VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin sljedeće nedjelje s Lukašenkom o prijedlogu za prekid vatre

    Putin sljedeće nedjelje s Lukašenkom o prijedlogu za prekid vatre

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je danas da će ruski predsednik Vladimir Putin sljedeće nedjelje razgovarati sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom o njegovom pozivu za momentalni prekid vatre u Ukrajini, ali je naveo i da primirje u ovom trenutku ne bi omogućilo postizanje ciljeva “specijalne vojne operacije”.

    Peskov je dodao da su neki delovi kineskog prijedloga za mir u Ukrajini neizvodljivi jer Ukrajina “prati naređenja Zapada da ne pregovara sa Moskvom”, prenijela je agencija RIA Novosti.

    Predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko predložio je danas da se proglasi prekid vatre u Ukrajini i uspostavi primirje, pri čemu nijedna strana ne bi imala prava da pregrupiše svoje trupe.

  • Plenković posjetio Ukrajinu

    Plenković posjetio Ukrajinu

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković doputovao je jutros u Kijev gdje se sastao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Vlade Ukrajine Denisom Šmihalom i predsjednikom Vrhovne Rade Ruslanom Stefančukom.
    Uz njega je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao i hrvatska ambasadorica u Ukrajini Anica Djamić.

    Zajedno sa Zelenskim, moldavskom predsjednicom Sandu, slovačkim premijerom Hegerom i slovenskim premijerom Golobom učestvovao je u Kijevu na sastanku na vrhu “Buča – odgovornost Rusije za zločine u Ukrajini”, u povodu godišnjice oslobođenja Buče.

    Prisustvovali su komemoraciji za žrtve rata, uz ceremoniju podizanja zastave Ukrajine, kao i na dodjeli državnih odlikovanja ukrajinskim braniocima.

    Predsjednik Vlade Plenković položio je i vijenac pred Zidom sjećanja na poginule za Ukrajinu.

    “Odajemo počast herojima koji su dali svoje živote u obrani ukrajinske slobode i demokratije”, istakao je Plenković.

    Ovo je druga posjeta Plenkovića Ukrajini od početka rata 24. februara 2022.

    U maju prošle godine premijer Plenković sastao se u Kijevu s ukrajinskim državnim vrhom, a posjetio je Irpinj i Buču gdje je lićno svjedočio posljedicama strašnih razaranja u kojima je stradao veliki broj ljudi.

  • Sprema se juriš na manastir?

    Sprema se juriš na manastir?

    Starešina Kijevsko-pečerske lavre mitropolit Pavel strahuje da bi večeras mogao da bude izveden juriš na manastir.

    “Upravo smo saznali da u 17.00 časova žele da izvedu razbojnički napad na Lavru. Naši ljudi su čuli te momke koji razgovaraju telefonom pripremajući se za te događaje. Nadam se da se to neće dogoditi”, rekao je mitropolit u video-obraćanju.

    On je pozvao vernike da se mole, a pripadnike snaga bezbednosti da pruže zaštitu.

    Prema pisanju ukrajinskog portala „Strana.ua“ oko Lavre se trenutno nalazi oko 10-15 protivnika kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve koji s vremena na vreme uzvikuju nacionalističke parole. Ipak, situacija je mirna, a kod Lavre se okupilo više pristalica UPC nego njenih protivnika.
    Ranije je ministar kulture Ukrajine Aleksandar Tkačenko rekao da su vlasti poništile uredbu o predaji Kijevsko-Pečerske lavre na besplatnu upotrebu UPC.

    Spomenik „Kijevsko-pečerska lavra“ zatražio je pokretanje postupka o „zapleni imovine“ manastira, navodi se na sajtu Ministarstva kulture Ukrajine. Oni su objasnili da komisija za prijem i predaju državne imovine Lavre nije mogla da počne sa radom zbog opstrukcije NN lica.
    Ultimatum koji je Ministarstvo kulture postavilo Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi istekao je juče. Direkcija nacionalnog spomenika Kijevsko-pečerske lavre jednostrano je raskinula ugovor o zakupu i naredila monasima da napuste manastir.

    Namesnik Kijevsko-pečerske lavre mitropolit Pavel (Lebed) je rekao da ne može biti kompromisa na ovu temu i da nije moguć jednostran raskid ugovora o iznajmljivanju objekata Lavre, već da je potrebna odluka suda.

