Kategorija: Svijet

  • Predstavnik Rusije u UN: Odnosi Rusije i EU više ne postoje

    Predstavnik Rusije u UN: Odnosi Rusije i EU više ne postoje

    Odnosi između Rusije i EU i dalje padaju u ambis i jednostavno ih nema, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja na sastanku Savjeta bezbjednosti UN.

    “Posljednji put, u junu 2022. godine Savjet bezbjednosti pomenuo je odnose između UN i EU, rekli smo da zbog napora Brisela, odnosi između Unije i Rusije dotakli su dno. Kako se ispostavilo, postoji ambis ispod tog dna, gdje naši odnosi više ne postoje ali i jedinstvena Evropa nastavlja da pada”, naglasio je Nebenzja.

    Prema njegovim riječima, kada istoričari opisiju 2022. godinu i 2023. godinu, najčešće riječi u dijelu koji se odnosi na EU su “degradacija, nemoć, kratkovidost i rusofobija”.

    On je naglasio da zasluge za to imaju ne samo pojedini evropski lideri, već i birokrate među kojima je i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku bezbjednosti Žozep Borelj, koj se ranije obraćao Savjetu bezbjednosti UN.

    “Zahvaljujući vama gospodine Borelju, prošle godine dosta smo saznali o Evropi i istinskim bojama njene diplomatije. Na primjer, saznali smo da je Evropa bujna bašta okružena džunglom. Saznali smo da za evropske diplomate borba za mir povezana je sa povećanjem priliva oružja u zonu sukoba, čak iako je to, u principu zabranjeno pod regulativama EU”, napomenuo je Nebenzja.

  • Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

    Godinu dana od početka rata u Ukrajini, mir ni na vidiku

    Prije tačno godinu dana počeo je rat u Ukrajini, a konačan broj mrtvih i ranjenih nemoguće je procijeniti, kao ni vojne gubitke, ali nijedna strana ne želi da objavi zvanične podatke.

    Prema svemu sudeći, okončanje ratnih dejstava nije ni na vidiku, jer nema čak nikakvih nagovještaja ni o početku pregovora između Rusije i Ukrajine niti ikakve šanse da lideri ove dvije zemlje sjednu za pregovarački sto.

    U prethodna dva dana svijet je pratio i govore Vladimira Putina, ruskog predsjednika, kao i Džozefa Bajdena, predsjednika SAD, koji je iznenada otišao u Kijev, a dan kasnije i u Varšavu.

    Iz Putinovog govora bilo je jasno da Rusija nema namjeru da zaustavi rat, koji zovu “specijalna vojna operacija” u Ukrajini, a za koji kažu da ga nije ni započela, nego je koristila oružanu silu da ga zaustavi.

    S druge strane, iz Bajdenovog govora zaključuje se da Zapad nema namjeru da dozvoli Rusiji da pobijedi u ovom ratu.

    Putin je donio odluku da obustavlja učešće u ruskoameričkom Sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja START.

    Amerika je poručila da će pažljivo pratiti šta Rusija radi, a NATO je izrazio žaljenje zbog tog poteza Moskve.

    Putin je nakon toga najavio da će Rusija posvetiti dodatnu pažnju jačanju svojih nuklearnih snaga, odnosno da će rasporediti nove interkontinentalne balističke rakete, hipersonične projektile i nove podmornice, a prenijeli su i da su mogući i žešći napadi u Ukrajini.

    Rekao je da će interkontinentalne balističke rakete Sarmat biti raspoređene ove godine.

    Ovaj rat je iscrpio i one koji pomažu Ukrajini pa se sve jasnije čuje da više ne može ni da se postigne da se proizvede toliko municije koliko je Ukajini potrebno.

    Rat u Ukrajini je ostavio i ostavlja velike ekonomske posljedice, najviše po Evropu, koja je zavisila od ruskog gasa, a koga sada nema zbog sankcija koje su Rusiji uvedene.

    Početak “vojne operacije”, kako ju Rusija zove, objavio je Putin 24. februara 2022. godine. Mnogi nikada neće zaboraviti taj datum. Putin je tada u vanrednom obraćanju istakao da će Moskva težiti “demilitarizaciji i denacifikaciji” Ukrajine, te pozvao ukrajinske vojnike da odlože oružje.

