Kategorija: Svijet

Teške Erdoganove optužbe: Grčka, SAD i pojedine zemlje Evrope štite teroriste

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je optužio Grčku, Sjedinjene Američke Države i pojedine zemlje Evropske unije da štite teroriste, a to se odnosi i na organizaciju koju vladajući u Turskoj nazivaju FETO.

Ovo je izjavio nedugo prije eksplozije iz 13. novembra u Istanbulu, a za koju se sumnja da je riječ o terorističkom napadu koji je izvršila Kurdska radnička partija (PKK). Za turske vlasti riječ je također o terorističkoj organizaciji.

“Ko ih (teroriste) sada štiti? Uglavnom Grčka. Bježe u Grčku, bježe u Evropu. Uvijek idu tamo. Žive u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Engleskoj i Americi. Amerika skriva tog čovjeka (čelnika FETO-a Fetullaha Gulena). Ko ga skriva? Biden (američki predsjednik Joe Biden) ga skriva. Dali su mu ogromnu vilu u Pennsylvaniji u kojoj živi. Ako me pitate gdje je središte terorista, odmah ću vam kazati”, izjavio je Erdogan 12. novembra na samitu Organizacije turkijskih zemalja (OTS) u Uzbekistanu.

Podsjećamo, Turska uslovljava članstvo Švedske i Finske u NATO-u isporučivanjem onih koje je označila kao teroristima, a među kojima su navodno pristalice PKK. U posljednjem napadu u Istanbulu poginulo je šest osoba, a više od 80 osoba je povrijeđeno.

15 Novembra, 2022
“Jasno je da ne žele pregovore”

Izjava predsednika Ukrajine Zelenskog da neće biti “Minska-3” potvrđuje stav Kijeva da ne želi da pregovara, ocenio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Na pitanje RIA Novosti da li te reči Zelenskog potvrđuju stav da se neće pregovarati sa Ruskom Federacijom, Pekosv je kratko odgovorio: “Apsolutno potvrđuju”.Zelenski je prethodno, u obraćanju putem video veze liderima G20 na Baliju, rekao da Rusija mora da povuče sve svoje trupe sa teritorije Ukrajine i da ne može biti nikakvih teritorijalnih ustupaka od strane Kijeva.

“Očigledno je da se ne može verovati rečima Rusije i neće biti nikakvog ”Minska-3”, koji će Rusija prekršiti odmah po zaključenju”, rekao je Zelenski, preneo je Interfaks Ukrajina.

15 Novembra, 2022
Borelj: Zapadni Balkan ostaje geostrateški prioritet

EU pojačava angažovanost na zapadnom Balkanu, jer region ostaje geostrateški prioritet bloka, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
Evropski savjet je u saopštenju nakon jučerašnjeg sastanka u Briselu izrazio zabrinutost zbog kriza koje se naziru u regionu zapadnog Balkana i neposrednog štetnog uticaja sukoba u Ukrajini.

Borelj je upozorio da “udarni talasi” rata u Ukrajini pogađaju region.

“Kako bismo se borili protiv toga, pojačavamo angažovanost, jer zapadni Balkan ostaje strateški prioritet. Želim da insistiram na osnovnoj ideji da je budućnost regiona u Uniji i to je naša poruka pred samit EU i zapadnog Balkana 6. decembra”, rekao je Borelj.

Borelj je tokom sastanka ministara spoljnih poslova EU govorio o svojoj angažovanosti u ulozi posrednika u dijalogu Beograda i Prištine sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom Kurtijem sa ciljem smanjenja nepotrebnih tenzija u odnosima dvije strane.

On je naglasio da se radi o najozbiljnijoj krizi od 2013. godine i da i Beograd i Priština moraju da pokažu spremnost da pronađu način za smanjenje tenzija.

Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da bilo koja strana krši ili ignoriše svoje obaveze u okviru dijaloga.

Ministri su saglasni da i Beograd i Priština moraju da pokažu veću fleksibilnost i da mora postojati pravovremen i jasan napredak.

U saopštenju se naglašava da Srbi na Kosovu i Metohiji moraju da se vrate u institucije, a vlasti u Prištini da pokažu više fleksibilnosti u vezi sa registarskim tablicama i da bez odgađanja rade na sprovođenju sporazuma o Zajednici srpskih opština.