  • Ukrajinci nemaju rješenje za novu rusku taktiku

    Ukrajinci nemaju rješenje za novu rusku taktiku

    Deset ruskih S-35 bacilo je 11 vođenih vazdušnih bombi iznad Sumske oblasti, a ukrajinska PVP nema rešenje za novu rusku vazdušnu taktiku.

    Napad se dogodio pre šest dana, a Rusi su istu taktiku ponovili 29. marta u napadu na Bilopilj, takođe u Sumskoj oblasti.

    Treba napomenuti da Su-35 leti na visini izbegavajući domet ukrajinske PVO. Sledi lansiranje krilatih vazdušnih bombi i to predstavlja novu pretnju za ukrajinsku vojsku. Analizu ovih napada izneo je niko drugi do portparol komande ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva Jurij Ignat.

    On je juče, 30. marta, govorio za ukrajinsku televiziju. Prema njegovim rečima, lokalni sistemi vazdušnih protivmera nisu uspeli da se izbore sa osujećivanjem bačenih avio-bombi.

    “Oni (ruski Su-35 – prim. aut.) bacaju bombe iznad zone“, kaže ruska vojska.

    Jurij Ignat je priznao da je to nova pretnja, opisujući ono što se dešavalo kao “bombe od 500 kilograma koje lete desetinama kilometara”.

    Izveštaji o upotrebi vazdušnih bombi počeli su da stižu krajem prošle godine. Od tada su se, međutim, sve više pojavljivale informacije, uključujući fotografije nekih neeksplodiranih bombi, koje potvrđuju da Rusija koristi novu taktiku koja sada nije samo pretnja već i veliki problem za ukrajinsku odbranu.

    Često se govori o upotrebi FAB-500M-62. Može da ga nosi skoro svaki ruski lovac, a ne samo Su-35. Da bi od njega napravili krilnu bombu, Rusi su nabavili set vođenih krila. U principu, ovo nije novo, zapadna vojska takođe koristi slične komplete koji ih pretvaraju u pametne avio-bombe, prenosi Bulgarianmilitary.

  • Putin potpisao važan ukaz

    Putin potpisao važan ukaz

    Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je Ukaza o novoj koncepciji spoljne politike Rusije.

    On je to saopštio na sastanku Saveta bezbednosti Rusije.

    Na sastanku će ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov predstaviti tu novu koncepciju spoljne politike, najavio je ranije portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    U tom dokumentu, koji je objavljen na zvaničnim internet stranicama stoji da Rusija sme da upotrebi oružane snage da odbije i spreči napad na sebe ili svoje saveznike.

  • Bivši ukrajinski savjetnik: Rusi će stići do Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka

    Bivši ukrajinski savjetnik: Rusi će stići do Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka

    Ukrajinska vojska mogla bi se povući iza Dnjepra ako padnu Bahmut i Avdejevka, smatra Oleg Soskin, bivši savjetnik ukrajinskog lidera Leonida Kučme.

    Avdejevka se sada pretvara u novi Bahmut, Rusi su je uzeli u “kliješta”, navodi on za YouTube kanal, prenosi Srna.

    On procjenjuje da ruske trupe mogu probiti front i doći skroz do Dnjepra.

    “Može doći do kolosalnog proboja fronta, koji bi zaprijetio ukrajinskom suverenitetu”, navodi Soskin.

    Bivši obavještajni oficir američke vojske Toni Šafer naveo je da su Ukrajinci napravili drugu i treću liniju odbrane u Bahmutu, ali da su te jedinice već “samljevene”.

    “Nakon što Rusi preuzmu to mjesto počeće veliko ukrajinsko povlačenje do Dnjepra”, procjenjuje Šafer.

    On smatra da Ukrajina ne može pobijediti u bici za Bahmut niti u nastavku rata bez pomoći američkih i NATO trupa.

    “Ova proocjena je veoma nezgodna za SAD, ali je zasnovana na realnim činjenicama”, navodi Šafer.

  • Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

    Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko obraća se naciji i parlamentu, a glavna tema je očuvanje suvereniteta i situacija u Ukrajini.

    On je predložio da se obustave borbena dejstva u Ukrajini i uspostavi primirje pri čemu nijedna strana ne bi smjela da premješta tehniku i oružje.

    Kako je istakao, na horizontu se pomalja treći svjetski rat sa “nuklearnim požarima”, te su neophodni pregovori bez preduslova.

    • Danas je jedinstven trenutak kojeg više neće biti. Ni u istoriji Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, ni u svjetskoj istoriji, a posebno evropskoj. Pitanje je samo jedno – šta činiti. Svi razumijete i shvatate da su pregovori jedini put. Pregovori bez preduslova – istakao je Lukašenko.

