VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Rusi uleteli, dignuti “Tajfuni”

    Rusi uleteli, dignuti “Tajfuni”

    Dva “Tajfun” lovca koji pripadaju Velikoj Britaniji i Nemačkoj, presreli su ruski avion blizu vazdušnog prostora Estonije, javlja BBC.

    Borbeni avioni su podignuti u utorak kako bi presreli “leteći tanker” Il-78 Midas koji je leteo između Sankt Peterburga i Kaljiningrada, a koji nije uspostavio kontakt s kontrolom leta u Estoniji.

    Britanske i nemačke vazdušne snage trenutno sprovode planiranu zajedničku patrolnu kontrolu u regionu u okviru NATO-a.

    Samo presretanje ruskog aviona je bilo rutinsko, ali predstavlja prvu zajedničku operaciju ovog tipa za pomenute zemlje, prenosi Klix.ba.

    Incident se dogodio u vreme povišenih tenzija između NATO-a i Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu, ali nema dokaza da je incident povezan sa sudarom ruskog borbenog aviona i američkog drona iznad Crnog mora koji se dogodio istog dana.

    Nakon što su “ispratili” Midas, dva aviona su preusmerena da presretnu avion An-148 koji je takođe prolazio blizu estonskog zračnog prostora.

    Britanski RAF se priprema za preuzme vođstvo u NATO-ovoj vazdušmoj misiji u baltičkom vazdušnom prostoru od nemačkih vazdušnih snaga, a to će se dogoditi krajem aprila.

    RAF-ovi “Tajfun” avioni trenutno su bazirani u bazi Amari u Estoniji.

  • “Suhoji” 19 puta prošli ispod, a onda ga je jedan zakačio

    “Suhoji” 19 puta prošli ispod, a onda ga je jedan zakačio

    Pad američkog drona nakon susreta s ruskim borbenim avionima i dalje je tema broj jedan u američkim medijima.

    Sada je Američka TV kuća CBS objavila animiranu simulaciju incidenta koji se juče dogodio nad Crnim morem.

    Simulacija prikazuje kako ruski borbeni avion Su-27 prolazi ispod američkog vojnog drona “MQ9 Reaper” i pritom ispušta gorivo.

    Ali, američki izvori tvrde da je ruski pilot prerano krenuo s podizanjem nosa svog aviona pa je slučajno “zakačio” propeler drona, zbog čega američki operatori drona nisu imali izbora nego da ga puste da se sruši u Crno more.

    U animaciji se tvrdi i da su “Suhoji” 19 puta prošli ispod drona i da je njegov pad u stvari “samo loše pilotiranje”.

  • Kredi Svis naredna banka?

    Kredi Svis naredna banka?

    Finansijski stručnjak sa Vol strita Robert Kijosaki tvrdi da je švajcarska banka “Kredi Svis” (Credit Suisse) sledeća finansijska institucija kojoj preti krah.

    Kijosaki je poznat javnosti po tome što je predvideo propast američke banke Leman Braders (Lehman Brothers) 2008. godine.

    On je svoje najnovije predviđanje izneo samo nekoliko sati pre nego što je ova banka iz Švajcarske priznala da ima “finansijske poteškoće”.

    Prošle nedelje američki regulatori su zatvorili Banku Silicijumske doline (SVB) u petak i zaplenili njene depozite, što je najveći kolaps neke banke u SAD još od finansijske krize 2008. godine.

    Nakon toga, regulatorne vlasti zatvorile su i Signačer banku (Signature Bank) sa sedištem u Njujorku.

    Govoreći u emisiji “Cavuto: Coast to Coast”, na Foks biznis kanalu, Kijasoki je rekao:

    “Trenutni problemi i propast na tržištu obveznica govore o tome da može doći do propasti banke ‘Kredi Svis’, jer smo imali sličnu situaciju sa bankom ‘Leman Braders’.”

    Regulatori “Kredi Svisa” su primetili finansijske probleme prilikom unutrašnje kontrole finansijskih izveštaja, ali oni smatraju da novonastala situacija neće uticati da klijenti napuste banku.

    Akcije te banke pale su za 5 odsto na ranom trgovanju, nakon što je banka objavila godišnji finansijski izveštaj u kojem je otkrila gubitak od 8 milijardi dolara u 2022. godini.

