VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Francuzi poručuju da se vraćaju u BiH, insistiraju na mnogo većoj ekonomskoj saradnji

    Francuzi poručuju da se vraćaju u BiH, insistiraju na mnogo većoj ekonomskoj saradnji

    Bosna i Hercegovina nije dovoljno posvećena razvijanju odnosa s Francuskom kao jednom od najznačajnijih država euroatlantskog svijeta. U ambasadi ove zemlje su se za Klix.ba osvrnuli na bilateralne odnose.

    Francuska je jedna od država u kojoj se oblikovala historija svijeta. Među šest je zemalja koje su osnovale Evropsku uniju i uz Njemačku je najsnažnija članica Unije.
    Jedan je od osnivača NATO-a kao najsnažnijeg vojnog saveza na svijetu. Stalna je članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. U Parizu je potpisan Dejtonski mirovni sporazum i Francuska je izabrana za posrednicu u procesu prijevoda ovog sporazuma.

    Uprkos ovim činjenicama Bosna i Hercegovina je zanemarila Francusku. S druge strane je dojam u Bosni i Hercegovini da Francuska i nije toliko zainteresovana za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, u Ambasadi Francuske u Sarajevu uvjeravaju da nije tako. Naprotiv.

    “Sada samo na pravom putu”

    U prilog ovoj tvrdnji pozivaju se na francusku strategiju za Zapadni Balkan, čiji je dio i Bosna i Hercegovina, iz 2019. Kao razlog zašto je primjena strategije bila usporena istakli su pandemiju koronavirusa. No, kako su naveli, sada su na pravom putu.

    Kao potvrdu da su im bitni odnosi s Bosnom i Hercegovinom istakli su nedavnu posjetu francuske državne sekretarke za Evropu Laurence Boone, napomenuvši da je to bila prva posjeta jednog člana Vlade Francuske Bosni i Hercegovini od 2015.

    Osim toga, podsjetili su da je njihova ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna imala susrete s prethodnom ministricom vanjskih poslova Biserom Turković (SDA) i aktuelnim ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem (NiP).

    Ukazali su da posjeta državne sekretarke Boone, kako su naglasili, prati dodjelu Bosni i Hercegovini statusa kandidatkinje za članstvo u EU.

    Šta očekuju od Bosne i Hercegovine

    Poručili su da usklađivanje sa zajedničkom evropskom sigurnosnom politikom mora biti prioritet za Bosnu i Hercegovinu te da je Bosna i Hercegovina daleko od ispunjavanja kriterija da bude članica Unije. Ponovili su da će ispunjavanje 14 prioriteta ostati uslov za početak pregovora za članstvo.

    Smatraju da je Francuska uvijek bila uz Bosnu i Hercegovinu u ključnim trenucima njene historije te uvjeravaju da je spremna podržati Bosnu i Hercegovinu na putu reformi. U tu svrhu su imenovali međunarodnog tehničkog stručnjaka u Direkciji za evropske integracije.

    Obrazložili šta je ono što očekuju od Bosne i Hercegovine na političkom planu, prvenstveno u integraciji u EU.

    “Ideali na kojima počiva Unija su vizija koju dijeli većina građana Bosne i Hercegovine. Ljudi žele kraj podjelama i korupciji. Žele jednakost pred zakonom, zaštitu svojih prava i pristup boljim poslovima i zdravstvenoj zaštiti. Osim toga, podsjećamo da ulazak u EU znači i garanciju poštovanja njenih vrijednosti”, naglasili su.

    Podsjetili su da nije nevažno unapređenje zaštite i inkluzije ugroženih društvenih grupa, uključujući LGBT osobe, kao i osnaživanje zaštite osnovnih prava svih građana.

    “Sloboda okupljanja i udruživanja je u središtu ključnog prioriteta 11, dok se ključnim prioritetom 12 zahtijeva od Bosne i Hercegovine da preduzme konkretne mjere za garantovanje slobode izražavanja medija i zaštite novinara. Pažljivo pratimo dešavanja u ovim oblastima”, ukazali su.

    “Povratak u Bosnu i Hercegovinu”

    Ambasadorica Christine Toudic je u nedavnom susretu s predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto (HDZ) konstatovala da ekonomska saradnja nije proporcionalna ekonomskoj snazi Francuske i ekonomskim potencijalima Bosne i Hercegovine. S obzirom na to, Ambasadu Francuske smo pitali kako se može poboljšati ta saradnja.

