VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U urušavanju ledenjaka u Italiji poginulo 11 osoba

    U urušavanju ledenjaka u Italiji poginulo 11 osoba

    Jedanaest ljudi poginulo je nakon urušavanja lednjaka u Alpama u Italiji.

    Spasilačke ekipe strahovale su da bi se broj poginulih moga rasti, ali sada kažu da nema razloga vjerovati da će broj žrtava biti veći.

    U dolini Fassa proglašen je dan žalosti kako bi se odala počast poginulima u lavini u nedjelju na Marmoladi. Radi se o 3.300 metara visokom vrhu, najvišem u Dolomitima, lancu u istočnim talijanskim Alpama koji se proteže preko regije Trento i Veneto.

    Veći dio Italije početkom ljeta pogodio je toplotni val. Naučnici kažu da su uzrok nepredvidljivosti nekada stabilnih ledenjaka klimatske promjene.

    “Možemo reći da smo vrlo brzo dovršili svoj posao i došli do konačnog broja od 11 mrtvih”, rekao je na konferenciji za novinare Giampietro Lago, voditelj policijske jedinice koja je sastavljena da pomogne u procesu identifikacije.

  • Ujedinjene nacije se oglasile: I Ukrajina je kriva

    Ujedinjene nacije se oglasile: I Ukrajina je kriva

    Visoki komesarijat UN za ljudska prava objavio je novi izveštaj o napadu na staračkim dom u ukrajinskoj Luganskoj oblasti.

    U tom izveštaju Visoki komesarijat je izrazio je zabrinutost zbog mogućeg korišćenja ljudi kao “živog štita”, uz zaključak da ukrajinske oružane snage snose veliki, a možda i pođednak deo krivice kao i proruske snage.

    Do napada na starački dom je dve nedelje nakon početka spcijalnih operaija ruskih snaga u Ukrajini.

    Ukrajinske vlasti ranije su optužile ruske snage da su odgovorne za ubistvo više od 50 civila u, kako su navele, “brutalnom i neisprovociranom napadu” u staračkom domu u selu Stara Krasnijanka, koje je udaljeno oko 580 kilometara jugoistočno od Kijeva.

    Međutim, kako navodi AP, nekoliko dana pre napada, ukrajinski vojnici zauzeli su položaje u staračkom domu, čime je sama zgrada staračkog doma postala meta.

    UN u izveštaju ukazuje da tačan proj ubijenih nije poznat, a da su najmanje 22 osobe, od 71 pacijenta, preživele napad, prenosi AP.

    U izveštaju se ne zaključuje da je bilo koja strana, ni ukrajinski vojnici ni proruski borci, počinila ratne zločine, ali se izražava zabrinutost zbog mogućeg korišćenja ljudi u staračkom domu kao “živog štita” kako bi se sprečile vojne operacije u određenim oblastima.

  • Predsjednik Šri Lanke nakon protesta prihvatio da podnese ostavku

    Predsjednik Šri Lanke nakon protesta prihvatio da podnese ostavku

    Predsjednik Šri Lanke, Gotabaya Rajapaksa prihvatio je da podnese ostavku nakon dramatičnog dana u Šri Lanci i protesta koji su rezultirali provaljivanjem demonstranata u privatnu kuću i rezidenciju predsjednika, te spaljivanjem kuće.

    U poruci objavljenoj preko glasnogovornika parlamenta, predsjednik je rekao da će 13. jula odstupiti sa funkcije kako bi osigurao miran transfer vlasti.
    Ostavka predsjednika predstavlja historijsku pobjedu za demonstrante koji su već mjesecima pozivali na njegovu ostavku dok se država borila sa najvećom ekonomskom krizom u nekoliko generacija. U subotu je u protestima protiv predsjednika i premijera učestvovalo više desetina hiljada stanovnika Šri Lanke.

    Ranije je i premijer Ranil Wickremesinghe objavio da će podnijeti ostavku nakon razgovora sa predstavnicima parlamentarnih stranaka. Postignut je sporazum je da se formira nova vlada u koju će ući predstavnici svih stranaka u Šri Lanci.


    Šri Lanku potresaju protesti nakon što je država doživjela faktički bankrot i ostala bez stranih novčanih deviza te time izgubila sposbnost da učestvuje na svjetskom tržištu roba. Država je gotovo ostala bez zalihe naftnih derivata te je obustavljena prodaja stanovništvu.

  • Amerika šalje 400 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini, stižu novi HIMARS

    Amerika šalje 400 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini, stižu novi HIMARS

    Ministarstvo odbrane SAD-a saopćilo je kako je odobrilo slanje dodatne vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara koja će uključivati raketne sisteme, ali i drugu opremu.