    “Kredi Svis”, inače osmi najveći investicioni bankarski sistem na svetu, za “slabosti” u izveštaju okrivio je “neuspeh da prati i održi efikasnu promenu procene rizika radi identifikovanja i analiziranja rizika od materijalnog značaja”.

  • Sudarili se ruski borbeni avion i američki dron

    Sudarili se ruski borbeni avion i američki dron

    Ruski borbeni avion sudario se s američkom bespilotnom letjelicom iznad Crnog mora, prisilivši SAD da obori svoju bespilotnu letjelicu, objavila je američka vojska.

    Tvrde da je dron bio u rutinskoj misiji u međunarodnom vazdušnom prostoru kada su ga dva ruska aviona pokušala presresti.

    Američko evropsko zapovjedništvo saopštilo je da je sudar rezultat “neprofesionalnog čina Rusa”.

    Američke i savezničke snage nastaviće djelovati u tom području, dodaje se.

    Iz Rusije još nema komentaru o incidentu.

    “Naš avion MQ-9 izvodio je rutinske operacije u međunarodnom vazdušnom prostoru kada ga je presrela i pogodila ruska letjelica, što je rezultiralo padom i potpunim gubitkom MQ-9”, rekao je general američkog ratnog vazduhoplovstva, Džejms Heker.

    Dronovi MQ-9 Reaper velike su bespilotne letjelice dizajnirane za nadgledanje na velikim visinama, prenosi “BBC”.

  • Izdato naređenje

    Izdato naređenje

    Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu naložio je da se udvostruči obim proizvodnje visokoprecizne municije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

    Prema saopštenju, ministar je održao radni sastanak sa upravom korporacije “Taktičko raketno naoružanje” (KTRV) i nadležnim organima vojne uprave u jednom od preduzeća korporacije u Moskovskoj oblasti.

    Šojgu je istakao da KTRV adekvatno ispunjava državne naloge, ali i naložio da se pored toga što je proizvodnja u ovoj godini već povećana, udvostruče obimi proizvodnje visokopreciznog oružja.

    On je naglasio da ta kompanija ima sve neophodne rezerve: visokokvalifikovane stručnjake i proizvodne kapacitete.

    “Zadatak je težak, ali izvodljiv”, ocenio je Šojgu.

    Ministar odbrane je dodao da je kompanija već pokrenula serijsku proizvodnju pojedinih najnovijih vrsta naoružanja.

    “Perspektivan razvoj koji je kompanija danas predstavila zaslužuje veliku pažnju. Ove proizvode ne samo da nema aktuelni neprijatelj, nego ni oružane snage drugih zemalja”, poručio je Šojgu.

    Ruskom ministru odbrane su tokom današnje posete korporaciji, prilikom koje je proverio tok izvršenja državnih odbrambenih naloga, predstavljene varijante modernizacije visokopreciznog oružja koje koristi ruska vojska.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin je 21. februara obraćajući se u Federalnoj skupštini izjavio da ruska odbrana mora da integriše napredni razvoj kako bi poboljšala vojne kapacitete i osigurala njihovu masovnu, serijsku proizvodnju.

  • Putin: Prevarili su nas

    Putin: Prevarili su nas

    Rusija je osam godina pokušavala da mirnim putem reši probleme u Donbasu, ali ju je Zapad obmanjivao, rekao je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

    “Prevarili su nas i vukli za nos”, rekao je Putin.

    “U našoj državi žive ljudi različitih nacionalnosti, ali su svi oni deo ruskog sveta. Ljudi iz Donbasa se ničim ne razlikuju od nas ovde. Isti su kao mi. Kako da ih ostavimo na cedilu? Za nas ovo nije borba za neku geopolitičku blagodat, za nas je ovo borba za postojanje same države Rusije”, pojasnio je Putin.

    Rusija je decenijama strpljivo pokušavala da popravi odnose sa Ukrajinom, ali se situacija promenila nakon državnog udara 2014. godine.

    Prema Putinovim rečima, Rusija se u odnosima sa Ukrajinom oslanjala na one koji su sebe smatrali delom velikog ruskog sveta, ali je od 2014. počelo njihovo istrebljenje.

    Prema njegovim rečima, dok Zapad misli na poboljšanje geopolitičkog stanja, Rusija se bori za ljude koji žive na ugroženim teritorijama i za državni suverenitet.

