VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU priprema mjere protiv zemalja koje pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija

    EU priprema mjere protiv zemalja koje pomažu Rusiji u izbjegavanju sankcija

    Nakon 10 krugova sankcija protiv Rusije, EU se usredotočuje na provedbu i sprečavanje zaobilaženja sankcija. Nova runda sankcija koju sprema EU ciljati će kompanije i države za koje se smatra da pomažu Rusiji u zaobilaženju sankcija.

    Ove mjere će zahtijevati primjenu ekstrateritorijalnosti, osporavanog pravnog načela koje može omogućiti EU-u da sankcionira subjekte koji su izvan njezine nadležnosti.

    Radikalan potez potaknut je nužnom potrebom za poboljšanjem provedbe i suzbijanjem zaobilaženja, što je težak zadatak nakon deset rundi sankcija koje pokrivaju niz privrednih sektora i proizvoda bez presedana, kao što su mikročipovi, kamioni, novčanice, hemikalije i luksuzne torbe.

    Nacrt koji je izradila Evropska komisija poslan je državama članicama u petak, a očekuje se da će o njemu dodatno raspravljati ambasadori tokom sastanka u srijedu.

    “Ovaj paket usmjeren je na provedbu sankcija, njihovu učinkovitost i kako spriječiti njihovo zaobilaženje, kao i na robu čiji je izvoz zabranjen u Rusiju, sprječavanje da ta roba nađe put do Rusije i njezinog vojno-industrijskog kompleksa“, rekao je glasnogovornik Evropske komisije u ponedjeljak, potvrdivši medijske izvještaje

    Glasnogovornik je odbio komentarisati sadržaj prijedloga, za koji se očekuje da će biti predmet intenzivnih pregovora sljedećih sedmica.

    Brisel je sve više zabrinut zbog značajnog porasta robe proizvedene u EU koja teče u zemlje južnog Kavkaza i centralne Azije, za koje se sumnja da se preusmjeravaju u Rusiju.

    Izvoz EU-a u Kinu i Iran, dva bliska saveznika Kremlja, također je pod lupom, kao i trgovinska razmjena s Turskom, zemljom koja, unatoč tome što je članica NATO-a, pokušava uspostaviti ekvidistantne odnose između Moskve i Kijeva.

    Pozornost se pridaje proizvodima europskih kompanija koje je danas zabranjeno slati u Rusiju jer mogu, direktno ili indirektno, podržati ruski ratni stroj, kao što su poluprovodnici, radari, dronovi, radio sistemi i druge elektronske komponente.

    Prema izvještaju Financial Timesa , nacrt prijedloga Komisije uključuje sedam kineskih kompanija koje su optužene za prodaju opreme s potencijalnom vojnom upotrebom. Neke od navedenih kompanija već su pod sankcijama Sjedinjenih Država.

    Poduzimanje poteza protiv Kine, najvećeg trgovinskog partnera EU-a u smislu robe, predstavljalo bi hrabar korak u vanjskoj politici bloka i gotovo sigurno bi izazvalo bijesan odgovor Pekinga u trenutku kada odnosi EU-a i Kine prolaze kroz duboke turbulencije .

    Načelo eksteritorijalnosti korišteno je u prošlosti, ponajviše u slučaju američkih sankcija protiv Irana. Godine 2018. administracija predsjednika Donalda Trumpa odlučila se povući iz iranskog nuklearnog sporazuma i nametnuti strategiju “maksimalnog pritiska” za ponovno nametanje sankcija Iranu koje su prethodno ukinute prema međunarodnom sporazumu.

    Tada su američke vlasti koristile eksteritorijalnost, također poznatu kao sekundarne sankcije, za kažnjavanje neameričkih kompanija koje su još uvijek poslovale s Iranom. U strahu od odmazde, mnoge europske kompanije povukle su se s iranskog tržišta, unatoč tome što su savršeno mogle poslovati unutar zemlje prema zakonima EU-a.

    Dok je Brisel kritizirao Washington tokom iranskog spora, sada se čini da je spreman slijediti taj primjer kako bi osigurao učinkovitu provedbu sankcija EU protiv Rusije i uklanjanje rupa u zakonu.

  • Turska odbila zahtjev SAD

    Turska odbila zahtjev SAD

    Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu izjavio je danas da su SAD tražile od Ankare da pošalje svoje protivvazdušne sisteme S-400 Ukrajini.”Rekli smo ne”, rekao je Čavušoglu za “Haberturk”, navodeći da su SAD dale različite predloge u vezi sa S-400, a usput je rekao da se ti predlozi tiču turskog suvereniteta.

