VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Nakon Putina i Si Đinping rekao svoje o Ukrajini

    Nakon Putina i Si Đinping rekao svoje o Ukrajini

    ​Kineski lider Si Đinping, koji boravi u zvaničnoj posjeti Moskvi, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa kolegom Vladimirom Putinom je rekao da Kina ostaje pri svome kada je u pitanju Ukrajina.

    “Kina se zalaže za mir i dijalog oko Ukrajine”, rekao je Si Đinping nakon što je Vladimir Putin na istoj konferenciji rekao da kineski mirovni plan za Ukrajinu “može da posluži kao baza”.

    Predsjednik Rusije je rekao i da je veoma pažljivo slušao kineskog kolegu i njegove mirovne inicijative tokom njihovih razgovora, prenosi Telegraf.

    Si je rekao i da su razgovori sa predsjednikom Rusije bili veoma produktivni i dodao da računa na dalji kontakt sa Putinom u svakom mogućem smislu.

  • Kremlj: Amerika želi rat

    Kremlj: Amerika želi rat

    Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje su spremne da spriječe mirovne pregovore o Ukrajini, za razliku od Rusije i Kine, saopštio je Kremlj.

    “Vašington, evropske prestonice, ali pre svega, Vašington, ispunjeni su željom da ne dozvole, pod bilo kojim izgovorom, ulazak u mirovne pregovore. Oni jednostavno ne dozvoljavaju Kijevu čak ni da razmišlja (o tome)”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za ruski “Prvi kanal”.

    Peskov je time komentarisao izjavu predstavnika Bele kuće uoči posete kineskog predsednika Si Đinpinga Moskvi da SAD smatraju neprihvatljivim da se nakon rusko-kineskog samita upute bilo kakvi pozivi za uspostavljanje mira u Ukrajini.Kako je Peskov primetio: “Sada, kada su maske skinute, (zapadne zemlje) pokazuju svoj zverski osmeh”. “Osim nas i Narodne Republike Kine”, dodao je portparol Kremlja.

  • Putin progovorio o kineskom planu za Ukrajinu i zaprijetio svijetu

    Putin progovorio o kineskom planu za Ukrajinu i zaprijetio svijetu

    ​Predsjednik Rusije Vladimir Putin je nakon sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom prokomentarisao kineski mirovni plan za Ukrajinu.

    Putin je, nakon potpisivanja sporazuma sa kineskim kolegom, rekao da bi kineski plan za Ukrajinu “mogao da posluži kao baza za rješenje konflikta”.

    “Kineski mirovni plan može da posluži kao baza za rješenje u Ukrajini kada Zapad i Kijev budu za to spremni”, rekao je Putin.

    Predsjednik Rusije je rekao i da je veoma pažljivo slušao kineskog kolegu i njegove mirovne inicijative tokom njihovih razgovora.

    Putin je rekao i da Rusija neće oklijevati da koristi nuklearno oružje “ako bude morala”.

    “Rusija će biti prinuđena da to uradi ako zapad počne da koristi oružje sa nuklearnim komponentama”, rekao je Putin.

    Komentarisao je i odluku Velike Britanije da Ukrajini pošalje municiju sa osiromašenim uranijumom, prenosi Telegraf.

    “Zapad je odlučio da se bori sa Ruskom Federacijom do posljednjeg Ukrajince, i to bukvalno”, rekao je Putin.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da su se Rusija i Kina slušale po pitanju kineskog mirovnog plana za Ukrajinu i razmijienili stavove.

  • Stoltenberg: Kina da ne isporučuje oružje Rusiji

    Stoltenberg: Kina da ne isporučuje oružje Rusiji

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg danas je upozorio Kinu da ne isporučuje Rusiji smrtonosno oružje, nakon što su se lideri te dvije zemlje sastali u Moskvi.

    “Nismo vidjeli nikakav dokaz da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji, ali smo vidjeli neke znake da je to bio zahtjev Rusije i da je to pitanje koje u Pekingu razmatraju kineske vlasti. Kina ne bi trebalo da pruža smrtonosnu pomoć Rusiji, to bi značilo da podržava ilegalni rat”, rekao je Stoltenberg.

    Sekretar Alijanse je istakao da NATO sada ne smatra mogućim da ima smislen dijalog sa Rusijom i dodao da ne vidi mogućnost za takve kontakte dok traje rat u Ukrajini.

    “Savjet Rusija-NATO bio je važno oruđe za pokušaje alijanse da uspostavi normalan dijalog sa Rusijom”, rekao je Stoltenberg i napomenuo da u sadašnjim uslovima nije moguće koristiti ovaj mehanizam.

    Kineski predsjednik Si Đinping doputovao je juče u trodnevnu posjetu ruskom kolegi Vladimiru Putinu, a on je naveo da je strateški izbor Pekinga jačanje i razvoj odnosa sa Moskvom.

