VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Erdogan odobrio ulazak Švedske u NATO, prijedlog ide u turski parlament

    Erdogan odobrio ulazak Švedske u NATO, prijedlog ide u turski parlament

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je parlamentu na ratifikaciju podnio prijedlog zakona o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u.

    Informaciju je prenijelo tursko predsjedništvo. Vlada Švedske je jučer saopćila da očekuje kako će Turska početi ratifikacijom članstva ove zemlje u NATO-u.

    Pozitivni signali iz Ankare dolaze u isto vrijeme kada je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio posjetu Stockholmu gdje će obaviti niz sastanaka sa čelnicima vlade.

    Erdogan je odgađao ratifikaciju švedskog članstva, optužujući Stockholm da je previše blag prema kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra sigurnosnom prijetnjom.

    Tursku je također razljutio niz demonstracija paljenja Kur'ana u Švedskoj.

    Švedska i njezin susjed Finska napustile su desetljeća vojne nesvrstanosti nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio ruskim trupama da napadnu Ukrajinu u februaru 2022., tražeći zaštitu pod sigurnosnim kišobranom NATO-a. Finska se pridružila vojnom savezu u aprilu.

    Ranije ovog mjeseca, glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Tursku da brzo ratificira članstvo Švedske u vojnoj organizaciji.

    “Mnogi saveznici željeli bi vidjeti brzi napredak u ratifikaciji”, rekao je Stoltenberg nakon predsjedanja sastankom ministara odbrane NATO-a u Briselu. “Švedska je ispunila ono što je obećala i sada nam treba ratifikacija švedskog članstva”.

    Svaka od 31 NATO saveznice mora podržati članstvo Švedske. Ukoliko turski parlament podrži Erdoganov prijedlog, što je gotovo sigurno, ostaje još da ratifikaciju odobri i Mađarska.

  • Finska i Estonija optužuju Kinu da je brodom namjerno oštetila plinovod

    Finska i Estonija optužuju Kinu da je brodom namjerno oštetila plinovod

    Kineska vlada je pozvala Finsku i Estoniju da izvrše objektivnu istragu o oštećenju podmorskih kablova u Baltičkom moru. Oštećenje su vlasti Finske i Estonije okarakterisale kao namjernu saobotažu.

    Brod NewNew Polar Bear, koji je registrovan u Hong Kongu, nalazio se u blizini dva različita plinovoda za Baltičko more kada su oštećeni ranije u oktobru, zbog čega je u fokusu policijske istrage.

    Finska policija je otkrila da je brod registrovan u Hong Kongu plovio u blizini plinovoda Finska-Estonija kada je teško oštećen u oktobru.

    Istražitelji kažu da će biti potrebni mjeseci da se poprave te da je oštećenje uzrokovano vanjskom mehaničkom silom, a ne eksplozijom.

    Kina je pozvala na objektivnu, poštenu i profesionalnu istragu oštećenja naftovoda Baltic Connector.

    “Na plovilu nisu pronađene nikakve abnormalnosti zbog loših uslova na moru u to vrijeme”, rekli su iz Ministarstva vanjskih poslova Kine.

    U međuvremenu, Švedska je također izvijestila da je podmorski telekomunikacijski kabal koji vodi ispod Baltičkog mora do Estonije djelimično oštećen, a vlasti vjeruju da se to dogodilo istovremeno s oštećenjem plinovoda Baltic Connector.

    Brod NewNew Polar Bear je također bio u istom području kada se pretpostavlja da se šteta dogodila na švedskom plinovodu.

  • Rat staje?

    Rat staje?

    Ukrajinski generalštab je juče zabeležio 20 odvojenih napada.

    Međutim, izveštaj američkog istraživačkog centra Instituta za proučavanje rata (ISV) sugeriše da ih je verovatno bilo više.

    “Ruske snage će verovatno ponovo pauzirati nakon neuspelog velikog pritiska koji je pretrpeo velike gubitke”, navodi se u najnovijem ažuriranju.

    ISV je naveo da je istaknuti ruski bloger rekao da su ukrajinske snage “neočekivano“ izvršile kontranapad u pravcu Piskija i potisnule ruske snage sa položaja u toj oblasti.

    “Još jedan bloger je izjavio da su tvrdnje o ukrajinskom napredovanju u blizini Piskog lažne“, dodaje se.