    Naglasio je da je sada potrebno konsolidovati društvo i pokazati smirenost a onda će doći ono čemu teži Ruska Federacija – uspeh i pobeda. Putin je ocenio da su aktuelni problemi nastali posle raspada SSSR-a, a Zapad je, kako bi uzdrmao Rusiju, stvorio petu kolonu, horde terorista, uključujući Severni Kavkaz.

  • Poljska spremna poslati avione

    Poljska spremna poslati avione

    Poljska bi mogla Ukrajini da pošalje borbene avione MiG-29 u narednih četiri do šest nedelja, izjavio je danas premijer Poljske Mateuš Moravjecki.

    Poljska je saopštila da će biti spremna da pošalje “migove” Ukrajini kao deo koalicije koja bi učinila isto.

    Međutim, taj saveznik Ukrajine ima oprezan pristup prebacivanju borbenih aviona i nije poznato koliko bi taj proces mogao da traje.

    “To bi moglo da se dogodi u narednih četiri do šest nedelja”, rekao je Moravjecki.

    Poljska je dosad poslala 14 tenkova tipa “leopard 2” Ukrajini.

    Upitan prošle nedelje koliko bi “migova” Varšava mogla da pošalje Kijevu, šef kabineta predsednika Poljske Pavel Šrot rekao je da “sigurno neće biti 14”.

  • Kremlj: Ne priznajemo

    Kremlj: Ne priznajemo

    Kremlj saopštio da ne priznaje jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, javila je agencija Tass, pozivajući se na portparola Kremlja Dmitrija Peskova.

    Peskov je upitan kako Kremlj komentariše najavu Međunarodnog krivičnog suda da će uskoro tražiti prve naloge za hapšenje ruskih pojedinaca u vezi sa sukobom u Ukrajini.

    “Mi ne priznajemo ovaj sud, i ne priznajemo nadležnost suda. Tako se osećamo u vezi sa tim”, rekao je Peskov.Međunarodni krivični sud objavio je da planira da zatraži hapšenje ruskih zvaničnika zbog navodnog prislinog deportovanja dece iz Ukrajine i napada na civilnu infrastrukturu, što bi značilo otvaranje prvih međunarodnih procesa zbog zločina u ukrajinskom ratu.

  • Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

    Koje su posljedice bankrota jedne od najvećih američkih banaka: Moguć i krah finansijskog tržišta

    Potpuni krah finansijskog tržišta u Americi, pa samim tim i na globalnom nivou, sasvim je realan nakon bankrota banke Silicijumska dolina (SVB) sa sjedištem u Kaliforniji, a glavni krivac za to biće aktuelna inflacija.

    Istakao je ovo za “Glas Srpske” investicioni stručnjak iz Beograda Vladimir Đukanović koji je osam godina radio na Volstritu kao analitičar za “JP Morgan” koncern, a analizirajući drugi po veličini kolaps jedne finansijske institucije u američkoj istoriji i najveći bankrot jedne američke banke od 2008. godine, što je dovelo do velike panike i pada vrijednosti akcija na svjetskim berzama.

    “Za to uvek postoji opasnost, jer su banke osetljive na svako iznenadno i prekomerno povlačenje depozita. Da li je ovo početak neke lančane reakcije? Pa ja o tome pričam već godinu dana, jer postaje sve očiglednije da globalna inflacija postaje sve veći problem. Ovakvu situaciju nismo imali u poslednjih 40-50 godina. Mislim da sada dolazi sve na naplatu, da će “popucati” mnoge finansijske institucije, koje su prezadužene ili su se otvarale samo zato što je bilo mnogo novca u opticaju. Mislim da će sve ovo potrajati, baš kao i inflacija, koja je poput kancera ušla u biološko telo ekonomije i finansija. Taj kancer zahvata sve više unutrašnjih organa”, istakao je Đukanović slikovito opisujući trenutnu situaciju.

    Smatra i da je bankrot pomenute banke samo početak, te da treba očekivati krahove mnogobrojnih finansijskih institucija, ali i samih berzi, koje je zahvatio talas panike. Smatra i da će se kriza iz SAD preliti i na evropska finansijska tržišta, što je, kako je istakao, neminovno s obzirom na globalnu povezanost.

    “Veliki rizici su i dalje u opticaju, ali kao što rekoh, inflacija najvećim delom stoji iza svega ovog što se danas dešava. Investitorima je veoma teško naći projekte koji bi im doneli bar 15 ili 20 odsto profita, kako bi pokrili kamate koji su izuzetno visoke”, pojasnio je Đukanović.