    Upitan o povratku Turske projektu američkih borbenih aviona F-35, Čavušoglu je rekao da “Turska ne želi sada da se vraća na F-35, već želi svoj novac nazad”.

    “To je zato što proizvodimo sopstvene nacionalne borbene avione. Takođe, želimo da unapredimo odnose sa SAD i za to smo uspostavili neophodne mehanizme. Međutim, postoji razlog za loše odnose sa SAD, jer je organizacija FETO aktivna u Americi, dok Vašington podržava Radničku partiju Kurdistana (PKK)”, dodao je Čavušoglu, prenela je turska medijska kuća “Jarinlar”.

  • Sjednica Evropskog parlamenta započela minutom ćutanja

    Sjednica Evropskog parlamenta započela minutom ćutanja

    Na otvaranju plenarne sjednice Evropskog parlamenta u Strazburu, na poziv predsjednice Evropskog parlamenta Roberte Metsole danas je održan minut ćutanja zbog tragičnih događaja u Srbiji.

    Veliki broj poslanika Evropskog parlamenta bio je prisutan u sali, iz svih političkih grupa.

    Predsednica Evropskog parlamenta podsjetila da su u toku prošle nedelje desile dvije uzastopne smrtonosne pucnjave u Srbiji i naglasila da učinioci ovih “nasumičnih” zločina moraju odgovarati, prenosi Blic.

    U ime Evropskog parlamenta uputila je iskreno saučešće porodicama i prijateljima žrtava, od kojih su mnogi bili deca.

  • Putin: Naš moralni dug da ne izokrećemo istinu o Velikom otadžbinskom ratu

    Putin: Naš moralni dug da ne izokrećemo istinu o Velikom otadžbinskom ratu

    Naš moralni dug je da ne dozvolimo da se izokreće istina o Velikom otadžbinskom ratu, kao i da se pravdaju nacisti, njihovi pomagači i sadašnji idejni nasljednici, naveo je predsjednik Rusije Vladimir Putin u čestitki liderima Turkmenistana, Uzbekistana, Abhazije, Јužne Osetije, kao i narodima Gruzije i Moldavije povodom 78. godišnjice Pobjede.

    Danas je naš moralni dug da kao svetinju čuvamo tradiciju prijateljstva i uzajamne pomoći koju su nam zaveštali očevi i djedovi, da ne dozvolimo da se izokreće istina o Velikom otadžbinskom ratu, da se pravdaju nacisti, njihovi pomagači i sadašnji idejni nasljednici – naveo je Putin.

    Predsjednik Rusije je naglasio da duhovno nasljeđe Velikog otadžbinskog rata i ubuduće treba da doprinosi učvršćivanju i plodotvornom razvijanju odnosa zemalja i naroda.

    Putin je iskreno zahvalio svim veteranima Velikog otadžbinskog rata, poželio im zdravlje, bodar duh, blagostanje i dug vijek, saopšteno je iz Kremlja.

  • Kina: Nikada nećemo zaboraviti varvarske zločine NATO-a u Јugoslaviji

    Kina: Nikada nećemo zaboraviti varvarske zločine NATO-a u Јugoslaviji

    Kineski narod nikada neće zaboraviti varvarske zločine NATO-a u Јugoslaviji, izjavio je na konferenciji za medije u ponedjeljak portparol Ministarstva inostranih poslova Kine Vang Venbin.

    Kineski narod nikada neće zaboraviti krv i živote koje je dao radi zaštite istine, časti i pravde. On nikada neće zaboraviti varvarske zločine NATO-a, na čelu sa SAD – rekao je kineski dipomata.

    On je naveo da, s jedne strane, NATO pretenduje na ulogu organizacije za regionalnu odbranu, a s druge – stalno nameće regionalnu napetost i stvara blokovsko sukobljavanje.

    – Poslije Hladnog rata NATO je na čelu sa SAD u više navrata raspirivao sukobe širom svijeta – od BiH do Kosmeta, od Iraka do Avganistana, od Libije do Sirije – rekao je Vang Venbin.

    Prema njegovim riječima, NATO nastavlja da se širi ka istoku, u Azijsko-pacifičkom regionu, provocirajući blokovsko sukobljavanje, razarajući regionalni mir i stabilnost.

    – NATO na čelu sa SAD mora ozbiljno da se zamisli o svojim zločinima, potpuno da odustane od zastarjelog načina razmišljanja iz vremena Hladnog rata, da prekine da izaziva regionalne sukobe, stvarajući raskol i nerede – naglasio je diplomata.

    Snage NATO-a počele su da bombarduju Јugoslaviju 24. marta 1999. godine. Sedmog maja te godine u napadu NATO-a je pogođena Ambasada Kine u Beogradu. Poginule su tri osobe, a više od 20 je ranjeno.