    Drugi ruski izvor, koji je navodno bio u blizini grada Avdijevke, tvrdio je da ukrajinske snage nisu izvele kontranapade u njegovom neodređenom sektoru fronta.

    Veliki gubici

    Jedan član Kremlja ukazao je na to da su se ruske trupe suviše lako zaglavile u ukrajinskim minskim poljima na prilazu gradu i da nedostatak napretka dovodi do logističkih problema sa tako velikom koncentracijom vojnih resursa u maloj, statičkoj liniji.

    Uprkos tome, “ukrajinski izvori su naveli da ruske snage nastavljaju da prebacuju osoblje u pravcu Avdijevke kako bi podržale ofanzivne napore uprkos velikim gubicima”, izvestio je ISV.

  • Sijarto: Neprihvatljivo, uvukli bi nas u rat

    Sijarto: Neprihvatljivo, uvukli bi nas u rat

    Evropska unija nije odbrambeni nego politički savez, stoga je prebacivanje proizvodnje oružja i obuka vojnika na teritoriji Ukrajine neprihvatljivo.

    Ovo je izjavio ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    “Prebacivanje proizvodnje oružja i obuke vojnika na teritoriju Ukrajine, vojnu teritoriju, za nas je potpuno neprihvatljivo. Takva odluka bi odmah uvukla u rat i EU koja nije bezbednosni, nego političko-ekonomski savez. Zbog toga je potpuno neprihvatljivo da EU učestvuje u proizvodnji oružja i u obuci vojnika na teritoriji Ukrajine”, rekao je Sijarto.

    akođe je dodao da evropska vojno-industrijska preduzeća “ne bi trebalo da vode razgovore isključivo o tome kako da pošalju što više oružja Ukrajini”, pošto to produžava sukob i dovodi do povećanja broja žrtava.

    Istovremeno, Sijarto je saopštio da su skoro svi ministri spoljnih poslova EU na sastanku u Luksemburgu govorili da je javnost u njihovim zemljama umorna od sukoba u Ukrajini, te da se tome posvećuje sve manje pažnje zbog novog konflikta na Bliskom istoku.

    Po njegovim rečima, “ako je to istina” onda ta činjenica dodatno ukazuje na potrebu za mirnim rešenjem situacije.

    Sijarto je napomenuo da je na sastanku mnogo više razgovarano o događajima u Izraelu, te da je ovo bio prvi sastanak šefova diplomatije EU u poslednjih godinu i po dana na kojem ukrajinski sukob nije bio prva tema na dnevnom redu.

  • Izrael sprema kombinovanu akciju sa kopna, mora i iz vazduha: “Biće to smrtonosan napad”

    Izrael sprema kombinovanu akciju sa kopna, mora i iz vazduha: “Biće to smrtonosan napad”

    ​Ministar odbrane Izraela Joav Galant poručio je vojnicima da će Izrael izvesti kopnenu ofanzivu u pojasu Gaze, rekavši da će to biti “smrtonosni” napad.

    Nakon što je sa izraelskim marincima obišao područje blizu obale Gaze, Galant je rekao da vojnici treba da “ostanu spremni za ofanzivu jer će ona doći”, navode iz njegove kancelarije.

    “Pripremamo se temeljno. Biće to smrtonosni napad. To će biti kombinovani napad sa kopna, mora i vazduha”, ponovio je Galant.

    “Radite svoj posao, spremite se, mi ćemo vas rasporediti”, dodao je Galant, prenosi RTS.

    Saopštenje je objavljeno ubrzo nakon što se vojska požalila da vojnici ne mogu da ostanu na granici s Gazom u punoj pripravnosti na neodređeno vrijeme.

  • Šolcu pada popularnost

    Šolcu pada popularnost

    Iako je njemačka vladajuća koalicija, na čijem čelu je kancelar Olaf Šolc, na dobrom putu da ispuni većinu svojih obećanja, njena popularnost je opala u korist krajnje desničarske stranke AfD. Savezni izbori u Njemačkoj 2021. označili su prekretnicu u politici zemlje – dugogodišnji lider Angela Merkel najavila je da se neće ponovo kandidovati, a ankete su predviđale tijesnu trku.

