Kategorija: Svijet

  • Borelj o odluci Vijeća Evrope

    Borelj o odluci Vijeća Evrope

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozdravio je danas preporuku da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo.

    Borelj je na “Tviteru” objavio da je to poruka svim građanima BiH da je njihova budućnost u EU i naglasio da se unaprijed raduje podršci Evropskog savjeta.

    Šef evropske diplomatije je podsjetio da je napredak u sprovođenju reformi od ključne važnosti za ostvarenje napretka u evropskim integracijama.

    Ministri iz Savjeta EU za opšte poslove postigli su danas dogovor da BiH treba formalno da postane kandidat za pridruživanje evropskom bloku, u preporuci koju lideri Unije treba da usvoje u četvrtak, 15. decembra.

  • “Zastrašujuće šta je rekla Angela Merkel”

    “Zastrašujuće šta je rekla Angela Merkel”

    Izjave Angele Merkel o pravim ciljevima Minskih sporazuma su zastrašujuće, ističe bivši zamenik austrijskog kancelara Hajnc-Kristijan Štrahe.“Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla da Minski sporazumi nisu bili ozbiljni, da su potpisani kako bi se Ukrajini dalo vreme da se pripremi za mogući vojni scenario. Zastrašujuće je kako Merkelova tako otvoreno govori o tome. Na taj način se uništava povjerenje“, rekao je on izlažući na okruglom stolu u Beču, posvećenom konfliktu u Ukrajini.Izjava bivše njemačke kancelarke o tome da su Minski sporazumi potpisani kako bi se kijevskom režimu omogućilo da postane jači, objašnjava trenutnu poziciju Zapada u ukrajinskom konfliktu, naglasio je ranije zamenik stalnog predstavnika Rusije pri OEBS-u Maksim Bujakevič.

    Merkelova je ovu izjavu dala u intervjuu listu “Cajt“ početkom decembra, prenosi Sputnjik.

  • Šolc odredio pod kojim se uslovom može nastaviti saradnja sa Rusijom

    Šolc odredio pod kojim se uslovom može nastaviti saradnja sa Rusijom

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da je nastavak ekonomske saradnje Njemačke i Rusije moguć ako Kremlj okonča rat u Ukrajini.

    Šolc je u prethodnim izjavama poručio da Zapad neće ukidati sankcije uvedene Rusiji zbog sukoba u Ukrajini sve dok Moskva ne povuče svoje trupe iz Ukrajine i postigne mirovni sporazum sa Kijevom, podseća u izveštaju Rojters.”U ovom trenutku odnosi koje imamo su na najnižem nivou, na minimumu. Međutim, ukoliko Rusija okonča rat trebalo bi da joj se pruži šansa za obnovu ekonomske saradnje. To sada svakako nije slučaj”, rekao je Šolc pred nemačkim Odborom za ekonomske odnose sa istočnom Evropom.

  • Varhelji poručio da je otvoren evropski put za BiH

    Varhelji poručio da je otvoren evropski put za BiH

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji saopštio je da je otvoren evropski put za BiH, nakon što su ministri iz Savjeta EU za opšte poslove predložili dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH.

    On je na Tviteru napisao da Evropa ispunjava obećanja, te da je danas ostvareno još jedno veliko dostignuće u politici proširenja EU.

    Velike su nade i očekivanja da će se ispuniti 14 ključnih prioriteta u korist građana BiH – naveo je Varhelji.

    Ministri iz Savjeta EU za opšte poslove postigli su danas dogovor da BiH treba formalno da postane kandidat za pridruživanje evropskom bloku, u preporuci koju lideri Unije trebaju da usvoje u četvrtak, 15. decembra.

    BiH će se pridružiti ostalim zemljama kandidatima – Albaniji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj i Ukrajini – u procesu pridruživanja, koji može da traje godinama i koji obuhvata kompleksne pregovore o usklađivanju lokalnih zakona sa zakonodavstvom EU.

  • Zatler: Pobjedu ne treba proglašavati dok se ne dobije bitka za kandidatski status

    Zatler: Pobjedu ne treba proglašavati dok se ne dobije bitka za kandidatski status

    Bilo bi mudro da se ne proglašava pobjeda dok se ne dobije zadnja bitka za kandidatski status Bosne i Hercegovine i potrebno je sačekati zvaničnu odluku šefova zemalja članica Evropske unije u četvrtak, kazao je šef Delegacije Evropske unije u BiH Johan Zatler.

