni su mačkama i psima. Mađari su preplavili centar donacijama igračaka i odjeće.

  • Indija: Broj mrtvih nakon rušenja mosta porastao na 141, za mnogima se još traga

    Indija: Broj mrtvih nakon rušenja mosta porastao na 141, za mnogima se još traga

    Najmanje 141 osoba je poginula kada se srušio pješački viseći most u zapadnoj indijskoj državi Gujarat. Očekuje se da će broj žrtava rasti.

    Policija, vojska i timovi za reagovanje na katastrofe su raspoređeni, a spasilačke akcije se nastavljaju.

    Više od 177 ljudi je do sada spašeno, rekli su zvaničnici.

    “Mnoga djeca su uživala na odmoru za Diwali i dolazila su ovdje kao turisti”, rekao je očevidac po imenu Sukram za Reuters.

    “Svi su pali jedan na drugog. Most se srušio zbog preopterećenja.”

    Lokalni zvaničnik je rekao da su većina poginulih žene, djeca ili starije osobe. Most u Morbiju ponovo je otvoren prije samo nedelju dana nakon popravke.

    U to vrijeme na mostu je bila gužva dok su ljudi slavili festival Diwali, rekli su zvaničnici.

    Video snimci na društvenim mrežama prikazuju desetine ljudi koji se drže za olupine dok su timovi hitne pomoći pokušavali da ih spasu. Neki preživjeli su se popeli na pokidanu mrežu mosta, a drugi su uspjeli doplivati ​​do obala rijeke.

    Izvještaji kažu da je nekoliko stotina ljudi bilo na mostu kada se srušio u nedjelju oko 18:40 po tamošnjem vremenu.

    Na video snimku snimljenom prije urušavanja vidi se da je most prepun ljudi i da se njiše, a mnogi su se držali za mrežu sa strane.

    Gujarat je država odakle je porijeklom indijski premijer Narendre Modija, koji je najavio odštetu porodicama žrtava. Rekao je da je “duboko tužan zbog tragedije”.

    Postavljaju se pitanja da li su rađene sigurnosne provjere prije ponovnog otvaranja mosta. Inače, ovo je popularna turistička atrakcija poznata lokalno kao Julto Pul (ljuljajući most).

    Most od 230 metara na rijeci Machchu izgrađen je za vrijeme britanske vladavine u 19. vijeku.

  • Lula da Silva je novi predsjednik Brazila

    Lula da Silva je novi predsjednik Brazila

    Luiz Inacio Lula da Silva je novi predsjednik Brazila nakon što je na izborima pobijedio protukandidata i aktuelnog predsjednika Jaira Bolsonara.

    Brazil je skrenuo ulijevo jer je bivši predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva na predsjedničkim izborima pobijedio aktuelnog, ekstremno desničarskog, predsjednika Jaira Bolsonara.
    Nakon kampanje podjela u kojoj su se dva rivala na suprotnim stranama političkog spektra sukobila, Lula je osvojio 50,9% glasova.

    To je bilo dovoljno da se pobijedi Jair Bolsonaro, čije su pristalice bile uvjerene u pobjedu. Ali podjela koju su ovi izbori istakli teško da će nestati.

    To je zapanjujući povratak za političara koji se nije mogao kandidirati na posljednjim predsjedničkim izborima 2018. godine jer je bio u zatvoru i zabranjeno mu je da se kandiduje.

    Proglašen je krivim za primanje mita od brazilske građevinske firme u zamjenu za ugovore s brazilskom državnom naftnom kompanijom Petrobras.

    Lula je u zatvoru proveo 580 dana prije nego što mu je presuda poništena i on se vratio u političku borbu.

    “Pokušali su da me živog zakopaju i evo me”, rekao je, započevši svoj pobjednički govor.

    Istraživanja javnog mnijenja su od početka sugerirala da će pobijediti na izborima, ali kada je njegovo vodstvo u prvom krugu bilo mnogo manje od predviđenog, mnogi Brazilci su počeli sumnjati u to.

    Lula ima 77 godina i bio je predsjednik Brazila od 2003. do 2010. godine. Ključ njegove popularnosti tokom prva dva mandata bio je izvlačenje miliona Brazilaca iz siromaštva.

    “Danas kažemo svijetu da se Brazil vratio. Previše je velik da bi bio protjeran u ovu tužnu ulogu globalnog parije”, dodao je Lula.

