VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • G7 Rusima: Ostanite

    G7 Rusima: Ostanite

    Najviši predstavnici zemalja grupe G7 traže od Rusije da posluša poziv generalnog sekretara UN i ostane deo Crnomorske inicijative za žito.

    Oni su rekli da odlučno podržavaju proširenje sporazuma o nesmetanom transportu žita preko Crnog mora čime bi bile umanjene svetske cene hrane, prenosi Tass.

    Dodaju i da se ubrzava i rad na nabavci đubriva do najugroženijih.

    Visoke diplomate G7 obavezale su se i da će “promovisati održivije, otpornije i inkluzivne prehrambene sisteme na globalnom nivou i pozivaju grupu G20 da podrži njihove napore.”

    “Osuđujemo pokušaje Rusije da iskoristi energiju i izvoz hrane kao oruđe geopolitičke prinude”, navodi se u saopštenju.

  • Rusija ima uslov – “Ublažite sankcije…”

    Rusija ima uslov – “Ublažite sankcije…”

    Rusija želi da Zapad ublaži ograničenja državnom poljoprivrednom zajmodavcu Rosselhozbank kako bi se olakšao ruski izvoz žitarica.

    To navode četiri izvora upoznata sa zahtevom iznetim tokom pregovora o produženju sporazuma o isporuci hrane iz Ukrajine, piše Rojters, a prenosi Indeks.

    Moskva je suspendovala svoje učešće u Crnomorskom koridoru za izvoz žitarica krajem oktobra, ali se ponovo pridružila sporazumu četiri dana kasnije, umanjujući strah od daljih poremećaja u izvozu žitarica iz Ukrajine, ključnog snabdevača u vreme velike globalne inflacije hrane.

    Predsednik Vladimir Putin rekao je da Rusija zadržava pravo da ponovo raskine sporazum, dok šef UN-a Antonio Gutereš vrši pritisak na Moskvu da pristane da produži pakt nakon njegovog isteka 19. novembra.

    Rusija nije javno iznela svoje zahteve, osim poziva da se deblokira rusko đubrivo zaglavljeno u evropskim lukama i skladištima i da se nastavi izvoz amonijaka, važnog sastojka đubriva, kroz cevovode koji vode od Rusije do Ukrajine.

    Četiri izvora, koji nisu želeli da budu imenovani zbog osetljivosti teme, rekli su da Rusija traži od zapadnih zemalja da dozvole državnom zajmodavcu Rosselhozbank da obnovi svoje odnose sa drugim bankama uprkos zapadnim sankcijama.

    To bi omogućilo banci, koja do sada nije igrala veliku ulogu u međunarodnoj trgovini žitom, da obrađuje plaćanja za rusko žito i druge namirnice, dodala su dva izvora. Pre najnovijih sankcija, ovakvim isplatama su upravljale međunarodne banke i filijale drugih ruskih banaka u Švajcarskoj.

    Izvori nisu rekli kakav je odgovor Rusija dobila na svoje predloge, ako ga je uopšte dobila.

    Izvor iz UN, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je Rojtersu da se o olakšavanju plaćanja ruske hrane i đubriva preko Rosselhozbanke razgovara sa Evropskom unijom i drugim stranama.

  • Ruska vojska u ofanzivi – Ukrajinci doživeli težak poraz

    Ruska vojska u ofanzivi – Ukrajinci doživeli težak poraz

    Ruska vojska odbila je više napada ukrajinskih snaga i sprečila probijanje odbrane u Krasno-Limanskom, Kupjanskom i Nikolajevo-Krivoroškom pravcu.

    To je saopštilo rusko Ministarstvo odbrane.

    Kako se navodi, svi napadi ukrajinskih snaga na Krasno-Limanskom pravcu su odbijeni, a tom prilikom likvidirano je više od 60 pripadnika kijevskih trupa.

    U Kupjanskom pravcu ukrajinska vojska je pokušala da napadne grad Kuzemovku, međutim doživeli su težak poraz i tom prilikom izgubili 140 vojnika i tri tenka.

    Kada je reč o Nikolajevo-Krivioškom pravcu, ukrajinska vojska pokušala je da napadne položaje ruskih snaga, ali je napad osujećen i tom prilikom izgubila 80 vojnika.

    Još 120 ukrajinskih vojnika likvidirano je u Južno-Donjeckom pravcu napadima ruske artiljerije i jurišnim odredima.

    Istovremeno, tokom protekla 24 časa, prema podacima ruskog vojnog resora, ruske snage oborile su jedan ukrajinski MiG-29 u Nikolajevskoj oblasti, jedan Mi-8 kod Ugljedara, a uništena je i jedna radiokolacijska stanica sistema S-300 u delu Hersonske oblasti koju kontroliše Kijev.