    “To je realnost. Naši odnosi nisu na visini na kojoj bi trebali da budu, posebno na ekonomskom planu. Znamo to i ovo zapažanje se odnosi na cijeli Zapadni Balkan. Zbog toga je Francuska 2019., na zahtjev predsjednika Republike (Emmanuela Macrona), usvojila međuresornu strategiju za ovu regiju. U tom kontekstu se dešava naš povratak u Bosnu i Hercegovinu”, naglasili su.

    Da bi se privukle francuske kompanije, mora se, kako su ukazali, uspostaviti klima povjerenja.

    “Politička stabilnost je neophodna, a povoljni uslovi za poslovanje su ključni. Dolazak Francuske agencije za razvoj (AFD) bi također bio koristan u tom smislu, ali ne potcjenjujte važnost učenja francuskog jezika koji bi trebao imati značajnije mjesto u Bosni i Hercegovini”, naveli su.

    Osvrnuli su se i na to dokle se stiglo s formiranjem AFD-a u Bosni i Hercegovini.

    “Francuska još uvijek čeka povratnu informaciju Bosne i Hercegovine o posljednjoj verziji nacrta međuvladinog sporazuma o uspostavljanju i aktivnostima AFD-a”, odgovorili su.

    Nadaju se da će uskoro biti u mogućnosti da potpišu ovaj bilateralni sporazum, posebno zbog toga što su sve ostale države Zapadnog Balkana to već učinile i na taj način su već ostvarile, kako su naglasili, korist od skoro 800 miliona eura za tri godine.

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine ih uvjeravaju da za formiranje AFD-a samo još nedostaje potvrda Parlamenta Bosne i Hercegovine.

    Podsjetili su da AFD već posluje u Bosni i Hercegovini u okviru regionalnih programa. PROPARCO je kao AFD-ova podružnica 14. februara potpisao sporazum za dodjelu kredita mikrokreditnoj organizaciji Mikrofin u iznosu od 10 miliona eura.

    U Ambasadi Francuske u Bosni i Hercegovini su zaključili da bi se mogućnosti razvoja i ulaganja, posebno u saobraćajnoj infrastrukturi i obnovljivih izvora energije, desetostruko uvećali potpisivanjem sporazuma za AFD.

  • Indija testira S-400

    Indija testira S-400

    Indijske vazduhoplovne snage planiraju da izvedu prvo testiranje svog protivvazdušnog raketnog sistema S-400, koji su kupili od Rusije.

    Portparol indijskog Ministarstva odbrane izjavio je da je planirano ispaljivanje jedne rakete kratkog ili srednjeg dometa na vazdušni cilj koji se brzo kreće, prenosi Indija tudej.

    Dodao je da su indijske oružane snage izvele lansiranje sa S-400 tokom testiranja tog sistema u Rusiji, ali da sistem još nije testiran u Indiji. Rusija i Indija potpisale su ugovor o nabavci S-400 u oktobru 2018. godine.Indija je za pet sistema S-400 platila 5,43 milijardi dolara.

  • Zelenski se sprema za pregovore?

    Zelenski se sprema za pregovore?

    Ukrajinski predjsednik Volodimir Zelenski putuje u Varšavu kako bi se pripremio za pregovore sa Rusijom.

    Izjavio je bivši komandant poljskih kopnenih snaga, general Valdemar Skšipčak, i dodao da je ukrajinska kriza zapala u “strateški ćorsokak”.Po njegovom mišljenju, sve ukazuje na to da se približava trenutak kada će sukob u Ukrajini morati da se završi “političkim putem”, te da je putovanje Zelenskog u Varšavu prva faza pripreme za buduće mirovne pregovore.

    “Važno je to što, sa stanovišta Zelenskog, to nije tajna poseta vozom Varšavi noću, nego zvanična poseta predsednika Ukrajine predsedniku Poljske. Mislim da je ovo prvo u nizu putovanja Zelenskog koji će graditi koaliciju za podršku u slučaju bilo kakvih pregovora sa njegovim učešćem o budućnosti Ukrajine. Zelenski treba da počne da stvara atmosferu političke podrške oko sebe. Pruža mu se vojna pomoć, ali mislim da mu je potrebna upravo politička podrška”, rekao je poljski general za list “Žečpospolita”.