    Rusija je počela “vojnu operaciju” nakon obraćanja vlasti Donjecke i Luganske Narodne Republike sa molbom za pomoć da odbiju pripremljeni napad snaga lojalnih Kijevu.

    Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom ukrajinskog glavnog grada Kijeva, a Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, upozorio je: “Ako neko pokuša da oduzme našu teritoriju, našu slobodu, naže živote… mi ćemo se braniti.”

    Tokom ovog rata koji traje godinu dana ruske snage su zauzele najveći dio Donjecke i Luganske Republike, kao i dijelove hersonske i zaporoške oblasti.

    Sve ove teritorije prethodno su održale referendume i primljene su u ustavnopravni poredak Rusije, odnosno postale su ruske teritorije. NATO, SAD i Evropa su se izjasnili da ne priznaju ove referendume.

    Jedna od najvećih promjena od početka rata bilo je oružje koje se koristi i ko ga šalje.

    Rusija je drugi najveći izvoznik oružja na svijetu i na početku rata ruska vojska izgledala je mnogo moćnija od ukrajinske.

    Ali, godinu dana kasnije, vojnu opremu Kijevu šalje više od 30 zemalja.

    Njemačka, Poljska i još neke zemlje najavile su brzo slanje tenkova leopard, a Amerika abrams. Između ostalih, SAD, Velika Britanija, Kanada i Australija šalju haubice M777 i moćne raketne sisteme kao što su HIMARS M142. Zelenski apeluje da im to nije dovoljno i zatražio je i borbene avione, a izrazio je i nezadovoljstvo zbog brzine kojom se Ukrajini šalje oružje, prenose mediji.

    Denis Šmihal, premijer Ukrajine, kazao je da će vlasti početi da sprovode prve projekte obnove u proljeće.

    On je prošle godine rekao da Kijev procjenjuje da će obnova nakon sukoba u Ukrajini koštati oko 750 milijardi dolara. U međuvremenu, Evropska komisija procijenila je da je tokom ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini nanesena šteta u vrijednosti od 600 milijardi evra.

    Evropska unija usvaja 10. paket sankcija Evropske unije Rusiji, za koji Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, kaže da je najjači do sada.

  • Šojgu: Zapad koristi Ukrajinu da pokuša da razbije Rusiju

    Šojgu: Zapad koristi Ukrajinu da pokuša da razbije Rusiju

    Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu optužio je danas Zapad da koristi Ukrajinu u pokušaju da razbije Rusiju, najveću zemlju na svijetu po teritoriji.

    Kako prenosi Rojters, Šojgu smatra da taj pokušaj neće uspjeti.

    “Koristeći Ukrajinu, udruženi Zapad nastoji da rasparča Rusiju, da joj oduzme nezavisnost,” rekao je Šojgu.

    On je dodao da su ovi pokušaji osuđeni na propast.

  • Zelenski: Poželjan sastanak sa kineskim predstavnicima

    Zelenski: Poželjan sastanak sa kineskim predstavnicima

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da nije vidio bilo kakav plan Kine za okončanje ukrajinskog sukoba, ali da bi bilo “poželjno” da se sastanu kineski i ukrajinski predstavnici.

    On je uoči godišnjice početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini rekao da je Kijev već izrazio želju da se održi sastanak sa kineskom stranom.

    “Željeli bismo da se sastanemo sa Kinom. To je danas u interesu Ukrajine”, istakao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerom Španije Pedrom Sančezom u Kijevu.

    Zelenski je naglasio da je od ukrajinskih diplomata čuo samo “uopštene stvari” o prijedlozima Kine, ali da je svakako ohrabrujuće to što Peking razmatra mogućnost posredovanja miru, javio je Rojters.

    Šef kineske diplomatije Vang Ji izjavio je ranije da će Peking predstaviti svoj stav o rješavanju sukoba u Ukrajini političkim sredstvima u dokumentu koji će se pozivati na principe iz osnivačke Povelje UN i uzeti u obzir teritorijalni integritet, suverenitet i bezbjednosne probleme.

    Očekuje se Predsjednik Kine Si Đinping sutra održi “govor o miru”.

  • EU: Nećemo mirovati do dana pobjede Ukrajine

    EU: Nećemo mirovati do dana pobjede Ukrajine

    Države članice su danas izdale zajedničku izjavu na godišnjicu invazije na Ukrajinu u kojoj se kaže da će Evropska unija nastaviti da podržava Ukrajinu u političkom, ekonomskom, humanitarnom, finansijskom i vojnom smislu, uključujući brze koordinirane nabavke iz evropske industrije.