    Izrazio je zadovoljstvo jer su nakon sjednice Savjeta za opšte poslove Evropske unije došle pozitivne informacije i snažne poruke u pravcu odluke o dodjeli kandidatskog statusa.

    Podsjetio je da je u junu tri sata trajala rasprava o Bosni i Hercegovini te iako su izgledi dobri treba sačekati četvrtak, ali bit će to veliki iskorak za BiH jer prije otvorenih pregovora o članstvu potrebno je prije svega dobiti formalno status kandidata.

    “Bez tog koraka nema drugih koraka, ali vrlo jasno sam naglašavao da nakon dodjele tog statusa potrebno je već naredni dan vidjeti konkretne aktivnosti i konkretan rad”, podvukao je Zatler, a prenosi Fena.

    Kandidatski status stoga bi trebao biti poruka novoizabranim vlastima da rade dinamično i suštinski na ispunjavanju ključnih kriterija koji su pred BiH.

    “Taj status bit će signal ostatku svijeta te investitorima koji žele doći da ulažu u BiH”, zaključio je Zatler.

  • Bjeloruska vojska podigla borbenu gotovost na granici

    Bjeloruska vojska podigla borbenu gotovost na granici

    Bjeloruska vojska podigla je borbenu gotovost trupa na granici sa Ukrajinom u okviru nenajavljene inspekcije borbene gotovosti svojih trupa koja je započela danas.
    Rojters prenosi da je državni sekretar za bezbjednost Belorusije Aleksandar Volfovič rekao da ovaj zadatak proističe iz analize onoga što Rusija naziva ”specijalnom vojnom operacijom”.
    Kako navodi agencija, ova akcija bjeloruske vojske, zajedno sa antiterorističkom vojnom vježbom prethodne nedjelje u Kijevu je izazvala zabrinutost da bi Bjelorusija mogla da se pridruži Rusiji u sukobu u Ukrajinom.

    Minsk je ranije saopštio da neće ulaziti u rat u Ukrajini, ali je Bjelorusija krajem februara dozvolila ruskim snagama da napadnu sjever Ukrajine sa bjeloruske teritorije, a u oktobru je rasporedila trupe zajedno sa ruskim snagama u blizini ukrajinske granice.

    Rojters podsjeća da je bjelorusko ministarstvo odbrane ranije saopštilo da je ”u ovom periodu planirano premještanje vojne opreme i ljudstava, kao i privremeno ograničavanje kretanja građana pojedinim javnim putevima”.

    Agencija navodi da zapadni vojni analitičari kažu da bjeloruskoj vojsci nedostaju snaga i iskustvo u borbi, ali da bi njen eventualni napad na sjever Ukrajine predstavljao teret za Kijev koji se fokusira na borbu protiv ruskih snaga na jugoistoku.

  • Procurio tekst EU prijedloga za sporazum između Kosova i Srbije

    Procurio tekst EU prijedloga za sporazum između Kosova i Srbije

    Portal Koha Ditore je objavio tekst za koji se vjeruje da je predloženi “Osnovni sporazum između Kosova i Srbije”. Dokument je stranama dostavljen još u augustu, a u međuvremenu su visoki EU dužnosnici rekli da je isti prijedlog ažuriran i da je sada to priejdlog svih 27 zemalja članica EU.

    Izvori za portal “Koha Ditore” su kazali da je dostavljena verzija bez ažuriranja koja su napravljena u međuvremenu, ali da nije bilo promjena u glavnim tačkama i idejama.

    Osnovni sporazum između Kosova i Srbije

    Visoke ugovorne strane; Svjesni svoje odgovornosti za očuvanje mira; Predani doprinosu plodonosnoj regionalnoj saradnji i sigurnosti u Evropi;

    Shvaćajući da su nepovredivost granica i poštovanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta, kao i zaštita nacionalnih manjina osnovni uslova mira;

    Polazeći od historijskih činjenica i ne prejudicirajući različita stajališta stranaka o temeljnim pitanjima, uključujući i pitanje statusa;

    Theme

    SAMOUPRAVA ZA SRBE
    75
    Procurio tekst EU prijedloga za sporazum između Kosova i Srbije
    B. H.
    87
    Shutterstock (Foto: Ilustracija)
    Shutterstock (Foto: Ilustracija)
    1 sat
    Facebook
    Messenger
    Twitter
    Email
    Email
    Portal Koha Ditore je objavio tekst za koji se vjeruje da je predloženi “Osnovni sporazum između Kosova i Srbije”. Dokument je stranama dostavljen još u augustu, a u međuvremenu su visoki EU dužnosnici rekli da je isti prijedlog ažuriran i da je sada to priejdlog svih 27 zemalja članica EU.