    Kako je dodao, činjenica da Zapad postaje sve umorniji od sukoba u Ukrajini takođe će doprineti rešavanju situacije. General je pozvao da se formira “koalicija, fond podrške Ukrajini kako bi Kijev imao snažan glas u predstojećim pregovorima”.

    Ranije je saopšteno da ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski planira da poseti Poljsku 5. aprila

  • Kina upozorava MekKartija da se ne sastaje s predsjednicom Tajvana

    Kina upozorava MekKartija da se ne sastaje s predsjednicom Tajvana

    Kina je u utorak upozorila predsjednika Predstavničkog doma američkog Kongresa, Kevina MekKartija da ne “ponavlja katastrofalne greške iz prošlosti” susretom s predsjednicom Tajvanom Cai Ing-ven, rekavši da to neće pomoći regionalnom miru i stabilnosti, već samo ujediniti kineski narod protiv zajedničkog neprijatelja.

    Republikanac MekKarti, treći najviši američki čelnik nakon predsjednika i potpredsjednika, biće domaćin sastanka u Kaliforniji u srijedu s Caijevom, tokom osjetljivog zaustavljanja u Sjedinjenim Državama koje je izazvalo kinesko nezadovoljstvo.

    Kina, koja Tajvan smatra svojom teritorijom, organizovala je ratne operacije oko ostrva prošlog avgusta nakon što je tadašnja predsjednica parlamenta Nensi Pelosi, demokrata, posjetila glavni grad Tajpeja.

    Cai će obaviti ono što se službeno naziva “tranzitom” u Los Anđelesu na povratku u Tajpej nakon putovanja u Srednju Ameriku. Sjedinjene Države kažu da su takva zaustavljanja uobičajna praksa i da nema potrebe da Kina pretjerano reaguje.

    Ali kineski konzulat u Los Anđelesu rekao je da je “lažno” tvrditi da je to tranzit, dodajući da je Caijeva učestvovala u službenim razmjenama kako bi “priredila političku predstavu”.

    Bez obzira u kojem će se svojstvu MekKarti susresti s Cai, taj bi gest uveliko naštetio osjećajima kineskog naroda, poslao bi ozbiljan pogrešan signal tajvanskim separatističkim snagama i uticala na političke temelje kinesko-američkih veza, stoji u saopštenju.

    “To ne doprinosi regionalnom miru, sigurnosti ni stabilnosti i nije u zajedničkom interesu naroda Kine i Sjedinjenih Država”, dodao je konzulat.

    MekKarti ignoriše pouke iz grešaka svog prethodnika, rečeno je u prikrivenom spominjanju Pelosine posjete Tajpeju, i insistira na igranju na “tajvansku kartu”.

    “On će bez sumnje ponoviti katastrofalne greške iz prošlosti i dodatno naštetiti kinesko-američkim odnosima. To će samo ojačati snažnu volju i odlučnost kineskog naroda da dijeli zajedničkog neprijatelja i podržava nacionalno jedinstvo.”

    Obraćajući se u utorak novinarima u Pekingu, potparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekao je da će Kina pomno pratiti razvoj događaja te odlučno i energično braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet, ne navodeći pojedinosti, prenosi “AsiaOne”.

  • Makron i fon der Lejenova posjetiće Kinu u nastojanju da “resetuju” veze

    Makron i fon der Lejenova posjetiće Kinu u nastojanju da “resetuju” veze

    Izvršna čelnica Evropske unije Ursula fon der Lejen i francuski predsjednik Emanuel Makron u srijedu će sletjeti u Kinu u želji da “resetuju” veze s važnim privrednim partnerom, dok će istovremeno govoriti o škakljivim pitanjima poput Ukrajine i trgovačkih rizika.

    Makron je posljednji put posjetio Kinu 2019., dok će to biti prvo putovanje fon der Lejen otkako je te godine postala predsjednica Evropske komisije. Od tada su kineske stroge kontrole pandemije prisilile sve diplomatske sastanke na internet jer su se odnosi s Evropom pogoršali – prvo zbog zastoja investicionog pakta 2021., a zatim odbijanje Pekinga da osudi Rusiju zbog njene specijalne vojne operacije na Ukrajinu.