    “Takođe ćemo podržati obnovu Ukrajine, za koju ćemo nastojati da koristimo zamrznutu rusku imovinu u skladu sa EU i međunarodnim pravom. Dalje ćemo pojačati kolektivni pritisak na Rusiju da okonča svoj agresorski rat. U tom cilju ćemo usvojiti deseti paket sankcija i preduzeti korake protiv onih koji pokušavaju da zaobiđu mjere EU”, piše u izjavi u kojoj se dodaje da EU podržava “formulu mira predsjednika Zelenskog”.

    U izjavi se ističe da je “ukrajinski narod pokazao nevjerovatnu snagu u odbrani svoje domovine i osnovnih principa međunarodnog prava od ruske agresije. Oni su pokazali odlučnost u odbrani demokratije i slobode, otpornost u suočavanju sa teškoćama i dostojanstvom kada su suočeni sa ruskim zločinima”.

    Države članice smatraju da su “agresorski rat Rusije i njegove posljedice značajno uticali na mnoge zemlje, posebno na globalnu ekonomiju, cijene hrane i roba”.

    “Evropska unija i njeni partneri djelovali su brzo i jedinstveno. I mi ćemo nastaviti da stojimo čvrsto i u punoj solidarnosti sa Ukrajinom i njenim narodom dokle god bude potrebno. Svi Ukrajinci zaslužuju da žive u miru i slobodno biraju svoju sudbinu. Ukrajina je dio naše evropske porodice. Ukrajinci su izrazili želju za budućnošću u okviru Evropske unije i mi smo to priznali time što smo Ukrajini dali status zemlje kandidata. Izbor naroda Ukrajine je izbor mira, demokratije, vladavine prava, poštovanja osnovnih prava i prosperiteta”, piše u izjavi.

    Države članice podvlače da će sa međunarodnim partnerima, raditi da bi “Ukrajina pobijedila, da se poštuje međunarodno pravo, da se obnovi mir i teritorijalni integritet Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama, da Ukrajina bude ponovo izgrađena i da pravda bude zadovoljena”.

    “Do tog dana nećemo mirovati”, zaključuju zemlje članice EU u zajedničkoj izjavi.

    Evropska unija, inače, danas nije uspjela da dogovori deseti paket sankcija protiv Rusije. Bilo je predviđeno da paket bude usvojen na godišnjicu invazije na Ukrajinu u petak.

  • Nebenzja: EU mirno prihvatila uništenje gasovoda

    Nebenzja: EU mirno prihvatila uništenje gasovoda

    Evropska Unija mirno je prihvatila to što je gasovode Sjeverni tok uništio njihov najbliži saveznik, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja tokom sastanka Savjeta bezbjednosti UN.

    Zli jezici će reći da je to upravo ono čemu je Vašington težio od početka sukoba, uništenje svog evropskog konkurenta. Nećemo podsticati teorije zavjere ali jedna stvar je jasna, nikada u istoriji Evrope nije vilo toliko nemoći u ekonomskoj sferi i toliko uslužnosti prema Americi”, naveo je Nebenzja.

    Prema njegovim riječima, sve je došlo do tačke da Brisel tiho prihvati da je njihov najbliži saveznik uništio glavni gasovod koje su, takođe plaćali evropski investitori i sada pokušavaju da ispod tepiha sklone sve neprijatne činjenice kako ne bi izazvali negodovanje Vašingtona.

    On je naglasio da je, u sličnoj situaciji, nemoguće govoriti o nezavisnoj ulozi EU i Evrope u cijelini.

    Dobitnik Pulicerove nagrade, Sejmur Herš ranije je objavio tekst u kojem je detaljno opisao kako su američki ronioci postavili eksploziv ispod ruskih gasovoda “Sjeverni tok”.

    Herš je naveo da je tekst napisao na osnovu inFormacija dobijenih iz pouzdanih izvora sa direktnim saznanjima o operativnom planiranju napada.

    Prema njegovim riječima, eksploziv je daljinski aktiviran 26. septembra 2022. godine po nalogu predsjednika DŽozeFa Bajdena.