    Ali u središtu njegovog govora bilo je obećanje da će se uhvatiti u koštac s glađu, koja je u porastu u Brazilu i koja pogađa više od 33 miliona ljudi. No to neće biti lak zadatak nakon pandemije.

    Jair Bolsonaro još se nije oglasio i priznao poraz.

  • Sijarto: Rat ne bi ni izbio da je Tramp američki predsjednik

    Sijarto: Rat ne bi ni izbio da je Tramp američki predsjednik

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto pozvao je da se što prije uspostavi mir u Ukrajini i ocijenio da rat ne bi ni izbio da je bivši američki predsjednik Donald Tramp pobijedio na izborima u novembru 2020. godine.

    Sijarto je za američku televiziju OANN rekao da mađarska Vlada poziva da se što prije uspostavi mir, da dođe do prekida vatre i da se održe pregovori o miru u Ukrajini.

    On je ocijenio da debata u Evropi o ratu u Ukraini nudi “veoma ograničenu” nadu da će doći do mira jer “svi govore glasom rata i eskalacije”, prenosi mađarski MTI.

    Sijarto je u tom kontekstu naveo da je tokom posljednjeg sastanka ministara spoljnih poslova EU “jedini koristio riječ mir”.

    On smatra da su u potpunosti propale sankcije koje je EU uvela Rusiji i ukazuje da je, iako rat nije gotov, evropska ekonomija na koljenima, a ne ruska.

    Sijarto je istakao da Mađarska kao veliki uvoznik energenata pokušava da spriječi Evropsku komisiju da daje prijedloge koji bi mogli da smanje obim gasa ili nafte na evropskim tržištima i time izazovu dodatni rast cijena.

    Kada je riječ o primjedbama zbog odnosa koje Budimpešta održava sa Moskvom, Sijarto je rekao da Mađarska razgovara sa Rusijom jer je njeno postojanje realnost i biće realnost bez obzira na to kako se rat završi i ocijenio da bi prekid komunikacije značio odustajanje od nade da će se postići mir.

    “Ne mogu to da dokažem, ali osjećam da, da su se predsjednički izbori ovdje /SAD/ 2020. godine odigrali na drugačiji način, ovaj rat možda ne bi izbio”, rekao je Sijarto.

    On je ocijenio da bi bila mnogo bolja situacija, ako bi, kako je naveo, Zapad imao jake lidere, koji mogu da razgovaraju sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o završetku rata i sklapanju mira.

    Sijarto je rekao da bi neposredni cilj trebalo da bude da se spriječi direktan sukob NATO-a i Rusije i upozorio da bi u suprotnom on doveo do razvoja događaja “koje niko od nas ne bi želio da iskusi”.

    On je naglasio da se mađarska vlada zalaže za “pristup hladnom glavom” i da je jedina članica NATO-a koja je donijela odluku da ne šalje oružje u Ukrajinu i jedina članica EU koja je odbila dati doprinos programu obuke EU za ukrajinsku vojsku.

    Kada je riječ o predstojećem samitu G20, Sijarto je rekao će biti prilika da predsjednici SAD i Rusije fizički budu na istom mjestu i ocijenio da bi onda bilo komplikovano obojici da objasne zašto se ne bi sastali i razgovarali.

  • Lavrov: “Situacija je veoma uznemirujuća”

    Lavrov: “Situacija je veoma uznemirujuća”

    Sergej Lavrov izrazio je “nadu“ da će se američki predsednik Džo Bajden setiti kubanske raketne krize iz 1962. kada se bavi ratom u Ukrajini, prenosi Rojters.U intervjuu za rusku državnu televiziju, Lavrov je rekao da postoje “sličnosti“ između rata u Ukrajini i sukoba iz 1962. godine, pre svega zato što je Rusija sada pod pretnjom zapadnog oružja u Ukrajini. “Nadam se da će u današnjoj situaciji predsednik Džo Bajden imati više mogućnosti da razume ko i kako izdaje naređenja“, rekao je Lavrov. “Ova situacija je veoma uznemirujuća“, dodao je on. Napet sukob iz doba Hladnog rata razvio se kada je američki predsednik Džon F. Kenedi otkrio da je sovjetski lider Nikita Hruščov rasporedio nuklearne projektile na Kubu, u trenutku kada se veruje da su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez najbliže nuklearnom ratu. “Razlika je u tome što su još 1962. Hruščov i Kenedi našli snage da pokažu odgovornost i mudrost, a sada ne vidimo takvu spremnost od strane Vašingtona i njegovih satelita“, nastavio je on. Lavrov je dodao da “spremnost“ Rusije i njenog predsednika Vladimira Putina za pregovore “ostaje nepromenjena“

  • Srušio se most, najmanje 60 mrtvih

    Srušio se most, najmanje 60 mrtvih

    Najmanje 60 ljudi poginulo je danas kada se srušio most u zapadnoj indijskoj državi Gudžarat, saopštili su lokalni zvaničnici.