    Navodi i da je rat u Ukrajini zakomplikovao stanje, jer su prekinuti lanci snabdijevanja, što je onda posljedično dovelo do rasta cijena robe, a kao veliki problem Đukanović navodi i činjenicu da su u nekom prethodnom periodu odštampane ogromne količine novca.

    “Mi na Balkanu smo najbolji svedoci do čega to može dovesti. To prekomerno štampanje novca je najbrži put u propast. Svi su pokušavali probleme rešavati tako što će štamparije raditi 24 sata, kako bi kompanije preživele. I dok taj novac ne ispari iz sistema, ne treba očekivati bolje dane. Da bi do toga došlo, kupovna moć građana treba da opadne za 15 ili 20 odsto. Nažalost, nisam optimista. Ljudi takođe zaboravljaju da, ako inflacija i narednih godina bude oko sedam odsto, to znači da će za pet godina životni standard biti prepolovljen”, kaže Đukanović.

    Na pitanje kolike su šanse da se “inficira” cijeli bankarski sektor, kao što je to bilo u mjesecima koji su prethodili velikoj recesiji prije više od jedne decenije, te da li bankrot pomenute američke banke može predstavljati početak kraha finansijskog tržišta u SAD zbog sve realnijeg domino efekta, ekonomski analitičar i stručnjak za finansije Branko Dragaš kratko odgovara: “Velike”, navodeći kako su, pored pomenute, još dvije banke u međuvremenu zatvorene u SAD, dok se još deset nalazi u nezavidnoj poziciji i pod lupom nadležnih.

    “Mislim da to nije ništa u odnosu na ono što će se tek desiti. Verujem da će doći do potpune eksplozije na finansijskom tržištu, akcije na berzama će u prvom naletu pasti za desetak odsto, a onda i u drugom za isto toliko. Ne bih da strašim ljude, ali pare treba dizati iz američkih i evropskih banaka i njima kupovati investiciono zlato. Smatram da je pred nama daleko veća kriza od one iz 2008. godine, koja će dovesti do, da se malo slikovito izrazim, biblijskog sloma zapadnog kapitalizma. Ko to ne vidi ili ne razume, ima veliki problem”, istakao je za “Glas Srpske” Dragaš poručujući da nije isključeno da dođe i do velikog globalnog ekonomskog kraha koji se desio 1928. godine i Velike depresije, nakon koje su bile potrebne decenije da se svijet oporavi.

    Banka SVB, osnovana 1983. godine, obezbjeđivala je finansiranje za gotovo polovinu američkih tehnoloških i zdravstvenih kompanija. Prema podacima “Forbsa”, ona je na kraju prošle godine imala 213 milijardi dolara vrijednu imovinu.

    Banka, koja je godinama finansirala tehnološki sektor, našla se pod pritiskom jer su mnoge startap kompanije počele da povlače depozite. Da bi povećala kapital, ona je prvo nedavno prodala raspoložive obveznice, ali uz veliki gubitak, a potom je objavila plan za prodaju novih akcija da bi prikupila 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala. To je, međutim, izazvalo paniku među građanima i preduzetnicima, koji su iz banke povukli 100 milijardi dolara depozita. Zbog toga je regulator zatvorio banku, proglasio bankrot i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima.

    U međuvremenu “pala” je još jedna banka, ovaj put kripto Signačer bank sa sjedištem u Njujorku. U pitanju je jedna od glavnih banaka kripto industrije, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedjelje objavio da će izvršiti likvidaciju.

    Američki predsjednik je najavio da će uskoro saopštiti na koji način će se američka administracija uhvatiti u koštac s bankarskom krizom, najvećom u SAD od 2008. godine, koja je primorala regulatorna tijela da uvedu niz vanrednih mjera pošto je slom SVB-a i Signačer banke, kako je saopšteno iz Bijele kuće, stvorio rizik od šire, sistemske krize.

    Domaći sektor stabilan

    Za razliku od Đukanovića i Dragaša, direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle smatra kako krah većih razmjera na finansijskim tržištima nije toliko realan, jer su, kako je pojasnio, izvučene pouke iz krize koja je bila 2008. godine.