    Takođe, ruska avijacija gađala je štab ukrajinske službe bezbednosti u Harkovskoj oblasti, a u Belgorki uništen je i jedan samohodni raketni sistem BUK-M1.

    Pogođeno je i skladište naoružanja i municije ukrajinskih snaga koje se nalazilo u Volnjansku, u Zaporoškoj oblasti.

  • Iran priznao

    Iran priznao

    Iran je otkrio danas da je isporučio dronove Rusiji, ali da je to bilo pre nego je počela invazija Moskve na Ukrajinu.

    “Isporučili smo Rusiji ograniičen broj dronova, u mesecima pre rata u Ukrajini”, rekao je danas iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir-Abdolahijan, prenosi zvanična novinska agencija Irna.

    Poslednjih nedelja Kijev i njegovi zapadni sveznici optužuju Rusiju da koristi dronove iranske proizvodnje za napade na Ukrajinu.

    Teheran je više puta negirao optužbe da je snabdeo Rusiju dronovima. Šef iranske diplomatije je, međutim, rekao da je spreman da ispita svaki dokaz da su iranski dronovi upotrebljeni u ukrajinskom ratu.

    “U telefonskom razgovoru s ukrajinskim ministrom spoljnih poslova dogovorili smo se da ukoliko ima dokaza (o ruskoj upotrebi iranskih dronova) da će nam ih oni dati”, rekao je Amir Abdolahijn.

    Rekao je da ukoliko ukrajinska strana održi obećanje da razgovara sa Iranom, da će Teheran moći da ispita to pitanje narednih dana i da će uzeti u obzir njihove dokaze.

    Iranski ministar je s druge strane ponovo demantovao da je njegova zemlja isporučila rakete Rusiji navodeći da su te optužbe potpuno lažne.

    Kijev navodi da je oko 400 iranskih dronova “već upotrebljeno protiv ukrajinskog stanovništva” i da je Moskva poručila još oko 2.000.

    Kao odgovor na to, EU i Velika Britanija uvele su nove sankcije Iranu, uperene protiv trojice generala i protiv kompanije za proizvodnju oružja koja je odgovorna za slanje dronova kamikaza Rusiji.

    Kijev je u septembru odlučio da redukuje svoje diplomatske odnose sa Teheranom zbog navodne isporuke oružja Moskvi.

  • EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    EU odvaja milijarde za energetsku tranziciju

    Bosna i Hercegovina nije usvojila deklaraciju koja je potpisana na Berlinskom procesu u Berlinu u srijedu, kojom su predviđeni koraci ka zelenoj energetskoj tranziciji i napuštanju prljavih fosilnih izvora energije poput uglja na zapadnom Balkanu.

    Sporazum su potpisali Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, prištinske institucije na Kosovu i Albanija. Deklaracija je usklađena s planovima EU da u narednom periodu Evropska komisija dodijeli milijardu evra za cijeli region, od čega bi polovina bila iskorištena za uklanjanje posljedica trenutne energetske krize, dok bi ostatak bio iskorišten za kratkoročne i srednjoročne mjere u energetskoj tranziciji, odnosno za prelazak na zelenu energiju u cijelom regionu.

    Kako smo saznali i iz njemačkih i iz bh. izvora, do neusvajanja deklaracije od strane BiH došlo je zbog tehničkih, a ne suštinskih razloga. U Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nam je objašnjeno da još nije došlo do saglasnosti unutar BiH o svim mjerama koje su predviđene u deklaraciji.

    “Ostala je mogućnost i poziv da se BiH pridruži ukoliko u međuvremenu uspije postići saglasnost o tekstu”, rečeno nam je u Kabinetu. Nekoliko sagovornika s kojima smo razgovarali nam je istaklo da zabrinutost i nedoumice postoje u oba entiteta, posebno kad je u pitanju zatvaranje termocentrala. Naime, kako nam je objašnjeno, veliki broj ljudi radi u termocentralama i rudnicima i narednih sedmica i mjeseci se očekuju razgovori s predstavnicima EU o modalitetima tranzicije i pomoći koju bi BiH trebala da dobije.

    Kako saznajemo, Njemačka će u narednom periodu pokazati posebnu pažnju da se sporazum potpiše i u BiH, jer vjeruju da u deklaraciji nema ništa sporno i da neće biti potrebe da dođe do velikog kašnjenja, posebno jer bi, kako je istaknuto i u zvaničnim izjavama u Berlinu nakon samita, ovaj sporazum bio od koristi svim građanima.

