Kategorija: Svijet

  • Obavljen razgovor – sprema se kraj rata?

    Obavljen razgovor – sprema se kraj rata?

    Američki i evropski zvaničnici razgovarali su sa ukrajinskom vladom o tome šta bi mogući mirovni pregovori sa Rusijom mogli da obuhvate kako bi se okončao rat.

    Kako navodi NBC, to su navodno kazali neidentifikovani visoki američki zvaničnik i bivši američki zvaničnik.

    U ratu u Ukrajini, koji sada traje 21 mesec, stotine hiljada ljudi je ubijeno ili ranjeno, a delovi zemlje su razoreni.

    Rat je izazvao najdublju krizu u odnosima Moskve sa Zapadom od Kubanske raketne krize 1962. godine.

    NBC je rekao da su razgovori uključivali veoma široke okvire onoga od čega bi Ukrajina možda morala da odustane da bi postigla dogovor sa Rusijom. Rojters nije mogao nezavisno da proveri razgovore.

    Razgovori s Ukrajinom dolaze u jeku zabrinutosti američkih i evropskih zvaničnika da je rat dosegao mrtvu tačku, kao i zbog sposobnosti Zapada da nastavi da pruža pomoć Ukrajini, rekao je zvaničnik, a prenosi NBC.

    Rusija trenutno kontroliše oko 17,5 odsto međunarodno priznate teritorije Ukrajine.

  • Loše vesti za Zelenskog; Bijela kuća priznala: Smanjujemo pomoć

    Loše vesti za Zelenskog; Bijela kuća priznala: Smanjujemo pomoć

    Bela kuća je priznala da smanjuje pakete vojne pomoći Ukrajini zbog iscrpljivanja sredstava koje je odobrio Kongres SAD.

    “Počinjemo da predajemo Ukrajini manje pakete vojne imovine Pentagona, kako bismo rastegli svoje mogućnosti podrške Ukrajini na maksimalno dugi rok,” izjavila je portparol Bele kuće Karin Žan Pjer.

    Ona je pozvala Kongres SAD da požuri sa odobravanjem dodatnih 60 milijardi dolara koje je tražio američki predsednik Džozef Bajden, kako bi pokazao da “SAD i dalje odlučno podržavaju Ukrajinu”.

    Vrednost novog paketa vojne pomoći Ukrajini je 425 miliona dolara, od čega je 125 miliona izdvojeno za oružje i municiju iz skladišta Pentagona.

  • Zelenski: Laž

    Zelenski: Laž

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovo je potvrdio svoj stav da nije vreme za pregovore sa Rusijom.

    On je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen u Kijevu negirao da su ga zapadni lideri pritiskali da to učini.

    “Svi znaju moj stav, koji se poklapa sa stavom ukrajinskog društva… Danas niko ne vrši pritisak na mene da pregovaram, nijedan od lidera EU ili SAD. Da sada sednemo sa Rusjiom i razgovaramo i damo joj nešto – to se neće desiti”, rekao je on.

    Podestimo, NBC je ranije danas objavio da zvaničnici Amerike i EU razgovarali sa ukrajinskom vladom o tome šta bi mogući mirovni pregovori sa Rusijom mogli da obuhvate kako bi se okončao rat.

    Kako navodi NBC, to su navodno kazali neidentifikovani visoki američki zvaničnik i bivši američki zvaničnik.

  • Ukrajinci udarili – izveden veliki napad

    Ukrajinci udarili – izveden veliki napad

    Ukrajinske oružane snage saopštile su da su danas pogodile pomorsku i lučku infrastrukturu u brodogradilištu u lučkom gradu Kerču na Krimu.

    Šef administracije Krima Sergej Aksjonov je rekao da su delovi oborene rakete pogodili dok za popravku brodova i da nije bilo žrtava, preneo je Rojters.

    “Uveče 4. novembra Oružane snage Ukrajine izvele su uspešne udare na pomorsku i lučku infrastrukturu fabrike ‘Zaliv’ u privremeno okupiranom gradu Kerču“, navelo je Odeljenje za strateške komunikacije Oružanih snaga Ukrajine na aplikaciji Telegram, ne iznoseći druge detalje.

    Komandant ukrajinskog vazduhoplovstva Mikola Oleščuk napisao je na Telegramu da se nada da će još jedan brod završiti kao brod “Moskva”, koji je potopljen 14. aprila 2022. godine.