    “To, uostalom, možemo vidjeti i iz brze reakcije američkih institucija. Mislim da domino efekat, o kojem svi toliko pričaju, nije realan, ni moguć. Glavni razlog za bankrot pomenute banke je velika količina novca koja je bila u opticaju bez ikakvog pokrića. Kada je u pitanju BiH, mislim da se ovo ni u jednom segmentu ne može prenijeti na naš domaći bankarski sektor, jer banke imaju veliku likvidnost, što možemo vidjeti i iz profita koji su ostvareni tokom prošle godine”, istakao je Kutle.

  • Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

    Ukrajina krije svoje ogromne gubitke od Zapada

    Kvalitet ukrajinske vojske, koja se nekada smatrala značajnom prednošću u odnosu na Rusiju, degradirana je tokom godinu dana gubitaka.

    Zbog toga mnogi najiskusniji borci više nisu na frontu, što je navelo neke ukrajinske funkcionere da dovedu u pitanje spremnost Kijeva da pokrene dugo očekivanu proljetnu ofanzivu, piše “Washington Post” u velikoj analizi situacije na bojištu.

    Procjene: Rusi izgubili 200.000 ljudi, Ukrajinci 120.000
    Američki i evropski funkcioneri procijenili su da je čak 120.000 ukrajinskih vojnika ubijeno ili ranjeno od početka sukoba u februaru prošle godine, u poređenju s oko 200.000 na ruskoj strani, koja ima mnogo veću vojsku i otprilike tri puta veći broj stanovnika za novačenje vojnih obveznika.

    Ukrajina krije svoje gubitke, čak i od svojih najvjernijih zapadnih saveznika.

    Statistiku na stranu, priliv neiskusnih novaka, koji su dovedeni da popune gubitke, promijenio je profil ukrajinskih snaga, koje takođe pate od manjka municije, ponajprije artiljerijskih i minobacačkih granata, piše “The Washington Post”.

    “Najvrednija stvar u ratu je borbeno iskustvo. Vojnik koji je preživio šest mjeseci borbe i vojnik koji je došao sa poligona dva su različita vojnika. To je nebo i zemlja”, rekao je komandant u 46. vazdušno-jurišnoj brigadi, koji se identifikovao samo svojim ratnim imenom Kupol, u skladu s ukrajinskim vojnim protokolom.

    “Malo je vojnika s borbenim iskustvom. Nažalost, svi su već mrtvi ili ranjeni”, dodao je Kupol.

    Pesimizam od prvih linija do Kijeva
    Takve sumorne procjene proširile su opipljiv, iako uglavnom neizgovoren pesimizam od prvih linija do Kijeva. Nesposobnost Ukrajine da izvede toliko očekivanu kontraofanzivu podstaknula bi nove kritike da su Sjedinjene Američke Države i njihovi evropski saveznici predugo čekali, sve dok snaga već nije okopnila, da pojačaju programe obuke i osiguraju oklopna borbena vozila, uključujući tenkove Bradley i Leopard.

    Situacija na bojnom polju sada možda ne daje potpunu sliku ukrajinskih snaga jer Kijev odvojeno obučava trupe za nadolazeću kontraofanzivu i namjerno ih ne šalje u trenutne borbe, kao što je odbrana Bahmuta, rekao je jedan američki funkcioner.

    Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, kaže da stanje ukrajinskih snaga ne umanjuje njegov optimizam u pogledu nadolazeće kontraofanzive.

    “Ne mislim da smo iscrpili svoj potencijal. Mislim da u svakom ratu dođe vrijeme da morate pripremiti nove kadrove, što se upravo događa”, rekao je Jermak.

    Situacija na ruskoj strani je još gora
    A na ruskoj strani situacija je možda još gora. Tokom sastanka NATO-a u februaru ministar odbrane Ujedinjenog Kraljevstva Ben Valas rekao je da je 97 odsto ruske vojske već raspoređeno u Ukrajini i da Moskva trpi nivoe iscrpljenosti iz Prvog svjetskog rata.

    Kupol je rekao da se nada da će Vašington osigurati bolju obuku za ukrajinske snage i da će ukrajinske trupe koje se čuvaju za nadolazeću kontraofenzivu imati više uspjeha od neiskusnih vojnika koji sada drže front pod njegovom komandom.

    “Uvijek se vjeruje u čudo. Ili će to biti masakr ili će to biti profesionalna kontraofanziva. Postoje dvije mogućnosti. Biće kontraofanziva u svakom slučaju”, rekao je Kupol.

    Ostaje neizvjesno koliko će povećana zapadna vojna pomoć i obuka preokrenuti ravnotežu u takvoj proljetnoj ofanzivi, s obzirom na ožiljke iscrpljivanja koji se počinju pokazivati.

