Kategorija: Svijet

  • Borelj: Cilj EU je da uništi rusku ratnu mašineriju

    Borelj: Cilj EU je da uništi rusku ratnu mašineriju

    EU je novim sankcijama obuhvatila više od 120 fizičkih i pravnih lica i uvela značajna ograničenja uvoza i izvoza sa ciljem da uništi “rusku ratnu mašineriju”.

    Ovo je danas saopštio Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbednosnu politiku Žozep Borelj.

    “Našom listom ciljamo na one koji su odgovorni za deportaciju i prisilno usvajanje najmanje 6.000 ukrajinske dece. Ovo je jasno kršenje međunarodnog prava, uključujući Ženevsku konvenciju, kao što sam rekao juče u Savetu bezbednosti UN”, dodao je visoki predstavnik EU.

    Švedsko predsedništvo EU juče je saopštilo da je Evropska unija usvojila deseti paket sankcija Rusiji i da će Brisel podržavati Ukrajinu “koliko god to bude potrebno”.

  • “Leteći Černobilj” je spreman

    “Leteći Černobilj” je spreman

    Više medija prenosi, pozivajući se na izvor u ruskom Ministarstvu odbrane, da Rusija poseduje krstareće rakete 9M730 Burevestnik spremne za upotrebu.

    Štaviše, rusko vojno odeljenje je i ranije pokazivalo radionicu u kojoj se sklapaju ove rakete.

    Prema deklarisanim karakteristikama, raketa Burevestnik sa nuklearnim pogonom radi na potpuno novim fizičkim principima koristeći pulsirajući nuklearni motor za usisavanje vazduha.

    Raketa takođe ima izuzetno “specijalnu” bojevu glavu i relativno neograničen domet leta pri brzini od 0,9-1,0 maha sa mogućnošću patroliranja određenim područjima pre nego što, po komandi, krene ka cilju.

    Takođe je poznato da raketa leti na veoma niskoj visini, od 30 do 60 metara, zaobilazeći sve linije neprijateljske vazdušne i protivraketne odbrane, što utiče na njenu prikrivenost i nemogućnost da bude presretnuta.

    Ovo je izjavio lično predsednik Rusije Vladimir Putin 2018. godine tokom svog obraćanja Saveznoj skupštini.

    Zapadni stručnjaci su tada jednoglasno tvrdili da je to naučna fantastika i “Putinova fantazija”.

    Danas su, međutim, američke obaveštajne agencije, pažljivo prateći najnovije ruske testove naoružanja, promenile retoriku i izrazile zabrinutost da je ruska krstareća raketa Burevestnik spremna za upotrebu.

    Zapad je zove “leteći Černobilj”

    Vojni stručnjak koji piše za časopis “Arsenal otadžbine” Aleksej Leonkov naziva raketu “oružjem odmazde”.

    “Ovo oružje će biti upotrebljeno nakon što bojeve glave interkontinentalnih balističkih raketa “odrade posao” na teritoriji agresora. “Burevestnik” će dovršiti uništenje svih objekata vojne i civilne infrastrukture zemlje agresora, ne ostavljajući joj nikakve šanse za opstanak”, napisao je Leonkov za “Rusku gazetu”.

    Pored toga, Burevestnik verovatno ima navigacioni sistem na krajnjim tačkama terena. Memorija rakete sadrži slike objekata terena duž rute leta. U određeno vreme raketa “skače” na visinu od nekoliko stotina metara i “pregleda” teren. Nakon toga, navigacioni sistem poredi “viđeno” sa utvrđenim standardom, piše Izvestija.

    Zahvaljujući sistemu korekcije za ekstremne tačke terena, Burevestnik može zaobići prepreke.

    Obaveštajne službe Finske, Švedske, Norveške i Holandije su takođe potvrdile saznanja da su Rusi uspešno testirali raketu, a zbog neverovatnih karakteristika i razorne moći zovu je i “leteći Černobilj”.

  • Lukašenko upozorio Ukrajince: “To je ravno smrti”

    Lukašenko upozorio Ukrajince: “To je ravno smrti”

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da ne veruje u nameru Ukrajine da otvori drugi front u Pridnjestrovlju jer bi to bilo ravno smrti.