    Podsjećamo da su u Berlinu potpisana tri sporazuma koja se odnose na kretanje s ličnim kartama u cijelom regionu i priznavanje više vrsta diploma kako bi se olakšala mobilnost radnika.

    Takođe, podsjećamo da je Emanuel Zaracin, specijalni izaslanik Vlade Njemačke za zapadni Balkan, boravio u Sarajevu i Banjaluci i razgovarao sa članovima bh. Predsjedništva i njihovim osobljem da se ubrza unutrašnja procedura u BiH kako bi Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, u Berlinu mogao sporazume parafirati, što je i učinio.

    Iako je u javnosti bilo spekulacija da je razgovor Dodika i Zaracina u Banjaluci bio napet, saznajemo da je vođen transparentno i u konstruktivnoj atmosferi.

    U dokumentima usvojenim na berlinskom samitu je takođe navedeno da bi pola milijarde evra namijenjenih za investicije bilo usmjereno kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan i da bi se sredstva koristila za investicije u obnovljive izvore energije, gasne i elektroenergetske interkonekcije u regionu te za veće investicije u terminale za tekući gas LNG.

    Saznajemo da je predviđeno da deklaracija koju BiH još nije potpisala postavi obaveze koje bi zemlje zapadnog Balkana ispunile do 2030. godine u energetskoj tranziciji, a da je paket podrške EU konkretan dokaz da je EU spremna da finansijski i tehnički pomogne da se tranzicija ostvari na socijalno održiv način.

  • Erdoan: Svedska i Finska u NATO kad ispune sve dogovoreno

    Erdoan: Svedska i Finska u NATO kad ispune sve dogovoreno

    Tajming procesa turske ratifikacije pristupanja Finske i Švedske u NATO zavisi isključivo od djelovanja tih sjevernih zemalja, izjavio je danas predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan.

    “Tempo i dinamika procesa ratifikacije memoranduma između Turske, Švedske i Finske biće određeni koracima koje će ove zemlje preduzeti”, rekao je Erdogan, javila je Anadolija.

    Erdogan je danas na ovu temu razgovarao sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, koji boravi u posjeti Turskoj, prenio je Interfaks.

    Oni su razgovarali i o situaciji u Ukrajini.

    Erdoan je najavio potrebu obnavljanja pregovora između Rusije i Ukrajine kako bi se sukob okončao što prije.

    Predsjednik Turske je kazao i da će se Turska fokusirati na produženje sporazuma o žitu koji ističe 19. novembra, a omogućava izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora.

    Stoltenberg je juče, poslije sastanka sa turskim ministrom spoljnih poslova Mevlutom Čavušogluom, rekao da su Finska i Švedska ispunile uslove Ankare za ulazak u NATO.

    Međutim, Čavušoglu je drugačije ocijenio situaciju.

    “Nisu sve komponente sporazuma sprovedene”, rekao je on. On je, istovremeno, istakao da su vlasti obje zemlje zaista preduzele neke neophodne mjere, što Ankara pozdravlja.

    Trenutno Turska i Mađarska još nisu ratifikovale pristupanje Švedske i Finske NATO.

    Ankara navodi da će to učiniti kada dvije skandinavske zemlje ispune niz uslova navedenih u memorandumu dogovorenom između strana.

    Konkretno, postoje klauzule da Švedska i Finska treba da preduzmu akciju protiv kurdskih grupa, koje Ankara smatra terorističkim.

    Ankara, takođe, insistira na izručenju određenog broja kurdskih aktivista.

  • Okončana talačka kriza: Domoroci oslobodili 150 turista

    Okončana talačka kriza: Domoroci oslobodili 150 turista

    Grupa peruanskih domorodaca oslobodila je oko 150 turista koje su držali u zatočeništvu u znak protesta protiv vlade zbog 40 slučajeva izlivanja nafte, javlja Rojters pozivajući se na izjave lokalnih zvaničnika i jednog od oslobođenih turista.

    Pripadnici starosjedilačke grupe Kuniniko iz provincije Loreto u amazonskoj prašumi Perua držali su zatočene turiste među kojima su bili i američki i britanski državljani, a čime su željeli da podignu svijest o izlivanju nafte u lokalnu rijeku.

    Nezavisna služba javnog branioca Perua saopštila je u objavi na Tvteru da su nakon dijaloga sa njima predstavnici zajednice Kuniniko prihvatili zahtjev da ljudi budu pušteni.

    Među otetima su navodno bili jedna trudnica, jednomjesečna beba i nekoliko starijih ljudi.

    Turisti su bili na brodu kada su ih otmičari presreli i zatvorili.