    On je naglasio da su strane temeljno razmijenile mišljenja o ukrajinskom pitanju.

    Si je naglasio da su, istorijski gledano, sukobi uvijek rješavani dijalogom i pregovorima.

    Podsjetio je da je Kina nedavno objavila dokument sa stavom koji poziva na političko rješenje ukrajinske krize, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta i jednostranih sankcija.

    Si Đinping je napomenuo da, što je više poteškoća i kontradiktornosti, to je važnije ostaviti prostor za mir i dijalog.

  • Urušava se još jedna velika američka banka

    Urušava se još jedna velika američka banka

    Jelen i Lagard ističu da američki i evropski bankarski sistem ima dobru likvidnost, iako je podupiru s 1000 milijardi dolara.

    Nakon što je smirena situacija u Kredi Svis banci jer su Švajcarci zabrinuti za svoju stogodišnju bankarsku reputaciju na brzinu promenili vlastite zakone kako bi je hitno prodali najvećoj švajcarskoj banci UBS, pažnja globalnog interesa analitičara okreće se prema situaciji u Sjedinjenim državama gde se čini da First Republic Bank opasno visi, piše Jutarnji list.

    Tu banku pokušala je u dogovoru sa šeficom američkog Trezora da stabilizuje grupa od 11 američkih finansijskih divova, među kojima su JPMorgan Chase, Citigroup, Bank of America i Wells Fargo, tako što joj je osigurala liniju od 30 milijardi dolara kratkoročnih zajmova.

    First Republic je s imovinom od 212 milijardi dolara četrnaesta po veličini među svim američkim bankama te je pitanje njene stabilizacije po jednostavnoj logici važnije od sudbine dveju banaka koje su već kolabirale – Silicon Valley Bank i Signature bank – i u kojima su Federalne rezerve već preuzele obvezu isplate svih depozita, pa i onih neosiguranih, koji u proseku iznose oko 5 milijardi dolara po svakom deponentu. Zbog visine neosiguranih depozita koji se povlače, može se govoriti o panici bogataša.

    Depoziti se tope
    Povlačenje depozita iz First Republic je nakon združene akcije najvećih američkih banaka počelo da usporava, ali oni se i dalje tope, dok je cena deonice potonula u bezdan.

    Početkom godine nivo depozita u First Republic iznosio je, piše Wall Street Journal, oko 176 milijardi dolara, a od tada su preplašeni klijenti povukli 70 milijardi. Svako novo povlačenje depozita stoga multiplicira nivo drame u First Republic-u.

    Investitori su pak nemilosrdni prema toj banci koja je vrlo značajna i u američkim razmerama. Cena deonica First Republic pala je ovaj mesec 90 odsto, a samo u ponedeljak za 47 odsto, bez obzira na to što je već bila poznata informacija da joj je grupa najvećih osigurala 30 milijardi evra.

    Situacija se u First Republic-u toliko zakomplikovala da menadžment čak nije mogao dovoljno brzo da prodaje deonice kako bi pokrivao obaveze jer je berzanska trgovina prema pravilima prekinuta 11 puta zbog prevelikog pada cene. Sada se već razgovara o potrebi da se 30 milijardi evra koje je First Republic-u osiguralo 11 najvećih bankarskih institucija pretvori u kapital. U tom slučaju bi menadžment tih 30 milijardi mogao fleksibilnije da se koristi, ovako u osnovi predstavljaju dug banke prema konzorciju velikih.

    Među bankama koje su pod sličnim pritiskom još su Zions, Western Alliance i PacWest.

    U pozadini krize First Republic-a upravo se vode poverljivi razgovori o preuzimanju banke, piše više velikih medija.

    Pod ekstremnim pritiskom su i cene obveznica First Republic-a. One s dospećem 2046. u ponedeljak su potonule 11 odsto i trgovale su se po ceni od 55 centi za dolar. Početkom ovog meseca njihova cena iznosila je 75 centi za dolar.

    Zanimljivo je da su skoro pa istovremeno šefica američkog Trezora, Dženet Jelen, i guvernerka Evropske centralne banke izašle s izjavama u kojima naglašavaju visok nivo likvidnosti sistema, što je izazvalo podizanje obrva zabrinutih posmatrača.

    Treba obratiti pažnju kako isticanje dobre likvidnosti u bankarstvu u pravilu dolazi ako ima previše nelikvidnosti, pogotovo ako je jasno da regulatori moraju da osiguraju održavanje likvidnosti koja se topi. Posebno je jasno da postoji izraženi problem likvidnosti ako novinski izveštaji govore da regulatori i veliki igrači koordinisano upravljaju likvidnošću kako bi zaustavili navalu na banke. Isto važi u situaciji kad je očigledno da države aranžiraju ‘prisilne brakove‘ banaka koje se urušavaju sa zdravijim, većim komercijalnim bankama.