    Kako su naveli iz Pentagona, Bidenova administracija odobrila je novu vojnu pomoć kako bi zadovoljila kritične potrebe ukrajinske vojske u borbi. Ujedno, ovo će biti 15 paket pomoći koju Sjedinjene Američke Države šalju Ukrajini još od augusta 2021. godine.

    Prema navodima iz Ministarstva odbrane SAD-a, novi paket pomoći uključivat će:

    Četiri raketna sistema HIMARS i dodatnu municiju za ovaj sistem

    Tri taktička vozila

    Artiljerijsku municiju 155 mm

    Protivbaterijske sisteme

    Rezervne dijelove i drugu opremu

    Također, iz Washingtona su naveli kako su Sjedinjene Američke Države u posljednje tri sedmice izdvojile 2,2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini.

    “Sveukupno, Sjedinjene Američke Države od početka Bidenovog mandata poslale su oko 8 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. Od 2014. godine, SAD su poslale više od 9,2 milijarde dolara pomoći Ukrajini. Sjedinjene Američke Države nastavit će raditi sa svojim saveznicima i partnerima kako bi pružili Ukrajini kapacitete koji će ispuniti njene zahtjeve na bojnom polju”, saopćeno je iz Pentagona.

  • Poljoprivrednici na nogama – protesti se šire Evropom

    Poljoprivrednici na nogama – protesti se šire Evropom

    Od Poljske do Španije poljoprivrednici izražavaju svoje nezadovoljstvo zbog mnogih problema koji ih muče.

    Protesti poljoprivrednih proizvođača postaju sve učestaliji i intenzivniji širom Evrope. Ovaj sektor se našao prvi na udaru krize koja je zahvatila celi svet, ali i ograničenja vezanih za “Zeleni dogovor” Evropske unije.

    Poremećaji koji muče poljoprivrednike su raznovrsni. Najveći problemi su niske otkupne cene, visoke cene troškova proizvodnje, prvenstveno đubriva i goriva. Sve veći deo stanovništva podržava poljoprivrednike, prenosi Agroklub.

    Poljaci protestovali u Varšavi

    Poljski poljoprivrednici su u aprilu predvođeni Agrouniom, nacionalnom organizacijom poljoprivrednika, protestovali ispred zgrade poljskog ministarstva kada su doneli više od tone jabuka. Ukazali su na problem otkupa ove voćne vrste zbog čega su mnogi bankrotirali ili napustili svoja imanja.

    U organizaciji Agrounije nedavno je prosuto žito ispred kancelarije Jaceka Sašina, zamenika premijera. Prevelika količina ukrajinskog žita koja je dospela na poljsko tržište izazvala je veštačku krizu.

    U Varšavi je 7. jula održan veliki protest poljoprivrednika u kome je izraženo nezadovoljstvo politikom koja ne podržava seljake proizvođače i ne bori se protiv inflacije već se nameću sve veće marže i obezvređuju domaći poljoprivredni proizvodi.

    Žitarice u Poljskoj imaju najmanju cenu u celoj Evropskoj uniji, a žito iz nove žetve neće niko da kupi. Ratari nemaju mogućnost da prodaju svoj rod i neće imati finansijska sredstva za sledeću setvu.

    Sve teže biti poljoprivrednik u Španiji

    Poljoprivrednici su ponovo blokirali puteve, najviše na području Andaluzije. Protesti su usmereni protiv visokih cena goriva i osnovnih namirnica. U martu je protestovalo 150.000 poljoprivrednika s područja cele Španije.

    Već u junu inflacija je bila iznad deset odsto. Najviše zbog inflacije i enormnog poskupljenja energenata i hrane protestuju andaluzijski poljoprivrednici. Oni su obučeni u žute prsluke izašli na autoputeve sa svojim traktorima.

    Holandija na nogama

    Protesti koji u nekoliko poslednjih dana potresaju Holandiju vlast pokušava da obuzda i zaustavi. Nizom zakona pokušava se sprovesti regulacija o emisiji azotnih materija i amonijaka. To znači smanjenje broja stoke na farmama, ali bi veliki broj stočara, posebno u blizini prirodnih rezervata, morao u potpunosti da prestane da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Vlada je pripremila novac za otkup, ali poljoprivrednici ne odustaju od borbe za svoja imanja.

    Protesti su iz dana u dan sve intenzivniji. Stočari su započeli izražavati svoje nezadovoljstvo zatvaranjem krave u štale buneći se zbog dozvola za ispašu. Nastavljeno je blokadom auto-puteva, a zatim i distributivnih centara. Bilo je upada i na posed ministarke Kristine van der Val, ali i prekoračenja policijskih ovlašćenja i pucanja na poljoprivrednika u traktoru.

