Kategorija: Svijet

  • Rusija: Pregovori mogući tek kad Zapad i Ukrajina polože oružje

    Rusija: Pregovori mogući tek kad Zapad i Ukrajina polože oružje

    Pregovori o Ukrajini mogu biti održani tek kad zapadne zemlje i vlasti u Kijevu polože oružje, saopštio je ruskim medijima zamjenik ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin.

    • Ako Zapad i Kijev žele da sjednu za pregovarački sto, moraju, prije svega, da prestanu da granatiraju ruske gradove i polože oružje. Nakon toga se mogu voditi razgovore na bazi novih geopolitičkih realnosti – rekao je zamjenik ministra.

    Ranije je portparol predsjednika Rusije Dmitrij Peskov istakao da Zapad još nije pokazao nikakvu spremnost za mirovne inicijative o situaciji u Ukrajini.

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski je u oktobru 2022. godine ukazom zabranio pregovore sa Moskvom i rekao da ga ne zanimaju kontakti sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

  • Novi vatikanski dokumenti otkrili: Papa je znao za zločine, ali je ćutao

    Novi vatikanski dokumenti otkrili: Papa je znao za zločine, ali je ćutao

    Ranije nepoznata razmena pisama pokazuje da je Džozef Racinger, kao šef Kongregacije za doktrinu vere, znao za zlostavljanje Pitera H. najkasnije do 1986. godine.

    Kao šef Kongregacije za doktrinu vere, tadašnji kardinal Jozef Racinger, a kasnije papa Benedikt XVI. još 1986. godine imao je informacije o seksualnim prestupima sveštenika Petra H. kod dece. Ovo proizilazi iz ranije nepoznatog dokumenta iz Vatikana, koji su nemački mediji mogli da vide. Bivši papa je uvek poricao da je poznavao to svešteno lice.

    Međutim, kako se navodi u tekstu portala “Br.de”, razmena pisama iz 1986. godine navodno pokazuje da je papa XVI, odnosno tada kardinal Jozef Racinger imao podatke o tome da je bivši sveštenik Petar H. u nekoliko navrata seksualno zlostavljao decu, a da je posle toga nastavio da obavlja svešteničku ulogu.

    Nedugo ranije, sveštenik je osuđen na uslovnu kaznu od strane okružnog suda u Ebersbergu zbog višestrukog zlostavljanja dece. Kako stoji u tekstu, nadbiskupija Minhena i Frajzinga je saopštila da se u pismu Minhenske nadbiskupije pominju i seksualni delikti nad decom “koji su počinjeni pod dejstvom alkohola”. Kako tvrdi portal “Br.de”, pismo je navodno lično potpisao papa XVI, koji je tada bio šef Kongregacije za doktrinu vere.

    Prema nekim navodima, pretpostavlja se da je Petar H. silovao 29 dečaka.

  • Rusija raspoređuje Sarmat

    Rusija raspoređuje Sarmat

    Ruski predsednik Vladimir Putin saopštio je da će Moskva zadržati povećanu pažnju na jačanju svojih nuklearnih snaga.

    “Kao i do sada, posvetićemo povećanu pažnju jačanju nuklearne trijade”, rekao je Putin u obraćanju povodom današnjeg obeležavanja državnog praznika Branioca otadžbine, misleći na nuklearne rakete stacionirane na kopnu, moru i u vazduhu, prenosi Rojters.

    Putin je saopštio da će ove godine prvi put biti raspoređene interkontinentalne balističke rakete Sarmat, koje mogu da nose više nuklearnih bojevih glava.

    “Nastavićemo serijsku proizvodnju vazdušnih hipersoničnih sistema Kinžal i započećemo masovne isporuke hipersoničnih raketa Cirkon na moru“, rekao je Putin u video obraćanju koje je Kremlj objavio danas.

    On je naveo i da će udeo modernog naoružanja u pomorskim strateškim nuklearnim snagama dostići 100, uz angažovanje podmornice “Imperator Aleksandar III” klase Borej-A.

    Prema njegovim rečima, u narednim godinama floti će se priključiti još tri krstarice ovog tipa, prenosi Tass.

    On je u video obraćanju čestitao današnji praznik “veteranima, vojnom i civilnom osoblju Oružanih snaga i svim građanima Rusije”, saopštila je pres-služba Kremlja.

  • Borelj priznao: Rusija je uspijela da se izbori

    Borelj priznao: Rusija je uspijela da se izbori

    Šef evropske diplomatije Žozep Borelj ocenio je da prošla godina nije bila loša za rusku ekonomiju.