    Razorne poplave u julu pomogle su da klimatske promjene postanu ključna tema kampanje, a obje glavne stranke su obećale akciju. Međutim, nakon što je vodeći kandidat desnog centra CDU/CSU uhvaćen kako se smije tokom posjete pogođenom području, stranka lijevog centra SDP Olafa Šolca uspostavila je prednost u anketama.

    Vladajuća CDU/CSU, nakon 16 godina provedenih na vlasti, postigla je najlošiji rezultat, Zeleni najbolji ikad, a SDP je bila najveća stranka prvi put od 2002. godine.

    Šolc je postao novi njemački kancelar, formiravši koaliciju koju čine njegova stranka SDP, Zeleni i Slobodna demokratska partija (FDP). Ali kako se bliži polovina njegovog mandata, stvari izgledaju sve lošije za njegovu koaliciju i stranku, piše Euronews.

    Anketa koju je sproveo Deutschlandtrend krajem avgusta pokazala je da bi, ako bi se održali savezni izbori, SDP prikupio samo 16 odsto glasova, što bi bilo skoro 10 odsto manje nego kada je obezbijedio vlast, i što je ključno, iza krajnje desnice AfD.

    Njegovi koalicioni partneri bi takođe izgubili podršku, što je podstaklo strah da krajnja desnica ima realne šanse da postane vladajuća.

    Za Šolca i njegovu koaliciju početak je bio relativno dobar. Nakon što je počeo rat u Ukrajini, njemački kancelar je najavio da će ta zemlja potrošiti 100 milijardi evra na modernizaciju stare njemačke vojske.

    Saopštenje je dočekano sa velikom pompom, a Šolc je pozdravljen kao čovjek koji je preko noći promijenio 70 godina njemačke spoljne politike. Rejting njegove stranke je porastao i ponovo je bio rame uz rame sa CDU/CSU.

    Rat u Ukrajini i energetska kriza u početku su održali koaliciju ujedinjenom, ali se čini da to jedinstvo sada pokazuje neke značajne pukotine.

    Njemačka je navikla na vladajuće koalicije koje se smatraju neuobičajenim u drugim evropskim demokratijama. Od 2013. do 2021. stranke desnog centra i lijevog centra vladale su u takozvanoj velikoj koaliciji, isto se desilo i od 2005. do 2009. godine. Iako je bilo povremenih javnih nesuglasica, pregovori između koalicionih stranaka obično su se odvijali iza zatvorenih vrata.

    Sadašnja vladajuća koalicija je, međutim, javno iznosila svoj “prljavi veš”, a Šolc se smatrao nesposobnim da čvrsto upravlja “brodom”.

    “Iza svih ovih svađa stoji kancelar Šolc koji nema kontrolu nad svojom vladom. Ministri blokiraju jedni druge i dok kancelar iznosi rješenje, nastavljaju da se svađaju u štampi. Svađaju se skoro o svakoj temi: budžetu, osnovnom dječjem dodataku, grijanju, ekonomskoj politici”, rekao je za Euronews jedan mladi pravni pomoćnik i pristalica CDU/CSU iz Bavarske.

    Za mnoge Nijemce koji su navikli da svoje vladajuće stranke gledaju kao usaglašene, prepirke sadašnje koalicije doprinose sve pesimističnijem raspoloženju u pogledu upravljanja državom.

    Drugi Angelu Merkel, prethodnu njemačku kancelarku, okrivljuju za mnoge probleme sa kojima se zemlja suočava, kao što je usporavanje privrede. Oni tvrde da je nedostatak investicija i dugoročnog planiranja učinio Njemačku nekonkurentnom.

    Prema rangiranju Instituta za ekonomska istraživanja ZEV za 2022, Njemačka se sada nalazi alarmantno nisko – na 18. mjestu – među 21 vodećom svjetskom industrijom, odnosno ekonomijom.

    Šolcova koalicija okuplja tri stranke sa vjerovatno većim ideološkim podjelama nego što su imale SDP i CDU/CSU na čelu sa Merkelovom. SDP je progresivna partija lijevog centra, Zeleni vjeruju u izvjesnu intervenciju države, posebno kada je u pitanju energetska tranzicija, a FDP je partija slobodnog tržišta koja vjeruje u ekonomski liberalizam.