    Stotine ljudi upalo je u rijeku kada se srušio most, a nekoliko njih zadobilo je teške povrijede, prenosi Rojters.

    Lokalni TV kanal Zi Njuz izvjestio je da je na mostu u trenutku rušenja bilo preko 400 ljudi, a da su pali u rijeku Makču u gradu Morbi.

    “Spašavamo ljude iz rijeke”, rekao je za “Anadoliju” Briješ Merja, ministar u vladi Gudžara.

  • NATO je kriv za Sjeverni tok

    NATO je kriv za Sjeverni tok

    Francuski političar Florijan Filipo izneo je optužbe na račun zemalja članica NATO-a za podrivanje gasovoda Severni tok.

    On je podsetio da Švedska ima rezultate istrage o incidentu, ali je ta zemlja odbila da ih objavi.

    “Dakle, znamo da ovo nije Rusija, a takođe znamo da je to orkestrirala sila (ili sile) NATO-a! Istina će uskoro izaći na videlo”, napisao je na Tviteru.

    Sredinom oktobra objavljeno je da su Švedska, Danska i Nemačka odbile da zajednički istraže eksplozije na gasovodima Severni tok 1 i Severni tok 2.

    Svaka zemlja će sprovesti sopstvenu istragu.

  • SAD pozivaju Rusiju da se vrati

    SAD pozivaju Rusiju da se vrati

    SAD žale zbog odluke Rusije da izađu iz Sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka.

    Pozivaju Rusku Federaciju da se vrati sporazumu, rekao je američki državni sekretar Entoni Blinken.

    “Pozivamo rusku vladu da nastavi sa učešćem u inicijativi, da deluje u potpunosti u skladu sa sporazumom”, rekao je Blinken, prenela je agencija RIA Novosti.

    Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je u subotu da je Moskva obustavila učešće u sporazumu o izvozu ukrajinskih žitarica, nakon napada na Crnomorsku flotu.

    “Odluka je doneta u svetlu nedavnih događaja povezanih s terorističkim napadima na brodove Crnomorske flote”, poručili su iz Moskve.

    Rusija, Ukrajina, Ujedinjene nacije i Turska potpisale su 22. jula u Istanbulu sporazum o nastavku izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke, koji je prekinut nakon početka rusko-ukrajinskog rata u februaru.

    Sporazum je isticao 19. novembra i u toku su bili pregovori o produžetku.

  • “Izvoz nemoguć”

    “Izvoz nemoguć”

    Brod Ikaria Angel sa 40.000 tona žita za Etiopiju u okviru Svijetskog programa UN za hranu nije danas mogao da napusti ukrajinsku luku.

    To je izjavio ukrajinski ministar za infrastrukturu Oleksandr Kubrakov, pošto se Rusija povukla iz sporazuma o izvozu žita iz ukrajinskih luka.On je na Tviteru napisao da su ti proizvodi bili namenjeni narodu Etiopije, koji je na ivici gladi, ali da je zbog ruskog blokiranja “žitnog koridora” izvoz nemoguć, prenosi Interfaks Ukrajina.

    Rusija se juče povukla iz sporazuma o izvozu žita iz ukrajinskih luka, navodeći kao razlog napad Ukrajine dronovima na brodove Crnomorske flote i civilne brodove koji su uključeni u obezbeđenje “žitnog koridora”.

    Predstavnici Rusije, Ukrajine, Turske i UN potpisali su 22. jula u Istanbulu sporazum o stvaranju morskog koridora za izvoz ukrajinskog žita iz luka na Crnom moru, na period od 120 dana.

    Od 29. oktobra 403 broda su napustila ukrajinske luke sa 9,1 milion tona poljoprivrednih proizvoda za Aziju, Evropu i Afriku, navodi Interfaks Ukrajina.