    Izvori za portal “Koha Ditore” su kazali da je dostavljena verzija bez ažuriranja koja su napravljena u međuvremenu, ali da nije bilo promjena u glavnim tačkama i idejama.

    Osnovni sporazum između Kosova i Srbije

    Visoke ugovorne strane; Svjesni svoje odgovornosti za očuvanje mira; Predani doprinosu plodonosnoj regionalnoj saradnji i sigurnosti u Evropi;

    Shvaćajući da su nepovredivost granica i poštovanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta, kao i zaštita nacionalnih manjina osnovni uslova mira;

    Polazeći od istorijskih činjenica i ne prejudicirajući različita stajališta stranaka o temeljnim pitanjima, uključujući i pitanje statusa;

    Sa željom stvaranja uslova za saradnju stranaka na dobrobit građana,

    Dogovoreno je sljedeće:
    Članak 1

    Strane će međusobno razvijati normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava.

    Obje strane međusobno će priznavati relevantne dokumente i nacionalne simbole, uključujući pasoše, diplome, tablice vozila i carinske pečate.

    Članak 2

    Obje strane će se voditi svrhom i načelima utvrđenim u Povelji Ujedinjenih naroda, posebno onima o suverenim pravima država, poštovanju njihove nezavisnosti, autonomije i teritorijalne cjelovitosti, pravu na samoodređenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminacija.
    Članak 3

    U skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda, stranke će svaki nesporazum između sebe rješavati isključivo mirnim putem i suzdržavat će se od prijetnje silom ili upotrebe sile.
    Članak 4

    Stranke polaze od pretpostavke da nijedna od ove dvije ne može zastupati drugu stranu u međunarodnoj sferi niti djelovati u njezino ime.

    Srbija se neće protiviti članstvu Kosova ni u jednoj međunarodnoj organizaciji.

    Članak 5

    Obje strane podržavat će svoje težnje da postanu članice Evropske unije.
    Članak 6

    Iako ovaj temeljni sporazum predstavlja važan korak normalizacije, obje strane će s novim zamahom nastaviti proces dijaloga koji vodi EU, a koji će dovesti do pravno obvezujućeg, sveobuhvatnog sporazuma za normalizaciju odnosa.

    Strane su saglasne produbiti saradnju u budućnosti u područjima ekonomije, nauke i tehnologije, saobraćaja i povezanosti, odnosa u pravosuđu i provedbi zakona, pošte i telekomunikacija, zdravstva, kulture, vjere, sporta, zaštite okoliša, nestalih osoba i drugih područja sličnih kroz postizanje konkretnih dogovora

    Članak 7

    Obje strane su predane postizanju konkretnih dogovora, u skladu s relevantnim instrumentima Vijeća Europe i korištenjem postojećih europskih iskustava, kako bi se osigurala odgovarajuća razina samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu i mogućnost pružanja usluga u neka specifična područja, uključujući mogućnost financijske pomoći iz Srbije i kanale direktne komunikacije srpske zajednice s Vladom Kosova.

    Strane će formalizirati status Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i osigurati visoku razinu zaštite srpske vjerske i kulturne baštine, u skladu s postojećim europskim modelima.

    Članak 8

    Strane će razmijeniti stalne misije. Oni će biti smješteni u dotičnom sjedištu vlade.

    Praktična pitanja vezana uz raspoređivanje misija bit će posebno obrađena.

    Članak 9

    Obje strane ističu predanost EU-a i drugih donatora stvaranju posebnog paketa financijske pomoći za zajedničke projekte stranaka za ekonomski razvoj, povezanost, zelenu tranziciju i druga ključna područja.
    Članak 10

    Stranke će osnovati zajedničku komisiju, kojom će predsjedati EU, za praćenje provedbe ovog sporazuma.

    Obje strane potvrđuju svoju obvezu provedbe svih dogovora dijaloga iz prošlosti.