    Za Makrona, koji je suočen s neugodnim penzionim protestima kod kuće, putovanje nudi priliku za neke privredne dobitke jer putuje s poslovnom delegacijom od 50 članova, uključujući Airbus (AIR.PA), koji pregovara o velikoj narudžbi aviona, Alstom i nuklearni div EDF.

    Međutim, neki analitičari kažu da bi se razmetljivo potpisivanje ugovora činilo oportunističkim u vrijeme pojačanih trvenja između Sjedinjenih Država i Kine.

    “Nije vrijeme za objavu poslovnih dogovora ili velikih novih ulaganja”, rekao je Noa Barkin, analitičar iz Rhodium Group.

    Bacajući se na prošlosedmične komentare fon der Lejenove o rizicima trgovine s Kinom, državni kineski nacionalni glasnik “Global Times” upozorio je u ponedjeljak da bi Evropa patila od bilo kakvog pokušaja prekida privrednih veza s Pekingom.

    “EU je u teškoj borbi jer je pod velikim pritiskom SAD-a da prilagodi svoje privredne odnose s Kinom. Odvajanje Kine i EU-a služiće samo interesima SAD-a, ali će i Kina i Evropa patiti”, navodi se.

    Ali osim nekih teških razgovora o Ukrajini i trgovačkim napetostima, putovanje će takođe poslužiti nekim lakšim prilikama za demonstraciju onoga što je Makronov savjetnik rekao kao pokušaj “resetovanja” diplomatskih i privrednih odnosa s Kinom, prenosi “IndiaToday”.

  • Tramp: Amerika odlazi dođavola

    Tramp: Amerika odlazi dođavola

    Donald Tramp rekao je svijetu da Amerika “odlazi dođavola” u govoru iz plesne dvorane svog odmarališta Mar-a-Lago nakon hapšenja na Menhetnu, zaokruživši dan velike drame koja je bivšeg predsjednika stavila u centar pažnje dok planira povratak u Bijelu kuću.

    Gospodin Tramp je rekao da je slučaj protiv njega “uvreda za našu zemlju” i insistirao da nije počinio nikakav zločin samo nekoliko sati nakon što je optužen za navodnu aferu tajnog isplaćivanja novca porno zvijezdi.

    Uprkos tome što je ranije upozoren na njegovu retoriku na sudu u Njujorku, gospodin Tramp se obrušio na sudiju koji nadzire njegov kazneni slučaj, nazvavši ga “pravim kriminalcem”.

    Ovaj 76-godišnjak stigao je u svom privatnom avionu “Trump Force One” nakon što se na sudu u Njujorku izjasnio nevinim za 34 kaznena djela falsifikovanja poslovne dokumentacije, trenutak koji je bacio SAD u neistraženu teritoriju i prijeti da će zasjeniti predsjedničku trku 2024.

    U svojoj vili na obali u južnoj Floridi, uz pozadinu s dvije američke zastave, rekao je publici: “Nikad nisam mislio da bi se ovako nešto moglo dogoditi u Americi. Jedini zločin koji sam počinio je neustrašiva odbrana naše nacije od onih koji je žele uništiti. To je uvreda za našu zemlju.”

    “OUR COUNTRY IS GOING TO HELL!” – President Donald Trump Watch Live on Rumble here: https://t.co/UFbpMepQG3 pic.twitter.com/u6FyCr1Pyi

    U govoru u kojem se osvrnuo na mnoge svoje tvrdnje o svojim političkim suparnicima, sugerisao je da je nepravedno izgubio izbore 2020. “jer naša zemlja ide dođavola”.

    Tramp je zatim osudio sudiju koji je nadgledao njegovo izvođenje, Huana Merčana, nazivajući ga “sudijom koji mrzi Trampa”.

    Do napada je došlo uprkos tome što je gospodin Tramp bio posebno upozoren na njegovu upotrebu zapaljive retorike na sudu.

    Bivši predsjednik Amerike ranije se suočio s ukupno 34 kaznena djela falsifikovanja poslovne dokumentacije i za sve se izjasnio da nije kriv tokom 45-minutnog saslušanja.