    U maju su privatne nesuglasice između stranaka izbile u javnost oko prijedloga zakona o smanjenju emisije fosilnih goriva iz individualnih ložišta domaćinstava i zgrada. FDP je blokirao nacrt zakona, uprkos tome što ga je prethodno odobrio. Stranka je kritikovala pristup Zelenih energetskoj tranziciji, dok su Zeleni burno reagovali i optužili FDP da je nepouzdan partner.

    Nesporazum je nastajao mjesecima, a dvije strane su javno istupale jedna protiv druge od marta, uprkos 30-časovnim pregovorima u istom mjesecu koji su imali za cilj rješavanje spora.

    Rasprave su nastavljene i nakon toga, što je u avgustu dovelo do neuspjeha koalicije u pokušaju da se dogovore o zakonu koji nudi šire olakšice na korporativne poreze vrijedne milijarde evra u cilju oživljavanja rasta u zemlji. Ono što je upitno za Šolca je što i njegovi koalicioni partneri koji su u međusobnom otvorenom ratu postavljaju pitanja da li on kontroliše svoju vladu.

    Ipak, uprkos ovom rastućem nezadovoljstvu javnosti, Bertelsmann fondacija je u svojoj reviziji vladajuću koaliciju, koja je na funkciji od decembra 2021, ocijenila kao generalno dobru. Istraživači su pogledali 453 obećanja koja je savezna vlada dala prije dvije godine i otkrili da je skoro dvije trećine obećanja koalicije ili u potpunosti sprovedeno ili su barem u toku.

    Stranka koja je dosljedno imala koristi od nepopularnosti koalicije je krajnje desničarska AfD. Nakon što je osvojila samo oko 10 odsto 2021, stranka sada ima oko 22 odsto podrške.

    Sve veći broj tražilaca azila takođe je podstakao napredak AfD-a, koji je sada ne samo drugi u anketama za savezne izbore, već je i vodeći u istočnim državama Brandenburg, Saksonija i Tiringija, u kojima se izbori održavaju 2024. godine.

    Uprkos tome, nejasno je da li stranka ima put do vlasti i potencijalne partnere. Sve glavne stranke trenutno izbjegavaju ovu grupu, a CDU je u avgustu ponovo potvrdio svoje odbijanje da sarađuje sa krajnjom desnicom.

    “Imamo jasan stav u CDU. Mi ne radimo sa AfD-om. Ni u parlamentima, ni u lokalnim savjetima”, kazao je u avgustu lider najveće njemačke opozicione stranke Fridrih Merc.

  • SAD u panici – “Odložite”

    SAD u panici – “Odložite”

    Vašington je savetovao Izrael da odloži kopnenu operaciju na Pojas Gaze kako bi dobio vreme za pregovore o oslobađanju 212 talaca koje drži Hamas, pišu mediji.

    Takođe, kako navodi Njujork tajms koji se poziva na američke zvaničnike, cilj odlaganja je bio i da se pre svega omogući veća pomoć palestinskim civilima.

    List navodi da SAD žele više vremena i da se pripreme za moguće napade grupa koje podržava Iran na američke interese i ocenjuje da će se takvi napadi verovatno pojačati kada Izrael započne kopnenu operaciju, prenosi Gardijan.

    Njujork tajms dodaje da su zvaničnici rekli da Bajdenova administracija “ne postavlja zahtev Izraelu i da još uvek podržava kopnenu invaziju i izraelski cilj da iskoreni Hamas”.

  • Kličko o izborima: Može biti kobno za Ukrajinu

    Kličko o izborima: Može biti kobno za Ukrajinu

    Održavanje izbora tokom vanrednog stanja može biti koban ishod za Ukrajinu. Uostalom, izbori su uvek političko takmičenje.

    Ovo je u emisiji za TV Kijev 24 rekao gradonačelnik prestonice Vitalij Kličko.

    Prema rečima gradonačelnika prestonice, trenutno je fizički nemoguće stvoriti odgovarajuće uslove za glasanje u Ukrajini. Tako, na primer, ljudi na okupiranim teritorijama neće moći da učestvuju na izborima.

    “One teritorije koje su okupirane više nisu Ukrajina i predstavnika neće biti”, rekao je Kličko.

    On je ovako prokomentarisao mogućnost održavanja izbora u zemlji u uslovima ratnog stanja. Prema njegovim rečima, nejasno je kako će Kijev uzeti u obzir ove teritorije.

    Pored toga, Kličko je naglasio da bi održavanje izbora u tekućim uslovima “dovelo do raspada Ukrajine, jer bi političari počeli međusobno da se bore za vlast”.