    On je prokomentarisao i ponašanje ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog koji je sam sebi zabranio da vodi pregovore o miru.

    • Šta je to? Predsjednik suverene zemlje potpisuje ukaz koji se njega tiče i sebi zabranjuje da vodi pregovore o miru. To je prosto smiješno – kažem vam kao predsjednik. Ako ne želiš da vodiš pregovore nemoj, zbog čega potpisuješ ukaz i zasmijavaš ljude? Šta time želiš da pokažeš? – zapitao je bjeloruski predsjednik.

    Lukašenko je rekao i da se klanica u Ukrajini neće završiti sve dok gazda s druge strane okeana ne da znak.

    • Narodu Ukrajine je potreban mir, ali to na Zapadu nikoga ne interesuje – rekao je on, i dodao da je Rusija bila primorana da prisajedini Krim.

    Lukašenko je ponovio da je Zapad iskoristio vrijeme dobijeno Minskim sporazumima za militarizaciju Ukrajine.

    Konflikti su posljednjih decenija počeli zbog neprekidne želje da potčini sebi čitav svijet.

    Govoreći o suverenitetu Bjelorusije, Lukašenko je rekao:

    • Tema današnjeg događaja su uslovi očuvanja suvereniteta i nezavisnosti. Zbog čega pokrećem pred milionima naših građana ovu temu? Sve je veoma jednostavno: nikada ranije u istoriji naše zemlje, posebno nezavisne Bjelorusije, ovo pitanje nije bilo od ovakvog značaja kao sada. Nikada u istoriji nismo bili tako blizu opasnoj granici kada je potrebno, blago rečeno, posvetiti posebnu pažnju očuvanju suvereniteta i nezavisnosti zemlje – rekao je on.

    Portparolka bjeloruskog predsjednika Natalija Ejsmont je ranije rekla da će obraćanje biti posebno, jer je takva i geopolitička situacija u svijetu i u regionu.

    • Situacija se drastično mijenja oko nas, pa ovakvi događaji još više dobijaju na značaju – rekla je ona.

    U Dvorac Republike pozvano je 2.500 zvanica, a obraćanje predsjednika direktno prenose bjeloruske televizije.

  • Orban: EU bi uskoro mogla da pokrene temu o mogućem slanju mirovne misije u Ukrajinu

    Orban: EU bi uskoro mogla da pokrene temu o mogućem slanju mirovne misije u Ukrajinu

    Zemlje Evropske unije će uskoro pokrenuti temu, koju su ranije izbjegavali, o slanju “snaga mirovnog karaktera” u Ukrajinu, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    Blizu smo odluke da u razgovorima sa evropskim liderima bude legitimno i prihvaćeno pitanje da li zemlje članice EU mogu u nekom obliku poslati vojsku mirovnog karaktera u Ukrajinu ili je bolje da je ne šalju. Blizu smo ovoj granici koju ranije nismo mogli da pređemo – rekao je mađarski premijer u intervjuu radiju Košut.

    Podsjetio je da je prije godinu dana bila rasprava o tome da li je moguće slati smrtonosno oružje Ukrajini.

    • Mađari su i tada rekli i sada govore, da ne treba slati. Međutim, i zapadne zemlje su se kolebale. Sada to nije više pitanje. Sada se postavlja pitanje da li će se samo slati tenkovi, ili koliko aviona slati ili da li slati municiju sa osiromašenim uranijumom ili vojsku – istakao je Orban.

    Mađarski premijer je ranije izjavio da zemlje Evrope, “kao mjesečari na krovu”, stalno balansiraju na ivici rata s Rusijom.

    Od početka sukoba u Ukrajini Mađarska se dosljedno protivi uvođenju sankcija protiv ruskih energenata i slanju oružja Ukrajini.

    Početkom marta prošle godine mađarski parlament je usvojio ukaz kojim se zabranjuje isporuka oružja Ukrajini sa teritorije te zemlje.

  • Turski parlament odobrio ulazak Finske u NATO

    Turski parlament odobrio ulazak Finske u NATO

    Turski parlament odobrio je kandidaturu za članstvo Finske u NATO, čime je otvoren put Helsinkiju da se priključi zapadnoj Alijansi u doba sukoba u Ukrajini.
    Turski parlament je posljednji od parlamenata 30 članica NATO koji je odobrio članstvo Finske u Alijansi, navodi Rojters.