Savjet je razgovarao i o hibridnim prijetnjama usmjerenim ka regionu i osudio napade na Albaniju i infrastrukturu informacionih tehnologija u Crnoj Gori u avgustu.

Ministri su se saglasili da intenziviraju rad i podršku partnerima EU u vezi sa odbranom od kibernetičkih prijetnji.

15 Novembra, 2022
Zelenski na samitu G20: Sada je pravi trenutak da se Rusija primora na mir

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je pozvao čelnike država G20 da se posvete okončanju rata u njegovoj zemlji, ocijenivši da je sada pravi trenutak, nakon oslobađanja grada Hersona, da se Rusija primora na mir.

Na samitu G20 na indonezijskom otoku Baliju obratio se videolinkom te je tom prilikom podsjetio i na posljedice agresije Rusije na Ukrajinu po cijeli svijet, a to su inflacija, poremećaji u proizvodnji i transportu hrane i energetska kriza.

Poručio je da Ukrajina neće dozvoliti ruskim snagama da se regrupišu nakon povlačenja iz Hersona. Ponovio je da će se ukrajinski vojnici nastaviti boriti sve dok se ne oslobode sva okupirana područja.

“Uvjeren sam da je sada vrijeme kada se ruski destruktivni rat može i mora zaustaviti”, izjavio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, Kijev ne pristaje na kompromis oko ukrajinskog suvereniteta, teritorija i nezavisnosti. Pozvao je i na oslobađanje ukrajinskih zarobljenika. Smatra da će se pokazati da Rusija isključivo želi rat ako bude odbijala ono što je nazvao ukrajinskom formulom za mir, prenosi Euronews.

15 Novembra, 2022
Svjetski lideri na Baliju tragaju za saradnjom koja je potrebna “za spas svijeta”

Lideri G20 su u utorak otvorili samit na ostrvu Bali apelom domaćina Indonezije na jedinstvo i konkretnu akciju za popravljanje globalne ekonomije uprkos dubokim raskolima oko rata u Ukrajini.

“Nemamo druge opcije. Potrebna je saradnja da bi se spasio svijet”, rekao je predsjednik Indonezije Joko Widodo u uvodnoj riječi, prije nego što su lideri najbogatijih nacija svijeta započeli razgovore iza zatvorenih vrata.

“G20 mora biti katalizator inkluzivnog ekonomskog oporavka. Ne treba dijeliti svijet na dijelove. Ne smijemo dozvoliti da svijet upadne u još jedan hladni rat”, dodao je.

G20, koji uključuje zemlje od Brazila do Indije, Saudijske Arabije i Njemačke, čini više od 80 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda, 75 posto međunarodne trgovine i 60 posto stanovništva.

Pozitivan znak uoči samita bio je trosatni bilateralni sastanak američkog predsjednika Joea Bidena i kineskog lidera Xi Jinpinga nakon kojeg su obećali češću komunikaciju uprkos mnogim razlikama.

Sastanak u ponedjeljak bio je prvi put da su se njih dvojica lično sreli otkako je Biden postao predsjednik, a činilo se da su razgovori signalizirali poboljšanje odnosa između supersila nakon silazne spirale posljednjih mjeseci.

Rat u Ukrajini i globalni skok inflacije zasjenjuju samit, a prvi je put da se sastanak održava od februarske invazije Rusije na njenog susjeda Ukrajinu.

Invazija je izazvala pozive nekih zapadnih lidera na bojkot samita i na povlačenje poziva ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Indonezija je pružila otpor, odbijajući da povuče Putinov poziv, a također je odbacila ono što indonežanski izvori kažu da je pritisak nacija G7 da osudi Rusiju na samitu ove sedmice.

Rusija je saopćila da je Putin bio previše zauzet da bi prisustvovao samitu sa ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom koji je zauzeo njegovo mjesto.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se na samitu putem video linka, navodi se na Twitteru ambasadora EU u Indoneziji.

Zajedničko saopštenje G20, o kojem bi sve strane trebale da se slože, čini se malo vjerojatnim, s tim da će Indonezija umjesto toga tražiti izjavu lidera, kažu diplomatski izvori.

Međutim, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da postoji dogovor među zvaničnicima oko saopštenja, a koje je opisao kao “pozitivno”.