    Ekonomija Ruske Federacije uspela je da se izbori sa prošlogodišnjim izazovima i sankcijama Zapada, tako da se ne može reći da je prošla godina jako loše uticala na ekonomsku situaciju u zemlji, poručio je danas šef evropske diplomatije Žozep Borelj.

    “Prošla godina nije bila loša za rusku ekonomiju. Zašto? Pa zato što su cene energenata naglo porasle i to deset puta. A mi smo i dalje zavisili od njih, morali smo da nastavimo da kupujemo njihov gas, nije bilo alternative. Cene su bile veoma visoke”, objasnio je Borelj.

    Evropska unija je od Rusije dobijala oko 40 odsto svog gasa, podsetio je. Ipak, kako je danas rekao, situacija je sada drugačija i EU iz Rusije uvozi svega 6 odsto gasa od ukupne količine ovog energenta koji dobija od trećih strana.

    Diplomata je dodao i da ne smatra da će Rusija naći zamenu za evropsko tržište.

    Rusko Ministarstvo ekonomije saopštilo je u decembru da je ekonomija i do šest puta u boljem stanju nego što su očekivali na Zapadu.

    Početkom ove godine, ministar ekonomije izjavio je da će inflacija na kraju drugog kvartala 2023. pasti i ispod ciljanih četiri odsto.

  • Kina izabrala stranu?

    Kina izabrala stranu?

    Šef NATO-a rekao je danas u Varšavi da ta vojna alijansa vidi “neke znake” da Kina možda planira da podrži Rusiju u njenom ratu u Ukrajini.

    On je snažno pozvao Peking da odustane od kršenja međunarodnog prava.

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg takođe je u intervjuu za Asošijeted pres rekao da će alijansa, iako nije strana u ratu, podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno”.

    Upitan da li NATO ima bilo kakve naznake da bi Kina mogla biti spremna da daje oružje ili drugu podršku ruskom ratu, Stoltenberg je rekao: “Videli smo neke znake da oni to možda planiraju i naravno da su saveznici iz NATO-a, Sjedinjene Države, upozoravale na to jer to ne bi trebalo da se desi. Kina ne treba da podržava ruski ilegalni rat”.

    Stoltenberg je rekao da bi potencijalna kineska pomoć Rusiji predstavljala “(direktnu) podršku očiglednom kršenju međunarodnog prava, i naravno (kao) članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, Kina ne bi trebalo ni na koji način da podržava kršenje povelje UN-a ili međunarodnih propisa”.

    Ruski predsednik Vladimir Putin ugostio je danas najvišeg spoljnopolitičkog zvaničnika Komunističke partije Kine, Vanga Jia, izazivajući zabrinutost na Zapadu da bi Peking mogao biti spreman da ponudi Moskvi snažniju podršku u ratu u Ukrajini koji traje već gotovo godinu dana.

    Kina je naglašeno odbila da kritikuje invaziju na Ukrajinu, ponavljajući tvrdnju Moskve da su SAD i NATO krivi za provociranje Kremlja. Kina, Rusija i Južna Afrika ove nedelje održavaju pomorske vežbe u Indijskom okeanu.

    Sve o sukobu u Ukrajini iz minuta u minut pratite ovde.

    Stoltenberg je za Asošijeted pres gvorio u Varšavi posle sastanka devet članica NATO-a sa istočnog krila – “samita Bukureštanske devetorke” sa američkim predsednikom Džoom Bajdenom o bezbednosti regiona.

    On je naglasio da, iako NATO “nije strana” u ukrajinskom sukobu, njegovi zadaci su da “osigura da Ukrajina prevlada” i da “spreči da ovaj rat eskalira izvan Ukrajine i da postane pun rat Rusije i NATO-a”.

    On je rekao da je glavna poruka sa sastanka u Varšavi “da ćemo pružati podršku Ukrajini onoliko dugo koliko bude potrebno”.

    “Tragedija za Ukrajince bi bilo ako predsednik Putin pobedi u Ukrajini”, rekao je Stoltenberg, ali to bi bilo “opasno i za sve nas”, jer bi “poslalo poruku svim autoritarnim liderima da kada koriste vojnu silu dobijaju ono što oni žele”.

  • Rusi upozorili: Ukrajina se sprema

    Rusi upozorili: Ukrajina se sprema

    Rusko ministarstvo odbrane optužilo je danas Ukrajinu da planira oružanu provokaciju u Pridnjestrovlju, samoproglašenom regionu Moldavije.

    Ministarstvo je saopštilo na Telegramu da Ukrajina planira da izvede “operaciju lažne zastave”, navodni napad ruskih snaga iz Pridnjestrovlja, kao izgovor za svoju akciju, prenosi agencija RIA Novosti.