    Održavanje izbora u Ukrajini tokom ratnog stanja je zabranjeno, ali takva mogućnost postoji, ako parlament podrži odgovarajuće izmene zakona.

  • Desničarima Švajcarci dali najviše glasova

    Desničarska Švajcarska narodna partija (SVP), najveća u toj zemlji, dobila je najviše glasova na nacionalnim izborima i povećala je broj glasova za 3,4 odsto u odnosu na 2019. godinu, osvojivši 29 procenta svih glasova, pokazale su konačne projekcije švajcarskog javnog servisa SRF.

    Kako navodi Rojters, Švajcarska se tako, po svoj prilici, okrenula desnici, jer je zabrinutost oko imigracija nadmašila strahove zbog klimatskih promjena i topljenja glečera, iako najveći broj glasova koje je osvojila SVP ne znači da će ta stranka formirati većinu u parlamentu.

    SVP je u predizbornoj kampanji isticala da broj stanovnika Švajcarske treba ograničiti na 10 miliona zbog preopterećene infrastrukture i nedostatka stanova, ograničavajući na taj način mogući priliv migranata.

    U Švajcarskoj trenutno živi 8,7 miliona ljudi, prenosi Tanjug.

    “Imamo problem sa imigracijama, ilegalnim migrantima i problemima sa energetskom snabdjevenošću. Već imamo haos sa traženjem azila…Populacija od maksimalno 10 miliona ljudi je pitanje koje stvarno moramo da riješimo”, rekao je lider SVP Marko Kijeza.

    Projektovani finalni rezultati pokazuju da će SVP imati osam poslanika više u donjem domu parlamenta koji broji 200 poslanika.

    Druga najveća švajcarska partija, ljevičarska Socijalna demokratija (SP) će, prema projekcijama, povećati prisustvo u parlamentu za 0,7 odsto, jer je dobila 17,4 odsto glasova, odnosno, 40 mjesta u parlamentu.

    Nasuprot njima, očekuje se da Zeleni dobiju četiri procenta manje i padnu na devet odsto podrške, pa će izgubiti šest mjesta.

    Ishod izbora vjerovatno neće promijeniti sastav švajcarske vlade, Savezno vijeće, gdje je sedam pozicija u vladi podijeljeno između četiri vodeće partije po glasovima.

  • Zelenski obavješten o novom problemu: Neupotrebljivi i stigli prekasno

    Zelenski obavješten o novom problemu: Neupotrebljivi i stigli prekasno

    Američki tenkovi Abrams nisu pogodni za borbu u operacijama na ukrajinskom ratištu, piše Merkur.
    – Analitičari su odavno identifikovali niz Abramsovih karakteristika koje čine američki tenk nepodesnim za borbu u Ukrajini, navodi se u materijalu, a prenosi Merkur.

    Predsjednik Vladimir Zelenski je upozoren da, između ostalog, ovaj model možda neće moći da izdrži mostove koji se nalaze u regionu zbog prevelike težine.

    Autor članka je primjetio da Abrams takođe ima veliku potrošnju goriva, a u borbenim uslovima može doći do problema sa obezbjeđivanjem stalnog snabdjevanja.

    – Neki zapadni eksperti i ukrajinski zvaničnici vjeruju da obim, vremenski i logistički problemi trenutno neće dozvoliti postizanje očekivanog efekta u Ukrajini, dodao je on, prenose Novosti.

    Osim toga, američka vozila su prekasno isporučena ukrajinskim trupama i više neće moći značajno da utiču na borbe zbog blatnjavih puteva i približavanja zime, ističe se u članku.

    Biela kuća je ranije potvrdila da je prva serija Abramsa stigla u Ukrajinu, a SAD namjeravaju da isporuče ukupno 31 tenk. Istovremeno, kako je objavio Vall Street Journal, ukrajinski zvaničnici smatraju da isporuka Abramsa neće moći da promjeni situaciju na frontu. Šef ukrajinske obavještajne službe Kiril Budanov je takođe priznao da ovi tenkovi na liniji fronta „neće dugo trajati“.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin, govoreći o njemačkim tenkovima Leopard i borbenim vozilima pješadije „Bredli“ američke proizvodnje koji su prethodno isporučeni Kijevu, istakao je da „gore lijepo“.