  • Iz Brisela potvrdili da su Beograd i Priština dostavili odgovore na francusko-njemački prijedlog

    Iz Brisela potvrdili da su Beograd i Priština dostavili odgovore na francusko-njemački prijedlog

    Portparolka EU za spoljne poslove Nabila Masrali pojasnila je da su Beograd i Priština dostavili odgovore na francusko-njemački predlog za normalizaciju odnosa.

    Nabila Masrali je, povodom izjave visokog predstavnika za spoljnu politiku EU Đuzepa Borelja da očekuje reakciju Beograda i Prištine o prijedlogu Nemačke i Francjuske za normalizaciju, izjavila da su dvije strane dostavile odgovore i da će se sa Beogradom i Prištinom o tome razgovarati narednih dana.

    Masrali je rekla i da je “njemačko-francuski prijedlog bio prezentovan Beogradu i Prištini da bi napravili konkretan i nepovratan napredak na putu ka širokoj realizaciji normalizacije odnosa”.

    Naglasila je da u toku ruske agresije u Ukrajini ne može biti tenzija u Evropi, kao i da se mora savladati permanentna kriza i smanje tenzije između Beograda i Prištine.

    – U tom kontekstu je Visoki predstavnik za spoljnu politiku tražio od obje strane na naprave brzi napredak oko prijedloga i dao je mandat specijalnom predstavniku Miroslavu Lajčaku da produži razgovore sa stranama. Mi pozivamo obje strane da iskoriste ovu priliku i da naprave istorijski korak u normalizaciji odnosa, što je za njih ključno da bi napredovali prema EU – rekla je Masrali, prenosi RTS.

    Komisija, kaže Masrali, “ne može da komentariše sadržinu tog dokumenta i ne može da kaže više od toga što su već javno rekli predsjednica Komisije i visoki predstavnik EU”.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je juče u Berlinu da EK podržava nemačko-francuski prijedlog za rješenje kosovskog pitanja i da će ga integrisati u dijalog.

    Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčakom boravi večeras u Beogradu, gdje će se sastati predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

  • Turska ima ideju: “Može. Nije nemoguće”

    Turska ima ideju: “Može. Nije nemoguće”

    Gasovod Turski tok bi mogao da bude ojačan izgradnjom još jednog cevovoda u okviru procesa razvoja gasnog čvorišta u Turskoj.

    To je izjavio Ibrahim Kalin, portparol turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.

    “Iznoseći predlog da se izgradi gasno čvorište u Turskoj, (ruski predsednik Vladimir) Putin je imao u vidu oblikovanje nove energetske mape u ovom delu sveta na srednji i dugi rok, a Turska je najprirodnija geografska lokacija za to“, izjavio je Kalin za tv kanal Haberturk, prenosi agencija Tass.

    “Imamo već Turski tok, on može malo da se ojača. Može da se izgradi još jedan gasovod, a zatim i potpuno nova energetska mapa od istoka do zapada i od severa prema jugu. Ovo nije nemoguće”, dodao je on.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je ranije rekao novinarima da gasovod Turski tok ima ozbiljan potencijal za proširenje ako to bude neophodno.

    “Stvarno, Turska je trenutno jedan od najvećih primalaca ruskog gasa. Mi smo povezan s Turskom jednim od najvećih gasovodnih sistema, Turskim tokom, koji ima ozbiljan potencijal za proširenje, ako bude potrebno“, rekao je Peskov, navodi Tass.

  • Na Zemlji će od sredine novembra biti osam milijardi ljudi

    Na Zemlji će od sredine novembra biti osam milijardi ljudi

    Ujedinjene nacije su objavile procjenu da će od 15. novembra na planeti biti osam milijardi stanovnika. Očekuje se da će Indija od sljedeće godine biti najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

    U izvještaju je navedeno da je rast svjetske populacije u 2020. bio manji od jedan posto, što se desilo prvi put od 1950.

    Izgledno je da će do 2030. na Zemlji biti 8,5 milijardi stanovnika, do 2050. 9,7 milijardi, a da će do 2080. biti 10,4 milijarde stanovnika. Očekuje se da će se do 2100. zadržati broj od 10,4 milijarde.

    Najveći rast broja stanovnika do polovine 21. stoljeća bit će u Kongu, Egiptu, Etiopiji, Indiji, Nigeriji, Pakistanu, Filipinima i Tanzaniji.

    Predsjednik Populacijskog odjela UN-a John Wilmoth je istakao da je okvirna procjena da će od 15. novembra biti osam milijardi stanovnika. Ukazao je da postoji mogućnost da se to desi koji dan ranije ili koji dan kasnije.