    Jedan visoki funkcioner ukrajinske vlade nazvao je broj tenkova koje je Zapad obećao simboličnim. Drugi su funkcioneri privatno izražavali pesimizam da će oprema stići na bojno polje na vrijeme.

    “Volio bih vjerovati u našu veliku kontraofanzivu, ali pitam se – čime?”
    “Ako imate više resursa, aktivnije napadate. Ako imate manje resursa, više se branite. Zato, ako mene pitate, ne vjerujem u našu veliku protivofanzivu. Volio bih vjerovati u to, ali gledam resurse i pitam se – čime? Možda ćemo imati neke lokalizovane proboje”, rekao je ukrajinski funkcioner te nastavio:

    “Nemamo ljude ni oružje. A znate kakav je omjer? Kada ste u ofanzivi, gubite dvostruko ili trostruko više ljudi. Ne možemo sebi priuštiti da izgubimo toliko ljudi”.

    Takva analiza daleko je manje optimistična od javnih izjava ukrajinskog političkog i vojnog rukovodstva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je 2023. kao “godinu pobjede” za Ukrajinu.

    Njegov šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov govorio je o mogućnosti da Ukrajinci ovog ljeta provedu odmor na Krimu.

    Komandant kopnene vojske optimista, ali pod uslovom da stigne sva pomoć
    “Naš predsjednik nas nadahnjuje da pobijedimo. Uglavnom, svi mislimo isto i razumijemo da je neophodno pobijediti do kraja godine. I stvarno je tako. To je realno ako nam se pruži sva pomoć koju su nam obećali naši partneri”, rekao je general-pukovnik Oleksandr Sirski, komandant ukrajinskih kopnenih snaga, u intervjuu za “The Washington Post”.

    Na prvim linijama, međutim, raspoloženje je tmurno.

    Kupol, koji je pristao da ga fotografišu i rekao kako razumije da bi se mogao suočiti s osudom zbog davanja iskrene procjene, opisao je odlazak u bitku s novacima koji nikada nisu bacili bombu, koji su napuštali svoje položaje pod vatrom i kojima je nedostajalo samopouzdanja u rukovanju vatrenim oružjem.

    Njegova jedinica se zimi povukla iz Soledara u istočnoj Ukrajini nakon što su ga opkolile ruske snage koje su kasnije zauzele grad.

    Kupol se sjeća kako su stotine ukrajinskih vojnika u jedinicama koje su se borile uz njegovu jedinicu jednostavno napustile svoje položaje dok su borci ruske grupe Wagner napredovali.

    Potpukovnik Kupol kaže da je nakon godinu dana rata njegova jedinica neprepoznatljiva. Od oko 500 vojnika, otprilike 100 ih je ubijeno u borbi, a još 400 ranjeno.

    Kupol je rekao da je bio jedini vojni profesionalac u batalonu i opisao je muke s vođenjem jedinice sastavljene isključivo od neiskusnih vojnika.

    “Dobijam 100 novih vojnika. Ne daju mi vremena da ih pripremim, nego kažu da ih odmah vodim u bitku. Oni jednostavno odbace sve i pobjegnu. To je to. Znate li zašto? Pitam jednog vojnika zašto ne puca, a on kaže: ‘Bojim se zvuka pucnja.’ I iz nekog razloga nikad nije bacio bombu. Trebamo NATO-ove instruktore u svim našim centrima za obuku, a naše instruktore treba poslati tamo u rovove. Jer nisu uspjeli u svom zadatku”, objasnio je Kupol.

    Opisao je ozbiljne nestašice municije, uključujući nedostatak običnih minobacačkih granata, kao i granata za MK 19 američke proizvodnje.

    Nestašica artiljerijskih granata
    Ukrajina se takođe suočila s akutnom nestašicom artiljerijskih granata, koju su Vašington i njegovi saveznici pokušavali riješiti.

    Rasprave o tome kako ojačati ukrajinske zalihe dominiraju dnevnim sastancima o ratu u Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

    Napori Vašingtona podržali su ukrajinsku borbu, ali stope korištenja su vrlo visoke, a nestašica i dalje postoji.

    “Vi ste na prvoj liniji. Idu prema vama, a nema ničega za pucanje”, rekao je Kupol.