    Snimak je pokazao da je do takve intervencije došlo bez razloga. Trojica traktorista su uhapšeni, od kojih je jedan šesnaestogodišnji mladić kojem je metak prošao pored glave. Poljoprivrednici su protestovali ispred zatvora. Policija je posle pustila njih trojicu, ali je bilo novih hapšenja.

    Komesar za životnu sredinu Virdžinijus Sinkevicius u debati u Strazburu o evropskim ciljevima biodiverziteta rekao je da je mere smanjenja azota trebalo preduzimati ranije i sigurno ne bi bilo ovako drastične reakcije poljoprivrednika. On je istakao važnost provođenja mera zaštite prirode i naveo primere iz Šapnije.

    Među holandskim farmerima kruže glasine da stoje na putu planovima EU za masovnu migraciju koja je deo “Plana zamene stanovništva UN-a” i da je to razlog oduzimanja njihovih poseda.

    Njima su se pridružili poljoprivrednici iz Nemačke. Oni su zajedno u blizini granice blokirali kružni tok u Hirenbergu.

  • Britanija: Rusija povlači rezervu ka Ukrajini za ofanzivu

    Britanija: Rusija povlači rezervu ka Ukrajini za ofanzivu

    Rusija premešta rezervne jedinice iz cele zemlje i okuplja ih u blizini granice sa Ukrajinom za naredne ofanzivne operacije, saopštila je danas britanska vojna obaveštajna služba.

    U najnovijem izveštaju Ministarstva odbrane Velike Britanije se precizira da se radi o novim pešadijskim jedinicama koje koriste oklopna vozila tipa MT-LB, koja su bilo dugoročno skladištena, prenosi Rojters.

    Britanski obavještajci navode i da je Rusija dugo vremena smatrala da su takva vozila neprikladna za operacije podrške pešadiji.

    Usprkos nedavnim izjavama ruskog predsednika Vladimira Putina, koji je rekao da ruska vojska “nije ni počela” u Ukrajini, većina pojačanja je prikupljena ad hoc i opremljena zastarelom ili neprikladnom opremom, tvrde britanski obaveštajci, preneo je Gardijan.

  • Zapad je upao u zamku

    Zapad je upao u zamku

    Rusija ima tri važna aduta koji joj omogućavaju da kompetentno gradi političku interakciju sa Zapadom na pozadini krize u Ukrajini, piše u članku za Fokus.

    “Rusija ima tri poluge koje je stavljaju u taktički povoljan položaj. To su partneri, gas i mirovni pregovori. Zapad je upao u trostruku zamku, čak i ako se to nekome ne sviđa”, primetio je autor.

    Rajc je naglasio da je pokušaj Zapada da diplomatski izoluje Rusiju propao. On kao primer navodi nedavni sastanak ministara spoljnih poslova zemalja članica G20, gde su mnoge zemlje odbile da kritikuju Moskvu zbog situacije u Ukrajini.

    U članku se takođe navodi da Zapad nije bio u stanju da ekonomski izoluje Rusiju, pošto je i sama izuzetno zavisna od svojih energetskih resursa. Autor to potvrđuje pozivajući se na strahovanja nemačke vlade da bi gašenje gasovoda Severni tok radi održavanja navodno moglo da se odlaže na neodređeno vreme.

    Konačno, autor je naveo da spremnost Moskve da pregovara o Ukrajini, koju je najavio Vladimir Putin, šalje važan signal onima koji se zalažu za ukidanje sankcija u Evropi, jer, kako je rekao ruski predsednik, što se više odugovlači sukob, to će biti teže postići sporazum.

  • Lavrov napustio sastanak G20

    Lavrov napustio sastanak G20

    Ministri spoljnih poslova Grupe 20 pozvali su danas na okončanje rata i blokade žitarica u Ukrajini, a šef ruske diplomatije Sergej Lavrov napustio je sastanak i osudio Zapad zbog “frenetičnih kritika” i propuštanja prilike da se rješavaju globalni ekonomski problemi.

    Sastanak na Baliju je prva prilika za direktan susret Rusije i najvećih kritičara rata u Ukrajini.

    Lavrov je izašao sa prvog sastanka jer su kolege sa Zapada, prema njegovim riječima “skoro momentalno skrenule” sa tema diskusije na “frenetične kritike Ruske Federacije”.

    “‘Agresori’, ‘osvajači’, ‘okupatori’ – čuli smo mnogo toga danas”, rekao je Lavrov novinarima.

    On je na sljedećem sastanku pročitao saopštenje i potom otišao ne saslušavši ostale, izjavio je šef spoljne politike EU Žozep Borel, koji je dodao da takav postupak “nije izraz naročitog poštovanja”.

    Rusija naziva rat u Urajini “specijalnom vojnom operacijom” radi degradiranja ukrajinske vojske i eliminacije, kako Moskva navodi, opasnih nacionalista.