    Zamenik ruskog ministra inostranih poslova Mihail Galuzin, tvrdi da je Zapad naložio vladi Moldavije da prekine svaku komunikaciju sa separatističkim vlastima u Pridnjestrovlju, prenela je agencija Rojters pozivajući se na ruske medije.

    Moldavska predsednica Maja Sandu optužila je Rusiju ranije ovog meseca da planira državni udar, kako bi zbacila vladu i uvukla Pridnjestrovlje u rat koji vodi u Ukrajini.

    Ovaj region proglasio je nezavisnost 1990. godine, godinu dana pre raspada Sovjetskog Saveza, zbog straha da će se Moldavija ujediniti s Rumunijom, čiji jezik i kulturu uglavnom deli.

    Nakon kratkog rata Moldavije sa separatistima 1992., nije bilo nasilja u proteklih 30 godina, s ruskim “mirovnim snagama” koje su još raspoređene na maloj teritoriji, koji nema međunarodno priznanje, navodi Rojters.

  • Broj stradalih u Turskoj i Siriji premašio 50.000

    Broj stradalih u Turskoj i Siriji premašio 50.000

    ​Broj poginulih u razornim zemljotresima koji su pogodili Tursku i Siriju, premašio je 50.000. Povrijeđeno je preko 125.000 ljudi.

    Broj stradalih u Turskoj prešao je 43.500, rekao je danas turski ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu.

    “Prema posljednjim informacijama, broj poginulih je 43.556,” izjavio je Sojlu za lokalne medije.

    Broj poginulih u zemljotresu u Siriji premašio je 8.500, saopštio je direktor SZO za hitne slučajeve u regionu istočnog Mediterana Rik Brenan.

    Snažni zemljotresi pogodili su Tursku 6. februara. Potresi su se osjetili i u susjednim zemljama, najviše u Siriji, u kojoj je poginulo nekoliko hiljada ljudi.

  • Zaharova uputila savjet Srbiji

    Zaharova uputila savjet Srbiji

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova pozvala je Srbiju i druge države da ne podliježu razornom uticaju zemalja Zapada.

    Ona je na redovnom brifingu za novinare, na pitanje šta bi ruska strana mogla da sugeriše Beogradu, na koji Zapad vrši pritisak zbog toga što se nije priklonio antiruskim sankcijama, rekla da zapadne zemlje vrše pritisak na sve i to tako kako niko nije mogao ni da zamisli.

    “Neke zemlje podliježu pritisku, druge pokušavaju da se odupru”, dodala je Zaharova.

    “Koji savjet mogu da dam? Ne podležite pritisku, jer je to razorno”, rekla je Zaharova.

  • Putin: Nema nam ravnih

    Putin: Nema nam ravnih

    Na stadionu Lužnjiki u Moskvi održava se veliki koncert “Slava braniocima otadžbine”.

    Na skupu je govorio i ruski predsednik Vladimir Putin, a nastupiće i niz ruskih pevača i pevačica.

    “Oni se bore herojski i hrabro. Ponosni smo na njih. Danas imaju podršku cele zemlje“, rekao je Putin o ruskim snagama u Ukrajini i dodao da je upravo dobio najnoviji izveštaj o situaciji na frontu.

    “Kada smo zajedno, nemamo ravnih. Za jedinstvo ruskog naroda!”, rekao je Putin.

    Kremlj na rat u Ukrajini gleda kao na “specijalnu vojnu operaciju“ koja ima za cilj zaštitu sopstvene bezbednosti. On je juče, u govoru u parlamentu, rekao da je rat u Ukrajini nametnut Rusiji i da je sam narod Ukrajine postao “taoci kijevskog režima i njegovih zapadnih gospodara, koji su tu zemlju zapravo okupirali u političkoj, vojnoj i ekonomskoj smisao“.

    Gledaocima su podeljeni trobojna ćebad i ruske zastave, a spolja su postavljeni video-bimovi za one koji nisu mogli da uđu na stadion. Tu su i poljske kuhinje u kojima se deli besplatni topli čaj, kaša i kobasice.

    Međutim, zapadni mediji su besni i s kritičnog stanovišta izveštavaju o ovom događaju budući da on u suštini, slavi rat u kom ginu ljudi.

    Kako javlja BBC, na ruskim Telegram kanalima pojavile su se fotografije reklama kojima se potencijalnim posetiocima obećava po 500 rubalja (nešto manje od 7 američkih dolara).