    Kupol je rekao da se Kijev mora usredsrediti na bolju pripremu novih trupa na sistematski način.

    “Ispada da samo dajemo intervjue i govorimo ljudima da smo već pobijedili, samo još malo, dvije sedmice, i mi ćemo pobijediti”, rekao je on.

    Dmitro, ukrajinski vojnik kojeg “The Washington Post” identifikuje samo imenom iz bezbjednosnih razloga, opisao je iste uslove.

    Neki od manje iskusnih vojnika koji služe s njim u 36. brigadi marinaca u Donjeckoj regiji boje se napustiti rovove. Granatiranje je s vremena na vrijeme toliko intenzivno, rekao je Dmitro, da jednog vojnika uhvati napad panike, a zatim ga slijede drugi.

    “Bili su potpuno izgubljeni”
    Prvi put kad je vidio potresene suborce, rekao je Dmitro, pokušao je s njima razgovarati o realnosti rizika. Sljedeći put su samo pobjegli sa položaja.

    “Ne krivim ih. Bili su potpuno izgubljeni”, objasnio je Dmitro.

    Izazovi proizlaze iz velikih gubitaka. General Valerij Zalužni, vrhovni komandant ukrajinskih oružanih snaga, rekao je u avgustu da je poginulo gotovo 9.000 njegovih vojnika.

    U decembru je Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Zelenskog, rekao da je broj poginulih do 13.000. Ali zapadni funkcioneri iznijeli su više procjene, a ukrajinske procjene ne uključuju daleko veći broj ranjenih koji više nisu sposobni za borbu.

    Njemački zvaničnik: Ukrajinci ne dijele informacije s nama, ne vjeruju nam
    Jedan njemački zvaničnik rekao je da Berlin procjenjuje ukrajinske gubitke, uključujući mrtve i ranjene, na čak 120.000.

    “Ukrajinci ne dijele informacije s nama jer nam ne vjeruju”, rekao je on.

    Istovremeno Sirski tvrdi da od početka januara raste ruska ofanziva.

    Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je u februaru da Rusija ima više od 325.000 vojnika u Ukrajini, a još 150.000 mobilisanih vojnika moglo bi se uskoro pridružiti borbi.

    Ukrajinski vojnici javljaju da su brojčano nadjačani i da imaju manje municije.

    Rizici za Ukrajinu u nadolazećim mjesecima posebno su visoki jer zapadne zemlje koje pomažu Kijevu žele vidjeti mogu li ukrajinske snage ponovo preuzeti inicijativu i osloboditi više teritorija od ruske kontrole.

    Rusija se takođe suočava s problemima municije, ljudstva i motivacije – i zabilježila je samo marginalne dobitke posljednjih mjeseci uprkos napetom stanju ukrajinskih snaga. Koliko god bili teški gubici Ukrajine, ruski su još gori, rekao je američki zvaničnik.

    “Pitanje glasi je li relativna prednost Ukrajine dovoljna za postizanje njihovih ciljeva i mogu li se te prednosti održati. To ne zavisi samo od njijh nego i od Zapada”, rekao je Majkl Kofman, vojni analitičar CNA sa sjedištem u Virdžiniji.

    Vašington dovodi u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče iz Bahmuta
    Uprkos izvještajima o neobučenim mobilisanim ruskim borcima koji su bačeni u bitku, Sirski je rekao da su oni koji sada stižu dobro pripremljeni.

    “Moramo živjeti i boriti se u ovoj stvarnosti. Naravno, to nam je problematično. Tjera nas da budemo precizniji u gađanju, detaljniji u izviđanju, pažljiviji u odabiru položaja i organizovanju interakcije između jedinica. Nema drugog načina”, kaže on.

    Nedavni ruski uspjesi – posebno oko Bahmuta – nisu značajno promijenili stanje na bojnom polju, a američki vojni zvaničnici kažu da, čak i ako Rusija zauzme Bahmut, bilo bi to od malog strateškog značaja.

    Ali s obzirom na velike žrtve koje Ukrajina tamo trpi, zvaničnici u Vašingtonu doveli su u pitanje odbijanje Kijeva da se povuče.

    Sjedinjene Američke Države savjetuju Ukrajini da se povuče iz grada još od januara, rekao je američki funkcioner.

    Jedan ukrajinski zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da bitka za Bahmut iscrpljuje tamošnje ruske snage – uglavnom Wagnerove borce koji su u posljednje vrijeme bili najefikasniji na protivničkoj strani – te da ukrajinske jedinice koje brane grad ionako nisu bile predviđene za raspoređivanje u nadolazećim ofanzivnim operacijama.