    Nerealizovani gubici
    Uostalom, u Sjedinjenim državama jasno je da je Fed morao da obeća podršku bankovnom sistemu u zaštiti depozita zbog 600-625 milijardi dolara nerealizovanih gubitaka američkih banka.

    Glavni uzrok kolapsa SVB-a, podsetimo, bilo je upravo tehničko ‘priznavanje‘ nerealizovanih gubitaka kod prodaje 20 milijardi državnih obveznica koje su kupili za novac deponenata. Nadalje, likvidnost sistema podržana je sa 175 vrednom garancijom Feda za depozite u SVB-u, 89 milijardi depozita u Signature banci, dok je s druge strane okeana, Švajcarska nacionalna banka osigurala 100 milijardi dolara kako bi podržala forsirano preuzimanje Credit Suiss-a od strane UBS-a.

    Ispada da je do sada bilo potrebno osigurati garanciju 1000 dodatnih milijardi dolara kako bi se osigurala likvidnost sistema, a Jelen i Lagard u osnovi pričaju da je likvidnost super. Šta je tačno rekla Jelen?

    “Pozdravljamo današnju objavu švajcarskih vlasti oko podrške finansijskoj stabilnosti. Pozicije kapitala i likvidnosti američkog bankovnog sistema su snažne, a finansijski sistem SAD-a je otporan. Bili smo u bliskom kontaktu s našim međunarodnim kolegama kako bismo podržali njihovo sprovođenje”, naglasila je Jelen.

    Istu taktiku u javnom PR-u odabrala je i Lagard:

    “Pozdravljam brzu akciju i odluke koje su donele švajcarske vlasti. Oni su ključni za ponovno uspostavljanje urednih tržišnih uslova i osiguravanje finansijske stabilnosti… Bankarski sektor Evrozone je otporan, sa snažnim kapitalom i likvidnošću. U svakom slučaju, naš skup alata za politiku potpuno je opremljen za pružanje potpore likvidnosti finansijskom sistemu Evrozone ako je potrebno i za očuvanje glatkog prenosa monetarne politike”, rekla je Lagard.

    U osnovi ispada, piše Jutarnji, da Jelen i Lagard mole boga da se potez švajcarske vlasti s forsiranim preuzimanjem Credit Suiss-a pokazao dovoljno odlučnim da počne da smiruje paniku velikih deponenata i investitore, pa je očigledno da ističu jaku likvidnost sistema jer ih upravo tu jako žulja.

    Inače, analitičari su primetili da su u novoj bankarskoj krizi relativno dobro ostale najmanje, lokalne banke s ukupnom imovinom od po ‘samo‘ nekoliko stotina miliona dolara. One zadnjih dana čak beleže priliv depozita. Pod najvećim su pritiskom srednje do velike regionalne banke, a 10-postotni pad vrednosti deonica pretrpeli su i oni najveći.

  • Američki peti korpus raspoređen na ruskoj granici; “Ako Kijev padne, Poljska mora da uđe u rat”

    Američki peti korpus raspoređen na ruskoj granici; “Ako Kijev padne, Poljska mora da uđe u rat”

    Poljske vlasti nastavljaju da ostvaruju svoju ambiciju da zemlju pretvore u novi vojni centar Evrope.

    Potpuno prenaoružavanje vojske, povećanje budžeta za odbranu i povećanje broja ljudstva Varšavi su se činili nedovoljnim da ostvari svoje ciljeve.

    Da bi se obezbedila bezbednost u slučaju hipotetičke ruske agresije, na poljsku teritoriju biće raspoređen američki vojni garnizon.

    Ministar nacionalne odbrane i zamenik premijera Poljske Mariuš Blaščak najavio je otvaranje 21. marta u Poznanju stalnog garnizona američkog vojnog osoblja. Prema njegovim rečima, ovo će biti prva tačka stalnog razmeštanja američkih trupa u Poljskoj.

    Zadaci garnizona će uključivati rukovodstvo i podršku poljskoj vojsci, kao i unapređenje njihovih veština u korišćenju američkih sistema naoružanja.

    Prednja komanda petog korpusa američke vojske, koja deluje u Poljskoj od 2020. godine, u julu 2022. nazvana je “Kamp Košćuško”. Njen glavni zadatak je koordinacija i nadzor kopnenih snaga SAD u Evropi, operativno planiranje, kao i saradnja i sinhronizacija američkih trupa sa trupama drugih zemalja NATO-a.

    “Komanda igra ključnu ulogu u integraciji američkih trupa stacioniranih u Poljskoj i sinhronizaciji njihove interakcije sa našim oružanim snagama. Ovo zaista povećava kompatibilnost poljskih i američkih trupa”, navodi se na portalu poljskog Ministarstva odbrane.