  • Oglasio se Stoltenberg i poslao poruku Beogradu i Prištini: NATO je spreman

    Oglasio se Stoltenberg i poslao poruku Beogradu i Prištini: NATO je spreman

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, komentarišući tenzije na KiM, poslao jasnu poruku obema stranama. Naime, on je za francusku TV stanicu “Frans 24”, odgovarajući na pitanje koliko je zabrinut zbog poslednjih događaja na KiM, odgovorio da je njegova poruka obema stranama da se uzdrže od izjava koje doprinose eskalaciji sukoba i poteza, i da pomognu da se tenzije spuste.

    “NATO je veoma fokusiran na pitanje Kosova, kao i Zapadnog Balkana. Imamo dugu istoriju, pomogli smo da se okončaju dva etnička rata, najpre u BiH, a kasnije i na Kosovu. Naše snage su još uvek tamo prisutne kroz NATO snage, odnosno Kfor koji broji skoro 4.000 pripadnika i koji je ključni faktor u stabilizaciji regiona i stuacije”, rekao je generalni sekretar NATO.

  • Potvrđeno: “Nećemo slati vojnike u Ukrajinu”

    Potvrđeno: “Nećemo slati vojnike u Ukrajinu”

    Sjedinjene Američke Države ne nameravaju da šalju svoje trupe u Ukrajinu, već će se ograničiti na materijalnu podršku, izjavio je predsednik SAD Džozef Bajden.

    “Da li šaljemo trupe u Ukrajinu? Ne, šaljemo (vojnu) opremu kao i ranije. Vredne milijarde dolara”c, rekao je Bajden novinarima u svetlu izveštaja o planovima Vašingtona da poveća brojno prisustvo američkih vojnih snaga u zemlji.

    Ranije je televizija “En-Bi-Si“ javila, pozivajući se na tri neimenovana američka zvaničnika, da SAD žele da povećaju broj svojih vojnika u Ukrajini kako bi se povećala kontrola nad isporukama oružja i pomoglo u upotrebi značajnih sistema.

    Kako se navodi, “nekoliko desetina“ američkih vojnika trenutno se nalazi u Ukrajini, uključujući „veoma malu“ grupu koja proverava da li zapadno „oružje stiže do onih kojima je namenjeno“.

    “Ministar odbrane (SAD Lojd) Ostin i drugi vojni rukovodioci žele da prošire misiju kontrole i obezbede prisustvo specijalista u zemlji koji bi pomagali Ukrajini da primenjuje ključne sisteme naoružanja, uključujući protivvazdušnu odbranu i sredstva za borbu protiv bespilotnih letelica”, navodi televizija.

    “En-Bi-Si“ tvrdi da plan o kojem se raspravlja uključuje dodatno slanje „malog broja“ američkih vojnika u Ukrajinu.

    Rusija je ranije uputila notu zemljama NATO-a zbog isporuka naoružanja Ukrajini. Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov istakao je da pumpanje Ukrajine oružjem sa Zapada ne doprinosi uspehu rusko-ukrajinskih pregovora i da će imati negativan efekat.

  • “Povucite se. Za Božić…”

    “Povucite se. Za Božić…”

    Predsednik Volodimir Zelenski pozvao je Rusiju da za Božić povuče okupacione trupe iz Ukrajine.

    Na ovaj način bi Moskva pokazala svoje iskrene namere. To je naveo u svom obraćanju liderima zemalja G7.

    “Ako Rusija povuče svoje trupe iz Ukrajine, onda će to obezbediti trajni prekid neprijateljstava. Nadam se da ćete podržati naš poziv, jer je to globalni interes i deo naše formule za mir. Ne vidim razlog zašto Rusija ne bi uradite to sada, za Božić. Odgovor iz Moskve će pokazati šta oni zaista žele”, naglasio je šef države.

    Pored toga, Zelenski je predložio sazivanje specijalnog samita – Global Peace Formula Summit.

    “Predlažem da se sazove poseban samit – Global Peace Formula Summit – da se odluči kako i kada možemo da primenimo tačke ukrajinske mirovne formule. Predlažem da, kao i druge savesne države, identifikujete svoje vođstvo u sprovođenju mira, formulu ili njene specifične tačke. Pozivamo Rusiju da sprovede konkretan diplomatski korak ka nagodbi o kojoj se toliko priča u Moskvi”, rezimirao je ukrajinski lider.