    Sudija koji vodi postupak protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u Njujorku, zakazao je sljedeće saslušanje za 4. decembar, otprilike dva mjeseca prije zvaničnog početka republikanskih primarnih izbora za predsjedničku trku 2024. godinu, prenosi američki portal Hil.

    Tužioci su rekli da je gospodin Tramp “orkestrirao ‘uhvati i ubij’ šemu” kako bi “kupio negativne informacije” o sebi, a zatim se “mnogo potrudio sakriti to ponašanje”, prenosi “Telegraph”.

  • Tramp oslobođen pritvora, krenuo ka aerodromu: Izjasnio se da nije kriv

    Tramp oslobođen pritvora, krenuo ka aerodromu: Izjasnio se da nije kriv

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp izjasnio se da nije kriv po 34 tačke optužnice koju je protiv njega podnijelo njujorško tužilaštvo.

    Bivši američki predsednik Donald Tramp nakon što je dao izjavu oslobođen je pritvora i krenuo je ka aerodromu odakle će napustiti Njujork.

    Prije ulaska u sudnicu, bivši predsjednik Donald Tramp nije dao izjavu – nešto što su neki savjetnici očekivali da uradi.

    Bili smo pod utiskom da će možda dati kratku izjavu prije nego što je ušao, a mislim da je primetna činjenica da nije – rekla je bivša Trampova direktorka komunikacija Bele kuće Alisa Farah Grifin za CNN.

    Grifin je rekao da bi njegov nedostatak izjave takođe mogao da znači da su „advokati vjerovatno u sukobu sa savjetnicima za komunikacije”.

    Tramp je negirao da je imao aferu sa Stormi Danijels, a optužnicu protiv njega je nazvao “političkim progonom i miješanjem u izbore na najvišem nivou u istoriji”.
    Preduzete bezbjednosne mjere
    Staklena vrata Krivičnog suda na Menhetnu iz kojih su nakratko izašli bivši predsjednik Donald Tramp i njegov advokat obično nisu zatamnjena kao trenutno, prenosi Glas Srpske.

    To je još jedna od dodatnih bezbjednosnih mjera koje se danas preduzimaju.

    Policija koja stoji iza Trampa je tu da obezbijedi normalan tok suđenja i zaštiti prisutne.

  • Tramp uhapšen

    Tramp uhapšen

    Donald Tramp se predao policiji u okružnom tužilaštvu, trenutno se sprovodi uzimanje otisaka i procedura prije nego što bude izveden pred sudiju.

    Očekuje se da će danas optužnica biti otkrivena i da će javnost i Trampov pravni tim otrkiti detalje o konkretnim optužbama.

    Trampova poruka prije hapšenja
    Tramp je objavio na “Truth Social” dok je bio na putu ka kancelariji okružnog tužioca Menhetna:

    “Idemo u Donji Menhetn, u zgradu suda. Djeluje tako NADREALNO – VAU, oni će me UHAPSITI. Ne mogu da vjerujem da se ovo dešava u Americi. MAGA!”

    Očekuje se izlazak pred sudiju
    Trenutno se sprovodi standardna procedura prilikom hapšenja protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, nakon čega će biti izveden pred sudiju.

    Svijet očekuje da sazna sve tačke optužnice za koje se tereti Donald Tramp.

    “Tramp je uhapšen”
    Bivši američki predsjednik ušao je u zgradu suda, a američki mediji napominju da je uhapšen onog trenutka kada je zakoračio unutra.

    Donald Tramp izašao ispred zgrade
    Bivši američki predsjednik je izašao ispred zgrade i dignutom pesnicom pozdravio prisutne. Očekuje se uskoro da će se uputiti ka zgradi suda.

    Američki mediji napominju da supruga Donalda Trampa, Melanija, nije uz njega i da će se sam suočiti sa optužnicom.

    Kako će izgledati hapšenje Donalda Trampa?
    Trampa će, piše CNN, cijeli dan pratiti tajna služba. Njegovo hapšenje biće obrađeno u Okružnom državnom tužilaštvu gdje će mu uzeti otiske prstiju. Još uvijek nije jasno hoće li Tramp biti fotografisan prilikom formalnog hapšenja, budući da postoji zabrinutost da bi slika mogla da procuri. On će kroz zadnje hodnike i lift biti odveden do zgrade suda, koja se nalazi u istoj zgradi kao i kancelarija okružnog tužioca. Proći će kroz javni hodnik do sudnice gdje će biti izveden pred sud.