    Oleščuk je naveo da su krstareće rakete pogodile infrastrukturu u Zalivu, koji se sada zove B.E. Butoma, gde je stacioniran jedan od najmodernijih brodova ruske mornarice.

    On je dodao da čeka zvaničnu potvrdu rezultata. Aksjonov je, međutim, rekao da su sistemi protivvazdušne odbrane delovali u brodogradilištu u Kerču.

    “Fragmenti oborenih projektila pali su na teritoriju jednog od suvih dokova (dokova gde se popravljaju brodovi)”, naveo je Aksjonov na Telegramu.

    Prema njegovim rečima, nije bilo žrtava. Rojters nije uspeo da proveri ni ruske, niti ukrajinske navode.

  • Zelenski odlučio: Čistka je počela

    Zelenski odlučio: Čistka je počela

    Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski danas je razrešio Viktora Horenka sa mesta komandanta Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine (ZSO VS).

    Umesto njega je imenovao Serhija Lupančuka.

    Pomenuti ukazi objavljeni su na sajtu Kancelarije šefa ukrajinske države, prenosi Ukrinform.

    Zasad nema detaljnijih informacija o novom načelniku ZSO VS.

    Kako je saopšteno, Viktor Horenko je general-major i učesnik je rusko-ukrajinskog rata, a za komandanta Snaga za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine bio je postavljen 25. juna 2022. godine.

  • Šef Hezbolaha: Ušli smo u rat

    Šef Hezbolaha: Ušli smo u rat

    Šef libanske militantne grupe Hezbolah Hasan Nasralah izjavio je danas da se na libansko-izraelskoj granici vode borbe bez presedana i da je moguća dalja eskalacija, ali je istakao da Sjedinjene Američke Države mogu da spriječe regionalni sukob ukoliko se obustavi agresija na Pojas Gaze.

    “Operacije otpora na jugu govore neprijatelju da će, ako izvrši agresiju ili razmišlja o preventivnoj operaciji, počiniti najveću glupost u svojoj istoriji”, rekao je Nasralah u svom prvom javnom obraćanju od izbijanja sukoba između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas 7. oktobra.

    On je istakao da je Hezbolah ušao u bitku 8. oktobra, dan nakon što je Hamas pokrenuo napad.

    Upozorio je da su na libanskom frontu “sve opcije otvorene”, dodavši da je dobio poruke da će SAD bombardovati Iran ukoliko Hezbolah bude nastavio sa operacijama na granici sa Izraelom.

    Istakao je se regionalni sukob može spriječiti ako se bude obustavila agresija na Pojas Gaze, za koju navodi da je “američka agresija” i dodao da Vašington može da natjera Izrael da obustavi tu agresiju.

    Nasralah je naglasio da je operacija Hamasa “Oluja Al Aksa” “stoprocentno palestinska”, da je ostvarila strateške rezultate koji će uticati na budućnost Izraela, kao i da se rat proširio na više frontova i da je riječ o odlučujućoj bitki.

    “Bitka ‘Oluja Al Aksa’ izazvala je bezbjednosni, vojni, psihološki i moralni zemljotres u izraelskom entitetu. Ostvarila je strateške rezultate koji će uticati na sadašnjost i budućnost ovog entiteta”, poručio je Nasralah.

    On je dodao da je operacija “stoprocentno palestinska”, kao i da odluke donose lideri “pokreta otpora”, prenosi palestinska TV Al Aksa.

    “Ovo je bitka na ljudskom, etičkom i vjerskom nivou”, rekao je prvi čovek Hezbolaha, rekavši da je Hamasova operacija otvorila novo poglavlje u borbi protiv Izraela.

    Dodao je da je odluka Hamasa da pokrene operaciju “Oluja Al Aksa” “ispravna, mudra i hrabra”, kao i da je došla u pravom trenutku.

    “Ono što se dešava u Gazi nije rat kao drugi prethodni ratovi, već odlučujuća, istorijska bitka”, poručio je Nasralah.

    Istakao je da u Gazi više od dva miliona ljudi živi pod opsadom već 20 godina, “a da niko ništa nije uradio”.

    “Mora da se zna da je Amerika u potpunosti odgovorna za ono što se dešava u Gazi, a da Izrael samo izvršava naredbe. Amerika mora da odgovara za svoje zločine i masakre nad narodima”, poručio je Nasralah, dodavši da SAD sprečavaju da se zaustavi agresija.

    On je naveo da su “okupacione snage” preuzele naselja u Gazi gdje su počinile masakr nad stanovništvom.