    “Ne vjerujem u to. To im nije od koristi. Zapad bi hteo da jednim udarcem reši problem sa Rusijom i da zatvori tu ‘sivu rupu’ u Pridnjestrovlju, kako oni kažu, i da ujedini Moldaviju, gurne je u Rumuniju ili da je učini prozapadnom. To je njihov cilj. Ukrajincima to nije potrebno. Ne verujem da će Ukrajinci poludeti i otvoriti nekakav drugi front”, rekao je Lukašenko, prenela je beloruska agencija “Belta”.

    On je podsetio da se u Pridnjestrovlju nalazi ruska vojska sa tehnikom i naoružanjem koja će, ukoliko se nešto desi, uspeti da odgovori. Lukašenko smatra da Zapad koristi situaciju u Pridnjestrovlju kako bi destabilizovao situaciju u regionu.

    “Svuda treba sve uzdrmati – to je u interesu Zapada. Ne verujem da je to potrebno Ukrajincima. Ako tamo otvore drugi front – to je ravno smrti”, zaključio je beloruski lider.

    Prethodno je Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo da je Ukrajina pojačala pripreme za invaziju na Pridnjestrovlje, što predstavlja pretnju za ruske mirovne snage, kao i da će ruska vojska na to adekvatno odreagovati.

  • Pacijent negativan na testu, Marburška bolest nije stigla u Evropu

    Pacijent negativan na testu, Marburška bolest nije stigla u Evropu

    Muškarac iz Španije za kojeg se inicijalno sumnjalo da je oobolio od smrtonosne marburške groznice danas je bio negativan na testu na ovaj virus, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.

    Zdravstvene vlasti u Valensiji ranije su objavile da su detektovale prvi sumnjivi slučaj zaraznog oboljenja zbog kojeg je u Ekvatorijalnoj Gvineji više od 200 ljudi u karantinu.

    Muškarac star 34 godine nedavno je boravio u toj zemlji. Potvrđeno je da nema marburški virus, ali će biti ponovo testiran u narednim sedmicama, rekli su zvaničnici.

    On je prebačen iz jedne privatne bolnice u odjeljenje za izolaciju bolnice “La Fe” u Valensiji radi obavljanja testova.

    Vlasti navode da su, iz predostrožnosti, u izolaciji i tri zdravstvena radnika koji su liječili ovu osobu.

  • Umesto u Tursku, 40 aviona F-35 prebacuju na Balkan

    Umesto u Tursku, 40 aviona F-35 prebacuju na Balkan

    Najmanje jedna flota “Lockheed Martin F-35 Lightning II” će biti prebačena na Balkan.

    Zemlja koja će ih nabaviti će biti Grčka, prema tvrdnji ministra nacionalne odbrane Grčke, Nikosa Panajotopulusa.

    U razgovoru za TV kanal ERT 1, ministar je izrazio svoja pozitivna očekivanja o ovoj odluci.

    Prema njegovim rečima, prvi lovac iz prve serije F-35 za Grčku će stići 2028. godine. Grčka je zatražila kupovinu 20 borbenih aviona uz opciju kupovine još 20.

    Panajotopulus je objasnio složenost procesa, a 2028. je optimalna opcija za isporuku prvog aviona ako u pregovorima sve prođe glatko. On je podsetio da karakteristike i specifikacije, kao i uslovi ugovora, tek treba da budu precizirani. Ovaj proces zahteva vreme, rekao je ministar. Međutim, naglasio je da je za sklapanje takvih poslova generalno potrebno vreme svuda u svetu.

    Atina je već dobila dobre vesti iz Vašingtona. 8. februara ove godine. Kako je ERT 1 izvestio predsednik komiteta američkog Senata za spoljne poslove Robert Menendez je odobrio prodaju borbenih aviona F-35 Grčkoj.

    Ovo je kasnije dovelo do uspostavljenog procesa odobravanja administracije SAD i ratifikacije ugovora o odbrani.

    Turci traže rešenje
    Dobre vesti za Grčku su tradicionalno neprijatne za Tursku, piše bulgarianmilitary. Dve susedne zemlje već godinama vode političke i teritorijalne sporove, ponekad praćene incidentima.

    Može se tvrditi da je nabavka F-35 od strane Grčke ozbiljan udarac ambicijama i imidžu turske diplomatije.