Lideri G20 će osuditi upotrebu ili bilo kakvu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja, prema ranom nacrtu koji je vidio Reuters. Međutim, takvo saopštenje bi trebalo da potvrde lideri.

Sastanci ministara G20 nisu uspjeli proizvesti zajednička saopštenja zbog neslaganja između Rusije i drugih članica o jeziku, uključujući i o tome kako opisati rat u Ukrajini.

Britanski premijer Rishi Sunak izjavio je u utorak da će Putinov režim čuti “globalni hor”.

Sunak će pozvati G20 na koordiniranu akciju za rješavanje ekonomske nestabilnosti i rastućih troškova života nakon ruske invazije, saopćila je njegova vlada.

Biden se “neće izvinjavati” u svojoj odbrani Ukrajine, rekli su američki zvaničnici.

“Neću preduhitriti konačne pregovore, ali G20 će jasno staviti do znanja da ruski rat izaziva haos za ljude svuda i za globalnu ekonomiju u cijelini”, rekao je jedan zvaničnik koji je govorio o američkom gledištu na samit o uslov anonimnosti.

No, Xi i Putin su se posljednjih godina sve više zbližili i potvrdili svoje partnerstvo samo nekoliko dana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Ipak, Kina je pazila da ne pruži nikakvu direktnu materijalnu podršku koja bi mogla da izazove sankcije Zapada protiv nje.

Xi je u utorak rekao francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu tokom bilateralnog sastanka da se Kina zalaže za prekid vatre u Ukrajini i mirovne pregovore, javljaju kineski državni mediji.

Biden i Xi su tokom svog sastanka “podcrtali svoje protivljenje upotrebi ili prijetnji upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini”, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

U izjavi kineskog ministra vanjskih poslova navodi se da je Xi rekao Bidenu da se nuklearno oružje ne može koristiti i da se ne mogu voditi nuklearni ratovi.

Ukrajinski Zelenski kasno u ponedjeljak pozdravio je “teške izjave” koje su date uoči G20, uključujući o neprihvatljivosti prijetnji upotrebom nuklearnog oružja.

15 Novembra, 2022
Pens: Tramp je bio nepromišljen, odlučio je biti dio problema i ugroziti nas sve u kapitolu

Bivši potpredsjednik Mike Pence rekao je da je retorika bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa bila “nepromišljena” dok je gomila njegovih pristalica upadala u Capitol u januaru prošle godine

“Mislim, predsjednikove riječi su bile nepromišljene. Bilo je jasno da je odlučio da bude dio problema”, rekao je Pence za ABC u emisiji “World News Tonight”.

Pence je otkrio kako je bio bijesan zbog Trumpovog tvita dok se pobuna odvijala, kada je bivši predsjednik rekao da “nije imao hrabrosti da uradi ono što je trebalo da se uradi” nakon što je odbio pritisak da ne potvrdi pobjedu predsjednika Joea Bidena.

“Okrenuo sam se svojoj kćerki, koja je stajala u blizini, i rekao sam: ‘Nije potrebna hrabrost da se prekrši zakon. Potrebna je hrabrost da se poštuje zakon'”, izjavio je Pence.

Bivši potpredsjednik SAD-a je zatim ponovo govorio o nepromišljenim postupcima Donalda Trumpa.

“Predsjednikove riječi su bile nepromišljene, kao i njegovi postupci. Predsjednikove riječi tog dana na skupu (prije nereda) ugrozile su mene i moju porodicu i sve u zgradi Capitola”, poručio je Pence.

Trump je na kraju rekao demonstrantima da odu, ali tek nakon što je uvrijedio Pencea jer nije blokirao certifikaciju, a što je Pence napomenuo da ne može legalno učiniti i ponovio neosnovane teorije zavjere o široko rasprostranjenoj prevari na izborima 2020.

Otkako je napustio funkciju, Pence je hvalio politiku njihove administracije.

15 Novembra, 2022
Bajden: Hladni rat sa Pekingom ne treba da se dogodi

Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je danas na sastanku sa kineskim liderom Si Đinpingom da je uvjeren da ne treba da bude novog hladnog rata sa Kinom.

“Apsolutno vjerujem da ne treba da bude novog hladnog rata”, rekao je Bajden novinarima poslije sastanka na Baliju.