    “Sve što se dešava u Gazi još jednom otkriva brutalnu prirodu ovog uzurpatorskog entiteta”, poručio je Nasralah govoreći o Izraelu.

    Dodao je da će svijet uskoro otkriti da je većina onih za koje Izrael kaže da ih je ubio Hamas, “ubijena oružjem izraelske vojske”.

    Istakao je da, istovremeno, Zapadnoj obali, koja je pod kontrolom Palestinaca, prete mnoge opasnosti zbog novih izraelskih “projekata naseljavanja”.

    Šef Hezbolaha je naveo da je svjetsko javno mnjenje “počelo da se okreće protiv tiranina” i pozvao arapske i islamske države da prekinu odnose sa Izraelom i obustave isporuku nafte i gasa u tu zemlju, prenosi Tanjug.

  • Putin:  Zemlje Zapada polako mijenjaju pjesmu

    Putin: Zemlje Zapada polako mijenjaju pjesmu

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da zemlje Zapada, koje su ranije insistirale da Ukrajina treba da pobijedi Rusiju na bojnom polju, postepeno mijenjaju svoj stav.
    “Oni sada mijenjaju pjesmu, govore različite stvari”, rekao je ruski lider članovima Javne komore Ruske Federacije, tijela civilnog društva zaduženog da konsultuje vladu o kreiranju politike.

    Putin je naglasio da Rusija treba da postane jača u svim aspektima, kao što su ekonomija, vojska i politička stabilnost.

    “Takva snaga odvraća neprijateljske aktere u pokušaju izoluju Rusiju”, naglasio je on.

    On je podsjetio da je EU odbacila ruske energente.

    “Pa šta? Šta je rezultat? Naš BDP će porasti do tri odsto ove godine, a vodeće evropske ekonomije bilježe gubitke”, rekao je Putin.

    Putin je naveo EU ima istinske probleme, napominjući da to govori sa radošću.

    “To ne znači da treba da se ponašamo agresivno, već da moramo biti suvereni u svakom smislu te riječi”, dodao je Putin.

    SAD i njihovi saveznici optužili su Rusiju da je pokrenula “ničim izazvan” napad na Ukrajinu prošle godine i obećali su da će podržavati Kijev “koliko god bude potrebno” da porazi Moskvu.

    Vašington je saopštio da je njegov cilj u Ukrajini da nanese “strateški poraz” Rusiji.

  • Svijet iščekuje šta će danas reći vođa Hezbollaha, iranski ajatolah Khamenei poručio da je Izrael bespomoćan

    Svijet iščekuje šta će danas reći vođa Hezbollaha, iranski ajatolah Khamenei poručio da je Izrael bespomoćan

    Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei rekao je da Izrael postaje “bespomoćan i zbunjen” dok nastavlja svoj vojni upad u Gazu.

    U objavi na X (bivšem Twitteru) Khamenei je također ustvrdio da je izraelska vlada lagala svom narodu kada je izrazila zabrinutost zbog talaca koje drži Hamas u Gazi dok je granatirala područja gdje su mogli biti i taoci.

    “Bez američke podrške Izrael će biti ušutkan za nekoliko dana”, rekao je Khamenei.

    Njegove izjave dolaze nekoliko dana nakon što je iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao da je Izrael prešao crvene linije u Gazi, što bi moglo natjerati svakoga na akciju, u jeku upozorenja američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost o “povećanom riziku” od širenja sukoba u regionu.

    CNN je u četvrtak izvijestio da američka obavještajna služba vjeruje, za sada, da Iran i njegovi partneri “kalibriraju” svoj odgovor na izraelsku vojnu intervenciju u Gazi kako bi izbjegli direktan sukob s Izraelom ili SAD-om.

    Ali SAD je također jako svjestan da Iran ne održava savršenu kontrolu nad svojim “kišobranom saveznika”, posebno nad libanonskim Hezbollahom, najvećom i najsposobnijom od raznih skupina. Hezbollah je saveznik Hamasa, grupe koja je napala Izrael 7. oktobra, i dugo se pozicionirala kao borba protiv Izraela.

    Američki dužnosnici duboko su zabrinuti da bi unutrašnja politika organizacije mogla izazvati Hezbollah da eskalira tinjajuće napetosti.

    SAD također nema uvijek savršen uvid u komunikaciju između Irana i njegovih raznih saveznika, prema izvorima koji su upoznati s američkim obavještajnim službama u regiji.

    Khamenei je u srijedu pozvao zemlje s muslimanskom većinom da prekinu ekonomsku saradnju s Izraelom, uključujući izvoz nafte i hrane u tu zemlju.