    Ukrajina je izgubila mnogo svojih mlađih časnika koji su prošli američku obuku u prošlih devet godina, nagrizajući korpus lidera koji su pomogli razlikovati Ukrajince od njihovih ruskih neprijatelja na početku invazije, rekao je ukrajinski zvaničnik.

    Sada te snage moraju biti zamijenjene.

    “Mnogi od njih su poginuli”, rekao je.

    Strah od mobilizacije u Ukrajini
    Na početku invazije Ukrajinci su požurili dobrovoljno se prijaviti za vojnu dužnost, ali sada su se muškarci širom zemlje počeli bojati da će im se na ulici uručiti poziv.

    Ukrajinska unutrašnja sigurnosna služba nedavno je zatvorila Telegram račune koji su pomagali Ukrajincima da izbjegnu lokacije na kojima su vlasti dijelile pozive.

    U početku su SAD usredsredile svoju obuku na nove sisteme oružja koje su odlučili poslati Kijevu, kao što su oružja M777 i raketni bacači HIMARS.

    U januaru, nakon gotovo godinu dana sukoba, SAD su počele obučavati ukrajinske snage u kombinovanom ratovanju.

    Samo je jedna jedinica od oko 650 ljudi dosad završila obuku u Njemačkoj.

    Dodatne ukrajinske jedinice završiće obuku do kraja marta, a program će se prilagođavati kako se budu razvijale potrebe Ukrajine, rekao je potpukovnik Garon Garn, portparol Pentagona.

    “Ministar obrane Lojd Ostin i dalje je usredsređen na to da Ukrajina dobije obuku koja joj je potrebna za trenutnu borbu”, rekao je Garn te dodao da SAD rade danonoćno kako bi ispunile sigurnosne potrebe Ukrajine, uz ulaganje milijardi dolara u proizvodnju i nabavku topničke municije.

    Obuka novih vojnika
    “Suština je da Ukrajinci dobijaju ono što im treba, kada im to treba. I kao što su predsjednik Džozef Bajden i ministar Ostin više puta naglasili, nastavićemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno”, rekao je Garn.

    Uprkos novoj opremi i obuci, američki vojni zvaničnici smatraju da su ukrajinske snage nedovoljne za napad duž cijelog fronta.

    Rusija je postavila značajnu odbranu, pa se trupe obučavaju da istražuju slabe točke koje bi im omogućile proboj tenkovima i oklopnim vozilima.

    Velika Britanija takođe obučava ukrajinske novake. Prošle godine oko 10.000, a očekuje se još 20.000 ove godine. Evropska unija je rekla da će 2023. obučiti 30.000 Ukrajinaca.

    Ukrajina je čuvala vojnike za proljetnu ofenzivu i obučavala ih kao dio novookupljenih jurišnih brigada. Kijev takođe organizuje jedinice oko novih borbenih vozila i tenkova koje zapadne zemlje osiguravaju.

    Sirski je rekao da je usredsređen na držanje linije protiv ruskih napada dok njegovi zamjenici pripremaju vojnike za sljedeću ofanzivu.

    Ukrajinski general: Moramo kupiti vrijeme
    “Moramo kupiti vrijeme da pripremimo rezerve”, rekao je Sirski, misleći na ukrajinske vojnike koji se obučavaju u inostranstvu sa zapadnim oružjem:

    “Znamo da moramo izdržati ovaj napad kako bismo pravilno pripremili pričuve koje će učestvovati u budućim akcijama. Neki ljudi brane, drugi pripremaju napad”.

    Američki zvaničnici rekli su da očekuju da će ukrajinska ofanziva započeti krajem aprila ili početkom maja te su itekako svjesni hitnosti snabdijevanja Kijeva jer bi dugotrajni rat mogao ići u prilog Rusiji, koja ima više ljudi i novca i proizvodi više oružja.

    Upitan na nedavnom kongresnom saslušanju koliko bi još američke pomoći moglo biti potrebno, politički savjetnik Pentagona Kolin Kal rekao je poslanicima Predstavničkog doma da ne zna.

    “Ne znamo tok sukoba. Moglo bi završiti za šest mjeseci, a moglo bi završiti za dvije godine, tri godine”, rekao je, prenosi “Index.hr”.