    Prethodno je, ranije ove nedjelje, parlament Mađarske, nakon višemjesečnih odlaganja, odobrio ulazak Helsinkija u zapadni savez.

    Nakon izbijanja rusko-ukrajinskog sukoba Finska i Švedska su prošle godine zatražile da se pridruže transatlantskom vojnom savezu, ali su proces pristupanja zaustavile Turska i Mađarska.

    Turska je nedavno poručila da bi, za sada, mogla da odobri članstvo Finske u NATO, ali ne i Švedske, ali finski predsjednik Sauli Ninisto i ministar spoljnih poslova Peka Havisto odbacili su tu ideju, rekavši da je bezbjednost te dvije nordijske zemlje međusobno povezana.

    Turska je na neodređeno vrijeme otkazala trilateralni mehanizam sa Švedskom i Finskom povodom njihovih zahtjeva za pridruživanje NATO nakon što je Rasmus Paludan, lider danske krajnje desničarske političke stranke, spalio u januaru ove godine primjerak Kurana ispred turske ambasade u Stokholmu.

    Ankara je nedvosmisleno zatražila da i zvanični Helsinki i Stokholm zauzmu čvršći stav protiv Radničke partije Kurdistana (PKK), koju Turska i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom grupom, ali i protiv još jedne organizacije koju turske vlasti krive za pokušaj državnog udara 2016. godine.

  • Ukrajinski komandant: Bahmut je tačka preokreta u ratu, možemo ga odbraniti

    Ukrajinski komandant: Bahmut je tačka preokreta u ratu, možemo ga odbraniti

    Pukovnik Yevhen Mezhevikin, zapovjednik Taktičke grupe Adam, smatra da bi bitka za Bahmut mogla biti prekretnica u ratu te da je Ukrajina sposobna zadržati grad i potisnuti ruske trupe.

    “Ako Ukrajinci odbrane svoje nedavne uspjehe, bitke od prošlog mjeseca kod Bahmuta mogle bi se pokazati kao prekretnica u ukrajinskoj odbrani od Rusije, ne samo u zaustavljanju najnovije ruske ofanzive, već i u stvaranju uslova za zadavanje nokautirajućeg udarca”, rekao je Mezhevikin.

    Mezhivikin je za NYT rekao da su ruski napadi usporeni i da je neposredna prijetnja opkoljavanja osujećena. Dodao je da je “neprijatelj iscrpio sve svoje rezerve”.

    “Učestalost napada se smanjila nekoliko puta. Prije su mogli napadati u svim smjerovima istovremeno i u grupama od ne manje od 20, 30 ili 40 ljudi, ali postupno se to smanjuje”, pojasnio je pukovnik.

    Mezhevikin je dodao da dodatne ukrajinske napadne brigade završavaju svoju obuku.

    Objasnio je da su na sjevernom i južnom krilu Bahmuta, gdje su ruske trupe pokušale opkoliti grad u pokretu u klješta, Rusi naišli na najmotiviranije jedinice Ukrajine i da su izgubili zamah. Centar Bahmuta, međutim, ostao je žarište gdje su ruske trupe i dalje napadale značajnim snagama

    “Sve što im preostaje jest pokušati napredovati kroz grad, jer ih zgrade štite od vatre”, pojasnio je rusku taktiku.

    Izvještaji ukrajinskih vojnika koji su se borili unutar grada pokazuju da su ruske trupe usredotočile svoje napore na napredovanje kroz centar grada koristeći tešku artiljeriju i zračno bombardiranje, uništavajući otpor blok po blok. Neke ukrajinske jedinice pretrpjele su velike gubitke i morale su biti rotirane ili pojačane drugim jedinicama.

    Mezhevikin je rekao da još uvijek postoje jake ruske divizije koje čuvaju kritične tačke obrane, ali da jedinicama regularne ruske vojske nedostaje morala i da ih je lakše slomiti. No jedinicama Wagnera, među kojima su i osuđenici, zaprijećeno je fizičkim kažnjavanjem ako se povuku:

    New York Times je prenio da je taktička grupa Adam raspoređena u Bahhmutu prije šest sedmica. Novinari NYT-a opisali su komandni centar koji je upravljao operacijama u Bahmutu kao “skriven u utrobi neoznačene zgrade, podalje od borbi, visoku tehnologiju i zujanje”.

    Prema NYT-u, komandni centar je bio užurban, s vojnicima koji su pratili videozaslone s live prijenosima uništenih zgrada i bojnog polja punog kratera.