    Ukrajina i zapadne zemlje koje je podržavaju navode da je Rusija pokrenula imperijalističku akciju za prisvajanje teritorija i da nema opravdanja za invaziju.

  • Bajden potpisao uredbu kojom se štiti pravo na abortus

    Bajden potpisao uredbu kojom se štiti pravo na abortus

    Predsjednik SAD Džozef Bajden potpisao je danas uredbu kojom se štiti pravo na abortus, poslije odluke Vrhovnog suda kojom je ukinuta univerzalna zaštita prava na abortus i odluka o tom pitanju prenesena na pojedinačne države.

    U više od 10 država od tada su uvedena striktna ograničenja ili potpune zabrane obavljanja abortusa, a u još 10 i više će se, narednih nedjelja i mjeseci, uvoditi dodatne restrikcije, prenio je AP.

    “Vrhovni sud je jasno pokazao da neće štititi prava žena. Јa hoću”, poručio je Bajden.

    On je ukazao na ograničenja svog položaja i istakao da bi bila potrebna odluka Kongresa da se pravo na abortus ponovo uspostavi u državama gdje su uvedene zabrane.

    On je pozvao žene da glasaju u novembru, navodeći da je najbrži način da se zaustavi i preokrene ukidanje prava na abortus da se izabere značajna demokratska većina u Kongresu kako bi se usvojili zakoni koji garantuju ta prava.

    “To je najbrži put koji nam je na raspolaganju”, rekao je Bajden novinarima u Bijeloj kući.

    “Nadam se i snažno vjerujem da će žene izaći na izbore u rekordnom broju da povrate prava koja im je sud oduzeo”, istakao je on, prenio je Glas Amerike.

    Bajden je, takođe, upozorio da će republikanci, ukoliko preuzmu kontrolu nad Kongresom u novembru usvojiti zabranu abortusa na nacionalnom nivou, ali je rekao da će uložiti veto na bilo kakvu takvu odluku.

    Predsjednička uredba bi trebalo da ublaži neke kazne sa kojima bi se mogle suočiti žene koje žele da abortiraju, kada presuda Vrhovnog suda stupi na snagu, ali generalno ne može da očuva pravo na abortus u cijeloj zemlji.

    Uredba daje ovlašćenja sekretarijatima za zdravstvo i pravosuđe da se jače bore protiv zabrane pilule za abortus i protiv zabrane ženama da putuju u drugu državu, ako je u njihovoj abortus zabranjen.

    Propisuje se i na koji način se tretiraju medicinski podaci, odnosno štite podaci o ženama koje žele da abortiraju.

  • Putin zaprijetio Zapadu katastrofalnim posljedicama: Ne pretjerujem

    Putin zaprijetio Zapadu katastrofalnim posljedicama: Ne pretjerujem

    Predsjednik Vladimir Putin upozorio je u petak Zapad da nastavak sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini rizikuje da izazove katastrofalan rast cijena energije za potrošače širom svijeta.

    Putin, koji sankcije uvedene Rusiji smatra objavom ekonomskog rata, rekao je da su pozivi Zapada da se smanji oslanjanje na rusku energiju doveli do “groznice” na globalnim tržištima od skokova u nafti i gasu.

    Kupci iz Evropske unije rekli su da se žele odviknuti od ruskog gasa, dok su lideri Grupe sedam rekli prošlog mjeseca da žele istražiti “granične cijene” ruskih fosilnih goriva, uključujući naftu.

    “Ograničenja sankcija Rusiji nanose mnogo više štete onim zemljama koje ih nameću“, rekao je Putin čelnicima ruske naftne i gasne industrije, uključujući izvršnog direktora Rosnjefta Igora Sečina i potpredsednika vlade Aleksandra Novaka.

    “Dalje korištenje sankcija može dovesti do još težih – bez pretjerivanja, čak i katastrofalnih – posljedica na globalnom energetskom tržištu”, naglasio je Putin.

    Putinova invazija na Ukrajinu 24. februara i nametanje najstrožih sankcija od strane Zapada u modernoj istoriji potkopali su pretpostavke tržišta energije i roba – dok su usporili globalni rast.

    Dok se Putin bori s velikim ratom, najvećom geopolitičkom krizom i najvećim ruskim ekonomskim izazovom od pada Sovjetskog Saveza 1991. godine, 69-godišnji šef Kremlja je više puta signalizirao da nije raspoložen za povlačenje.

    Energetika je jedno područje u kojem Kremlj još uvijek ima moć – a evropske sile, uključujući Njemačku, strahuju da će on možda smanjiti zalihe.

    Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika prirodnog plina i najvećeg svjetskog izvoznika pšenice. Evropa uvozi oko 40 posto svog gasa i 30 posto nafte iz Rusije.