    Prema rečima Mariuša Blaščaka, stalno prisustvo američke vojske u Poljskoj obezbediće bezbednost zemlje. Po mišljenju nekih poljskih političara, posle pobede u Ukrajini Rusija može da napadne Poljsku.

    Konkretno, poljski ambasador u Francuskoj Jan Emerik Roščiševski rekao je prekjuče da bi u slučaju poraza Kijeva, Poljska morala da uđe u sukob, ali je kasnije pres-služba diplomatskog predstavništva javila da su te reči izvučene iz kontekstu i Varšava ne planira da direktno ulazi u rat sa Rusijom.

  • Orban spasio Putina

    Orban spasio Putina

    Mađarska blokirala zajedničku izjavu država članica EU o nalogu za hapšenje Vladimira Putina koji je izdao Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu.

    Zbog veta Mađarske šef EU diplomatije Žozep Borelj izdao je saopštenje, samo u svoje ime, a u kom je naveo da je primio k znanju odluku Međunarodnog krivičnog suda.

    “Ovaj je potez tek početak pozivanja Rusije na odgovornost za zločine u Ukrajini, ujedno i važna odluka za međunarodnu pravdu i za Ukrajince, kazao je u nedelju Borelj.

    Osim njega, zajedničku izjavu objavili su ministri pravosuđa članica EU u kojoj su podržali odluku Međunarodnog krivičnog suda. Mađarska, opet, tu izjavu nije supotpisala.

    Očekuje se da će se o nalogu za hapšenje predsednika Rusije raspravljati i na samitu Evropskog savetaq koji se održava 23. i 24. marta, piše Blumberg koji navodi da bi zaključci mogli biti slični izjavi Borelja.

    Ali, kako još navodi Blumberg, neki EU zvaničnici bi mogli da zatraže još žešću i jasniju osudu Putina i podršku odluci ICC-a.

  • Sijarto: NATO ne smije ući u direktan sukob sa Rusijom

    Sijarto: NATO ne smije ući u direktan sukob sa Rusijom

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto upozorio je NATO članice da ne ulaze u direktan sukob sa Rusijom.

    Kako je rekao Sijarto, NATO, prema trenutnom aranžmanu, nije uključen u sukobe u “našoj blizini”.

    “Tako je sada. Direktan sukob NATO-a i Rusije doveo bi do novog svjetskog rata”, naveo je Sijarto u objavi na svom Fejsbuk nalogu.

  • Američka policija u pripravnosti zbog mogućeg hapšenja Trampa

    Američka policija u pripravnosti zbog mogućeg hapšenja Trampa

    Policija u većim američkim gradovima priprema se za potencijalne nemire u slučaju da bivši predsjednik SAD Donald Tramp bude uhapšen ove sedmice u okviru istrage o navodnoj tajnoj isplati novca.

    Vlasti u Njujorku, Vašingtonu i Los Anđelesu pojačavaju svoje prisustvo policije, prenosi BBC.

    Čelične barikade

    Tužilac bi mogao, kako se navodi, optužiti Trampa zbog tvrdnji da je platio porno zvijezdi da prešuti aferu koju su navodno imali.

    To bi bio prvi krivični postupak pokrenut protiv bivšeg američkog predsjednika.

    Čelične barikade podizane su u ponedjeljak ispred Krivičnog suda na Menhetnu, gdje bi Tramp mogao biti optužen, fotografisan i gdje bi mu uzeli otiske prstiju ako optužnica bude podignuta ove sedmice, kao što američki mediji naširoko očekuju.

    Vanredno stanje

    Pojačano prisustvo policije takođe je viđeno ispred “Tramp Tauera” u gradu.

    Kapitolska policija, koja štiti zakonodavce na Kapitol Hilu u Vašingtonu, planira proglasiti vanredno stanje u utorak, rekao je za CBS izvor iz Kongresa.

  • Si pozvao Putina da posjeti Kinu

    Si pozvao Putina da posjeti Kinu

    Kineski predsednik Si Đinping, koji boravi u trodnevnoj državnoj posjeti Rusiji, izjavio je danas da je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da posjeti Kinu ove godine.

    Kineski lider je to rekao na sastanku sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom, prenose ruski mediji.

    Si Đinping je takođe pozvao Mišustina da posjeti Kinu što je prije moguće, kako bi bio obnovljen mehanizam za redovne sastanke šefova vlada dve zemlje.

    On je objasnio da je izabrao da prvo posjeti Rusiju nakon što je treći put izabran za predsjednika Kine jer to, kako je naveo, odgovara istorijskoj logici.

    “Mi smo najveće države i strateški partneri”, istakao je Si.