    Neke reklame se pak obraćaju direktno studentima. “Svi studenti koji žele da dođu na koncert ne moraju da taj dan idu na predavanja”, stoji u jednoj reklami, navodi dalje BBC i dodaje da se navodno na jednoj reklami Rusima koji dođu zabranjuje da nose žuto ili plavo.

  • Volodin: Razumijemo teške uslove u kojima se razvijaju odnosi Srpske i Rusije

    Volodin: Razumijemo teške uslove u kojima se razvijaju odnosi Srpske i Rusije

    Predsjednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin rekao je danas predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske Nenadu Stevandiću da razumije teške uslove u kojima se razvijaju međusobni odnosi i ukazao na ogroman pritisak Vašingtona na Srpsku, ali je istakao i rast robne razmjene od 57 odsto u prošloj godini.
    Volodin je zahvalio narodu Republike Srpske na odnosu i stavu prema Rusiji.

    “Razumijemo teške uslove u kojima se razvijaju naši odnosi. Iz Vašingtona se vrši ogroman pritisak na Republiku Srpsku, na one ljude koji vode politiku u interesu svojih građana. Ovo se ne sviđa onima koji su bombardovali Beograd i pokušavaju da slome cijeli svijet i da od njega naprave koloniju jedne zemlje. To ne možemo dozvoliti”, rekao je Volodin.

    Sagovornici su ocijenili na sastanku u Moskvi da se odnosi Rusije i Srpske razvijaju zahvaljujući aktivnoj poziciji i interakciji lidera dva naroda i da je, u okviru parlamentarne dimenzije, neophodno pratiti ovu dinamiku odnosa.

    Volodin je istakao da bi poslanici trebalo da naprave zakonski okvir za odluke predsjednika Vladimira Putina i Milorada Dodika, a koje čekaju građani Ruske Federacije i Republike Srpske, saopšteno je iz Ambasade Rusije u BiH na “Fejsbuk” stranici.

    “Zalažemo se za razvoj saradnje u svim oblastima naših odnosa i s tim u vezi predlažemo da razmotrimo nove formate”, predložio je Volodin, napominjući da bi između Državne dume i Narodne skupštine mogla da bude formirana međuparlamentarna komisija visokog nivoa, te potpisan sporazum o saradnji, što je Stevandić podržao i prihvatio poziv Volodina da ponovo posjeti Rusiju.

    Volodin je istakao da, uprkos izazovima i problemima, treba raditi još efikasnije.

    “I s tim u vezi, moramo izraziti zahvalnost našim drugovima, prijateljima iz Narodne skupštine, narodu Republike Srpske na njihovom odnosu i stavu. Nije im bilo lako da dođu”, naglasio je Volodin i dodao da je ovo prva inostrana posjeta predsjednika Narodne skupštine na ovoj funkciji.
    Volodin je podcrtao da se Rusija zalaže za pravedan svjetski poredak, multipolarni svijet, a da se oni koji žele da zadrže svoju hegemoniju protive ovom pristupu, čineći sve da zadrže svoj monopol.

    On je naglasio da svaka nacija treba da ima svoj put i svoje mogućnosti da planira budućnost koja treba da se realizuje.

    “Svaka država treba da ima pravo da bude suverena. Mi branimo svoj suverenitet, branimo bezbjednost naše zemlje i učinili smo sve što je bilo moguće u okviru dijaloga sa Vašingtonom i drugim zemljama da je odbranimo političkim sredstvima”, pojasnio je Volodin.

    Predsjednik Državne dume je podsjetio do čega je dovela američka politika u Jugoslaviji, Iraku, Libiji, a sada se to dešava u Ukrajini, gdje su nacisti došli na vlast kao rezultat državnog udara.

    Stevandić je ruskom kolegi prenio da su posjetu Rusiji pratili pritisci zemalja EU i SAD.

    “Svi smo pod stalnim pritiskom, dobijamo prijetnje i u vezi sa našim stavom po pitanju saradnje sa Ruskom Federacijom”, ukazao je Stevandić i dodao da NATO i EU stalno pokušavaju da “razbiju fiskalni i finansijski sistem” Republike.

    Prema njegovim riječima, iz inostranstva se takođe finansiraju i opozicione nevladine organizacije i medije.

    Stevandić rekao da se on i njegove kolege pridržavaju prijateljske linije prema Rusiji, te da je to i stav predsjednika Dodika.

    “Mi smo narod koji ne prodaje svoje dostojanstvo”, istakao je on i dodao da Srpska želi da ostane prijatelj Rusije, uzdignute glave.

    Stevandić je posebno istakao ulogu Rusije u suprotstavljanju nacizmu, te poručio da ova dva naroda najviše veže otpor nacistima jer su to narodi koji čuvaju istorijsko pamćenje.