On je izrazio uvjerenje da Peking ne namjerava da izvrši invaziju na Tajvan i da neće biti takvog pokušaja u neposrednoj budućnosti i dodao da se politika “jedne Kine” nije promijenila.

Bajden je rekao da Kina ima obavezu da pokuša da objasni Sjevernoj Koreji da ne treba da vrši testiranje raketa dugog dometa

Komentarišući nedavne izbore za Kongres u SAD, američki presjednik je ocijenio da su ti izbori “poslali snažnu poruku širom svijeta da SAD ostaju na sceni, da je republika preživjela” i da će Amerika “i dalje biti u potpunosti angažovana u svijetu”.

On je dodao da se “dobro razumije” sa kineskim predsjednikom i da je prema njemu bio otvoren, kao što je i Si bio prema njemu u prošlosti.

Bajden je rekao da su on i Si pokrili veliki broj tema tokom sastanka koji je trajao ko tri i po sata.

15 Novembra, 2022
Si: Pitanje Tajvana prva crvena linija koja se ne smije preći

Kineski predsednik Si Ðinping prenio je danas američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu da je pitanje Tajvana među ključnim interesima Kine i “prva crvena linija” u bilateralnim odnosima koja se ne smije preći.

“Tajvansko pitanje je u samoj srži ključnih interesa Kine, temelj političke osnove kinesko-američkih odnosa i prva crvena linija koja se ne smije preći u kinesko-američkim odnosima“, rekao je Si tokom susreta s Bajdenom, a prenijela je novinska agencija Sinhua.

Peking gleda na Tajvan kao na neotuđivi dio Kine, prenosi Rojters, te navodi da se Tajvan od kraja osamdesetih godina od diktature razvijao ka demokratiji, a da sada spada u politički najstabilnije demokratije Azije.

Kina je nasuprot tome komunistička narodna republika, a za šefa partije i predsednika Kine ujedinjenje sa Tajvanom je istorijska misija, podsjeća britanska agencija.

15 Novembra, 2022
Medvedev: Usvojiti rezoluciju o amerčkim odštetama

Nakon usvajanja rezolucije o “odšteti” Rusije Ukrajini, Generalna skupština UN sada treba da pozove SAD da nadoknade štetu Koreji, Vijetnamu, Iraku, Jugoslaviji i drugim zemljama, rekao je danas zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

“Trebaju da usvoje iste preporuke o ukupnoj reparaciji štete koju su SAD nanijele Koreji, Vijetnamu, Iraku, Jugoslaviji i mnogim drugim zemljama koje su patile zbog Ameirkanaca i NATO saveza”, napisao je Medvedev na servisu Telegram, prenio je TASS.

On je komentarisao glasanje u Generalnoj skupštini UN o neophodnosti da se uspostavi mehanizam za nadoknadu štete koju je Rusija nanijela Ukrajini.

U protivnom, ovo izgleda kao početak agonije UN kao ključne međunarodne institucije za pomirenje, ocijenio je Medvedev.

“Kraj će biti bolan za čitavu međunarodnu zajednicu. Mi ćemo dalje bez takve organizacije ujedinjenih nacija“, napisao je ruski zvaničnik.

On je dodao da je cilj usvojene rezolucije da se legalizuje plan Zapada o upotrebi zamrznute ruske imovine.

“Anglo-Saksonci očigledno pokušavaju da sastave pravnu osnovu za krađu nelegalno zaplijenjene ruske imovine”, rekao je Medvedev.

15 Novembra, 2022
Gutereš želi susret sa Lavrovom na marginama G20

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš želio bi da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom na marginama samita G20 na Baliju, izjavio je danas zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak.

“Nada se da će se sastati sa Lavrovom, još nema dogovora, ali bi volio”, rekao je Hak na konferenciji za novinare, prenijele su RIA Novosti.

Portparol kabineta generalnog sekretara dodao je da još nema odluke o Guterešovom sastanku sa predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom.

Samit G20 biće održan na indonežanskom ostrvu Bali od 15. do 16. novembra, a Rusiju predstavlja ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Ruska delegacija na G20 planira da predstavi niz konkretnih inicijativa u vezi sa snabdijevanjem hranom i energentima, uključujući gasnu saradnju sa Turskom i organizovanje isporuka velikih pošiljki žitarica i đubriva, saopštilo je ranije rusko Ministarstvo spoljnih poslova.

15 Novembra, 2022