    Herš je, između ostalog, poznat po tome što je razotkrio da su američki vojnici tokom rata u Vijetnamu u selu Mi Laj izvršili masovno ubistvo nenaoružanih civila i objavio je da američka vojska muči zatvorenike u zloglasnom zatvoru Abu Graib u Iraku.

  • Vašington post objavio mapu zemalja koje su uvele sankcije Rusiji: BiH i Srbija se izdavajaju

    Vašington post objavio mapu zemalja koje su uvele sankcije Rusiji: BiH i Srbija se izdavajaju

    Ugledni Vašington post objavio je članak u kojem analizira globalne podjele u svijetu izazvane specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini.

    Uz ocjenu da se podjele produbljuju, autori su priložili kartu Evrope na kojoj su prikazane zemlje koje su uvele sankcije Ruskoj Federaciji. Na karti je prikazana BiH, koja uz Srbiju čini jednu od jedine dvije zemlje iz ovog dijela Evrope koje se nisu pridružile restriktivnim mjerama protiv Kremlja.

    U petak se navršava godina dana od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, a BiH i Srbija su i dalje jedine zemlje na putu prema Evropskoj uniji koje Rusiji nisu uvele sankcije.

    Od Srbije se odavno očekuje da uvede sankcije Rusiji, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nedavno da se približava trenutak kada će Beograd morati uvesti sankcije Rusiji i da po tom pitanju očekuje neusporedivo snažnije pritiske Zapada.

    BiH nije uvela sankcije Rusiji, iako pojedini zvaničnici, uglavnom iz FBiH insistiraju na tome.

  • Šolc: Ne bi bilo pametno da Kijev napadne rusku teritoriju zapadnim oružjem

    Šolc: Ne bi bilo pametno da Kijev napadne rusku teritoriju zapadnim oružjem

    Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da će Zapad nastaviti da podržava Ukrajinu dokle god bude potrebno, ali ne bi bilo “pametno” za Kijev da koristi oružje koje dobije da napadne rusku teritoriju, prenio je Rojters.

    U intervjuu za njemački javni servis ZDF, Šolc je rekao da slanje aviona Ukrajini za borbu “trenutno nema logike”.

    Njemačka je početkom mjeseca odobrila slanje tenkova “leopard” Ukrajini.

  • Kina dala svoj “sud”: Rusiji i Ukrajini je sada sve jasno

    Kina dala svoj “sud”: Rusiji i Ukrajini je sada sve jasno

    Kina je pozvala Zapad da umesto sankcione politike učini nešto da se okonča sukob u Ukrajini, izjavio je zamenik kineskog ambasadora u UN Daj Bing.

    Prema njegovim rečima, Kina veruje da je rešavanje ukrajinske krize političkim sredstvima moguće.

    “Kada je reč o situaciji u Ukrajini za Kinu je prioritet prekid vatre i borbenih dejstava”, rekao je on.

    Kako je rekao, Kina će uskoro objaviti dokument o političkom rešavanju ukrajinske krize.

  • Ukrajinci ostaju bez municije? Stoltenberg priznao: Nemamo dovoljno

    Ukrajinci ostaju bez municije? Stoltenberg priznao: Nemamo dovoljno

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg priznao je da postojeća zapadna ponuda municije “nije održiva” na sadašnjem nivou, jer je “potrošnja mnogo veća”.

    On veruje da sukob sada postaje “borba logistike“, tako da saveznici Ukrajine moraju da povećaju proizvodnju.

    “Jedini način da zadržimo našu podršku Ukrajini je da uradimo ono što smo želeli da uradimo sada, a to je da se uključimo u odbrambenu industriju kako bismo bili sigurni da saveznici potpisuju dugoročne ugovore“, dodao je on.

    On je ponovio da će NATO stajati uz Ukrajinu “dok god bude potrebno“.

    “Ne možemo dozvoliti da Putin pobedi u Ukrajini – to će biti tragedija za Ukrajince, ali će biti opasno za nas“, nastavio je on.

    On se osvrnuo i na pitanje da li će Ukrajini biti dozvoljeno da se pridruži odbrambenom vojnom savezu.

    “Stav NATO-a je nepromenjen. Ukrajina će postati članica NATO-a, ali sada je glavni fokus da se osigura da Ukrajina može da prevlada kao suverena, nezavisna nacija u Evropi“, zaključio je on.