    Tramp planira da se obrati kratko prije ulaska u sudnicu
    Bivši predsjednik Donald Tramp planira da iznese kratke komentare – jednu kratku rečenicu, kažu savjetnici za CNN – prije nego što danas popodne uđe u sudnicu na Menhetnu.

    Veliki broj pristalica Trampa ispred sudnice na Menhetnu

    Podrška i protivnici Trampa se okupili ispred sudnice

    Oglasio se Tramp
    Bivši američki predsjednik Donald Tramp prvi put danas se oglasio na svojoj društvenoj mreži “Truth Social”. U objavi je ponovno napao sudiju i zatražio da se današnje ročište premjesti na drugu lokaciju. Konkretno, traži da se ročište s Menhetna prebaci na Stejten Island.

    Cijela Trampova objava je napisana velikim slovima. U njoj bivši američki predsjednik sudiju Merčana opisuje kao čovjeka koji je “poznati mrzitelj Trampa, kao i njegova porodica”.

    Kaže da je sud na Menhetnu na teritoriju demokrata, što smatra nepoštenim.

    “Vrlo nepošteno mjesto (Menhetn), neki su dijelovi na izborima dali samo 1% republikancima. Ovaj slučaj treba biti prebačen na obližnji Stejt Island – to bi bila vrlo poštena i sigurna lokacija za suđenje”, napisao je, između ostalog, Tramp.

    Huan Merčan će suditi Trampu
    Kada Donald Tramp danas uđe u sudnicu u Njujorku, suočiće se sa iskusnim sudijom Huanom Merčanom.

    On je osudio Trampovog bliskog saradnika Alena Vajselberga na zatvor, predsjedavao je suđenjem Trampove organizacije za poreske prevare i nadgledao krivični slučaj prevare bivšeg savjetnika Stiva Benona, prenosi b92.

  • Darija Trepova optužena za terorizam

    Darija Trepova optužena za terorizam

    Darija Trepova je optužena za teroristički napad u Sankt Peterburgu kada je poginuo ruski ratni bloger Vladlen Tatarski, saopštio je Istražni komitet.

    “Ona se tereti da je izvršila krivično delo iz člana 205. 3. stav ‘b’ Krivičnog zakonika, deo 4. člana 222.1 (teroristički čin koji je izvršila organizovana grupa čiji je rezultat ubistvo sa predumišljajem); nedozvoljeno nošenje eksplozivnih naprava, koje je izvršila organizovana grupa”, saopšteno je iz resora.

    Trepova je izvedena pred Moskovski sud, na kojem će se odrediti mera ograničenja slobode kretanja.

    U nedelju, u kafiću u Sankt Peterburgu, eksplodirala je eksplozivna naprava u kojoj je poginuo ratni reporter Vladlen Tatarski (pravo ime Maksim Fomin).

    Hospitalizovana je 31 osoba. Osmoro ljudi je u teškom stanju, još devet nastradalih je na ambulantnom lečenju.

    Nacionalni antiteroristički komitet saopštio je da su teroristički napad na ratnog reportera Maksima Fomina planirale ukrajinske specijalne službe.

  • Putin: Moskva osigurala ekonomsku stabilnost uprkos sankcijama

    Putin: Moskva osigurala ekonomsku stabilnost uprkos sankcijama

    Zapadni incijatori sankcija pribjegli su prekidu veza sa Moskvom, ali je Rusija uspjela da osigura ekonomsku stabilnost, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Znate da su mnoge industrije u epicentru blokade sankcija. Njihovi zapadni incijatori su se opredijelili za oštar prekid trgovinskih, ekonomskih i kooperativnih veza”, rekao je Putin.

    On je na sastanku Državnog savjeta za razvoj industrije pod sankcijama istakao da je Rusija, i pored toga, uspjela da koncentriše resurse i napore kako bi se obezbijedila održivost ekonomske situacije, uključujući preduzimanje niza neophodnih koraka da se zapadni proizvodi zamijene odgovarajućim ruskim ili proizvodima “prijateljskih zemalja”.

    Putin je dodao da rad u izuzetno stresnim uslovima daje dobre rezultate i da ruska ekonomija pokazuje novi ciklus rasta.