    Podsećamo, Turska je trebala da kupi 100 jedinica F-35A. Međutim, nakon neuspelog pokušaja puča iza koga, kako Erdogan tvrdi, stoje Sjedinjene Države, Ankara je odlučila da kupi ruski sistem protivvazdušne odbrane S-400.

    Između ostalih kaznenih poteza zbog te kupovine, SAD je izbacila Tursku iz programa F-35.

    Turska je prinuđena da traži rešenje. U ovoj fazi, glavno pitanje je kako Ankara treba da nastavi sa modernizacijom svoje postojeće flote F-16.

    Turci su do danas uspeli da razviju tehnologije slične američkim i započeli ozbiljan proces modernizacije F-16. Novi AESA radari i projektili su deo celog ovog “lokalnog paketa”. Istovremeno, Turska će se najverovatnije osloniti na svoj lovac pete generacije.

    Poslednjih meseci, Ankara je ubrzala razvoj autohtonog TF-X. Ako sve bude po planu, njegov prvi let se očekuje otprilike u vreme prve isporuke F-35 Grčkoj.

  • Vojska spremna: Kreću na Krim?

    Vojska spremna: Kreću na Krim?

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je na konferenciji za novinare u petak najavio slanje boraca Ukrajine u inostranstvo da se pripreme za zauzimanje Krima.

    “Preduzimaju se vojni koraci, mi se spremamo za njih. Mi smo psihički pripremljeni. Pripremamo se tehnički, naoružanjem, snagama, formiramo brigade, formiramo ofanzivne jedinice raznih vrsta i tipova, šaljemo ljude na obuku ne samo u Ukrajini, znate, već i u drugim zemljama”, rekao je on.

    Početkom februara, vršilac dužnosti načelnika MUP-a Ukrajine Igor Klimenko saopštio je da su kijevske vlasti počele da formiraju jurišne brigade za zauzimanje Krima i Donbasa. Prema njegovim rečima, projekat je nazvan „Ofanzivna garda“.

    Pretpostavlja se da će osnovu jedinica činiti aktivni i bivši vojni, graničari i policajci sa značajnim borbenim iskustvom.

    Posle početka specijalne operacije, kijevske vlasti su više puta najavljivale planove za pokretanje ofanzivne operacije na poluostrvu, uključujući i izveštaje o novim isporukama zapadnog naoružanja.

    Na Krimu su takvi pokušaji nazvani samoubilačkim, uz napomenu da je jednostavno nemoguće oduzeti deo teritorije moćnoj nuklearnoj sili.

  • Zelenski se izjasnio: Kineski predlog nije plan

    Zelenski se izjasnio: Kineski predlog nije plan

    Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio je da kineski predlog za rešavanje ukrajinske krize ne smatra planom već razmišljanjima Pekinga na tu temu.

    “Čini mi se da to nije bio mirovni plan Kine, nije ni rezolucija ni deklaracija. To nije infrastruktura za tako nešto. Čini mi se da je Kina iznela svoja razmišljanja s tim u vezi”, rekao je on na pres konferenciji.

    Zelenski je dodao da to što je Kina počela da se bavi ukrajinskim sukobom smatra za pozitivnu promenu. Naveo je da u nekim predlozima ima dodirnih tačaka sa ukrajinskim stavovima i da na tome treba da se radi dalje.

    “Naš cilj je da okupimo sve da bismo jedne izolovali”, rekao je Zelenski i dodao da plan u kojem se ne pominje povlačenje ruske vojske nije odgovarajući za Kijev.

    Ministarstvo spoljnih poslova Kine objavilo je ranije danas dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o rešavanju konflikta u Ukrajini, a kao najvažnija stavka navodi se momentalni prekid neprijateljstava i prelazak na mirovne pregovore.

  • “Peking gasi požar vodom, a Vašington benzinom”

    “Peking gasi požar vodom, a Vašington benzinom”

    Lider DNR Denis Pušilin komentarisao je kineski plan u 12 tačaka za rešavanje ukrajinske krize, navodeći da Peking gasi požar vodom, a Vašington – benzinom.

    “Zapad na čelu sa SAD zahteva preduslove (iz tzv. plana ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog) pre početka pregovora. Pri tome povećava isporuke oružja čime samo izaziva eskalaciju konflikta. Peking je za gašenje požara vodom, a Vašington benzinom. Stavovi se sve više radikalizuju a vektori razilaze”, napisao je Pušilin.