    Hassan Nasrallah, vođa Hezbollaha, trebao bi se obratiti svojim sljedbenicima danas, što će biti njegov prvi javni komentar otkako je izbio rat Izraela i Hamasa.

    Govor će vjerojatno naznačiti sljedeće poteze grupe, budući da su njeni borci i izraelska vojska angažirani u intenzivnim napadima na libanonsko-izraelsku granicu.

  • Predstavnički dom SAD-a odobrio paket vojne pomoći Izraelu od 14,3 milijarde dolara

    Predstavnički dom SAD-a odobrio paket vojne pomoći Izraelu od 14,3 milijarde dolara

    Predstavnički dom Kongresa SAD-a usvojio je u četvrtak samostalan paket vojne pomoći Izraelu u iznosu od 14,3 milijarde dolara usred tekuće invazije Tel Aviva na opkoljeni pojas Gaze, ali malo je vjerojatno da će zakon odobriti Senat.

    Predstavnički dom glasao je uglavnom po stranačkim linijama 226-196 da se Zakon o dodatnim izdvajanjima za sigurnost Izraela iz 2024. odobri, no vjerojatno će biti mrtav po dolasku u Senat koji kontroliraju demokrati.

    Predsjednik Joe Biden dodatno je zaprijetio vetom jer isključuje veliku većinu od preko 105 milijardi dolara dodatnog finasiranja koje je zatražio od Kongresa krajem oktobra. Senat je gotovo siguran da će izglasati Bidenov veći paket troškova, a čelnik većine Chuck Schumer obećao je da neće prihvatiti samostalni zakon Predstavničkog doma.

    Uz više od 14 milijardi dolara za Izrael, predsjednik je zatražio 61 milijardu dolara novih sredstava za Ukrajinu nakon što je gotovo iscrpio sva prethodno dodijeljena sredstva za jačanje kijevskih snaga, kao i dodatna sredstva za sigurnost granica i druge političke prioritete.

    Nešto više od 9 milijardi dolara traži se za financiranje projekata humanitarne pomoći, uključujući i Gazu.

    Finansiranje Ukrajine pokazalo se kao problem u Predstavničkom domu, gdje republikanci sve više izražavaju protivljenje davanju više sredstava Kijevu.

    SAD već daje Izraelu oko 3,8 milijardi dolara vojne pomoći godišnje, najviše od svih nacija u svijetu.

    Novo finansiranje bi išlo na zamjenu oružja koje je prethodno isporučeno Izraelu, nadopunjavanje izraelskih Iron Dome i David's Sling protuzračnih odbrambenih sistema i raketnih obrambenih sistema te pomoć u razvoju laserskog protuzračnog odbrambenog sistema Iron Beam.

  • Putin upozorio: Zapad može da nastavi, ali…

    Putin upozorio: Zapad može da nastavi, ali…

    Zapad je pokušao da udari na Rusiju sankcijama, ali je samog sebe kaznio, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin u Moskvi na sastanku o ekonomskim pitanjima.

    “Tekuća statistika pokazuje da se ekonomska situacija u celini razvija predvidivo, u skladu sa prognozom. Tokom devet meseci ove godine, ruski BDP je porastao za 2,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u avgustu i septembru povećan je za 5,2 odsto”, naveo je Putin.

    “Istovremeno, prerađivačke industrije koje nisu vezane za eksploataciju resursa rastu bržim tempom”, dodao je.

    “Nezaposlenost u Rusiji je stalno niska, oko tri odsto, a plate rastu više nego inflacija”, istakao je predsednik Rusije.

    On se našalio na račun novih EU sankcija.

    “Što manje smeća, to bolje, manje su mogućnosti da nam se šalju stenice iz evropskih zemalja”, poručio je Putin, komentarišući moguću zabranu EU za isporuku šrafcigera i igala i naveo da će se sankcije EU povećati.

    Putin je upozorio da Zapad može nastaviti da sprovodi sabotaže i provokacije protiv Rusije.

    On je istakao da je neophodno da se pojačaju svi pozitivni trendovi u industriji, poljoprivredi i sektoru usluga u Ruskoj Federaciji, ali i ukazao vladi i Centralnoj banci da je neophodno koordinisano smanjiti inflaciju. Osim toga, on je naredio da se pažljivo prati dinamika cena društveno značajnih proizvoda.

    Prema njegovim rečima, Uredba o deviznoj zaradi je već odigrala pozitivnu ulogu.