    Prema njegovim mišljenju, u međunarodnoj zajednici se dešava raskol između dve grupe država – onih koje slede svoje nacionalne interese poštujući druge i onih koji se rukovde idejama kolonijalizma.

    Pušilin je rekao da ako bi se specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini prekinula a da pri tome ciljevi ne bi bili postignuti to bi samo značilo da se novi rat odlaže za kasnije.

    Ministarstvo spoljnih poslova Kine objavilo je ranije danas dokument od 12 tačaka u kojem detaljno iznosi svoj stav o rešavanju konflikta u Ukrajini, a kao najvažnija stavka navodi se momentalni prekid neprijateljstava i prelazak na mirovne pregovore.

  • EU usvojen deseti paket sankcija protiv Moskve

    EU usvojen deseti paket sankcija protiv Moskve

    Poljska se saglasila da prihvati novi paket sankcija EU protiv Rusije ali je saglasnost uslovljena i zavisi od šest tačaka, rekao je poljski ambasador u EU Andrej Sados.

    Diplomate su ranije izjavile da članice EU treći dan zaredom nisu uspjele da postignu saglasnost o novim sankcijama protiv Rusije pošto je Poljska odbila zahtjev Italije za blaža ograničenja na uvoz gume.

    Švedsko predsjedništvo EU saopštilo je da je postignuta saglasnost o desetoj rundi sankcija protiv Rusije.

    Paket obuhvata oštrije regulative za izvoz robe dvojake upotrebe te mjere protiv firmi koje podržavaju Moskvu u sukobu, šire propagandu ili isporučuju dronove koje koristi Rusija.

  • Abramsi su neupotrebljivi u Ukrajini

    Američki savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Salivan rekao je da nema smisla koristiti američke tenkove abrams u Ukrajini, u izjavi za CNN.

    Salivan je naglasio da SAD smatraju tenkove abrams beskorisnim u Ukrajini. „Predsednik Džo Bajden je čuo od vojske da tenkovi abrams nemaju smisla za ove borbe. Ukrajincima trebaju tenkovi leopard“, naglasio je on.

    Predstavnik Bele kuće naveo je razlog za prebacivanje abramsa u Ukrajinu i podsetio da je ova odluka bila uslov da Nemačka pošalje svoju opremu.

    Ako pratimo hronologiju događaja, otkrićemo da Vašington nikada nije želeo da pošalje u Ukrajinu tenkove abrams američke proizvodnje. Odluka za 31 tenk abrams za Kijev bila je deo sporazuma između Nemačke i SAD.

    Pod ozbiljnim političkim pritiskom (naredbom) saveznika iz SAD, nemački kancelar Olaf Šolc pristao je na reeksport tenkova leopard u Ukrajinu. Uslov je bio da Vašington učini isto tako što će poslati abramsa.

    Nemačka je slepo prihvatila, da bi jasno garantovala javnu podršku, uslove za tenkove leopard i abrams, bez dogovora o uslovima, koridorima, logistici i pre svega kada i kako će abrams stići u Ukrajinu.

    Očekuje se da će Berlin u narednim mesecima biti pod još većim pritiskom. Uskoro će Nemci shvatiti da se njihovi leopardi bore u Ukrajini, pobeđuju ili uništeni, ali sami, neće biti abramsa.

    Vašington ne želi da vidi slike uništenih tenkova abrams sa bojišta Ukrajine. Poslednji sati su upravo to pokazali – zvanični Vašington je najavio da bi isporuka abramsa Ukrajini mogla da potraje više od 12 meseci. Pre samo dve nedelje Vašington je tvrdio da će do kraja godine Kijev dobiti ono što je obećano. Od danas je rok produžen preko ovih 12 meseci.

    Vašington se sprema da reši ozbiljan problem – koji tenkovi abrams i gde da ih pošalju u Ukrajinu. U kontekstu savremenog ratovanja, ova tvrdnja je toliko neozbiljna da se čovek zapita koliko je teško Pentagonu da za samo mesec dana odluči koji tačno 31 tenk da pošalje. U pitanju je 31 tenk, a ne 300 njih.