  • “Ovo je zaista monstruozna izjava”

    “Ovo je zaista monstruozna izjava”

    Izjave ukrajinskih vlasti o spremnosti da “ubijaju Ruse širom sveta” još jednom potvrđuju da je odluka Putina bila ispravna, izjavio Dmitrij Peskov.On je, kako se navodi, mislio na odluku ruskog predsednika da pokrene “specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

    Portparolj Kremlja je dodao da će specijalne službe Rusije uzeti u obzir te izjave i preduzeti sve neophodne mere u tom smislu, prenosi Tass.

    Agencija podseća da je načelnik ukrajinske Obaveštajne službe Ministarstva odbrane Ukrajine Kiril Budanov izjavio da su ukrajinski vojnici ”ubijali i da će ubijati Ruse bilo gde u svetu do potpune pobede Ukrajine”.

    Peskov je ocenio da Kijev nije samo postao sponzor, već i, kako je rekao, neposredni organizator terorističkih akata.

    “Ovo je zaista monstruozna izjava. Ova izjava i ono što je gospodin Budanov rekao je direktna potvrda da kijevski režim ne samo sponzoriše terorističke aktivnosti, već je i neposredni organizator te aktivnosti. Ova izjava odaje još jednu veoma važnu karakteristiku kijevskog režima”, rekao je portparol Kremlja.

  • EU planira nove sankcije za kineske kompanije koje sarađuju sa Rusijom

    EU planira nove sankcije za kineske kompanije koje sarađuju sa Rusijom

    Evropska unija je predložila da se uvedu nove sankcije kineskim kompanijama optuženim za prodaju opreme koja bi mogla da se koristi za proizvodnju naoružanja i podršku ruskoj ratnoj mašineriji, piše Fajnenšel tajms (FT).

    Navodeći podatke sa kopije liste sankcionisanih preduzeća, britanski list prenosi da je u novom paketu sankcija navedeno sedam kineskih kompanija o kojima će razgovarati nadležni u EU, prenosi Rojters.

    FT prenosi da spisak sankcija uključuje dvije kompanije iz kontinentalne Kine – 3HC Semikonductors i King-Pai tehnolodži, zajedno sa pet iz Hongkonga- Sino elektroniks, Sigma tehnolodži, Asia Pacifik links, Tordan industri i Alfa trejding investments.

    Evropska komisija nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentar.

    Neke kompanije kao što je King-Pai već su na američkoj listi sankcionisanih pod optužbom da snabdijevaju više poslovnih entiteta ruskog vojno-industrijskog kompleksa.

  • Rusija pojačala napade na Bahmut: Žele ga osvojiti do sutrašnje Putinove parade

    Rusija pojačala napade na Bahmut: Žele ga osvojiti do sutrašnje Putinove parade

    Rusija je pokrenula val napada velikih razmjera na Kijev i diljem Ukrajine sijući razaranje i povrede, rekli su dužnosnici rano u ponedjeljak, dok se Moskva priprema za svoj praznik Dan pobjede kojim se obilježava godišnjica poraza nacističke Njemačke.

    Najmanje pet osoba povrijeđeno je zbog ruskih napada na Kijev, rekli su ukrajinski dužnosnici, dok su ruski projektili zapalili skladište hrane u gradu Odesi na Crnom moru, a eksplozije su zabilježene u nekoliko drugih ukrajinskih regija.

    Novi napadi dolaze dok se Moskva priprema za svoju paradu povodom Dana pobjede u utorak, ključnu godišnjicu predsjednika Vladimira Putina koji je evocirao duh sovjetske vojske koja je porazila snage nacističke Njemačke izjavama da će “Rusija poraziti Ukrajinu koja je u rukama nove inkarnacije nacizma”.

    Rusija je intenzivirala granatiranje Bahmuta nadajući se da će ga zauzeti do utorka, rekao je vrhovni ukrajinski general zadužen za odbranu opkoljenog grada, nakon što se činilo da je ruska plaćenička grupa Wagner odustala od planova da se iz njega povuče.

    Tri su osobe povrijeđene u eksplozijama u četvrti Solomyanskyi u Kijevu, a još dvije su ozlijeđene kada su ostaci bespilotne letjelice pali na četvrt Sviatoshyn, obje zapadno od središta glavnog grada, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko na svom kanalu za razmjenu poruka u Telegramu.

    Kijevska vojna uprava saopćila je da je olupina drona pala na pistu zračne luke Zhuliany, jedne od dvije putničke zračne luke ukrajinske prijestolnice, ne uzrokujući požar, ali hitne službe rade na licu mjesta.

    Također se navodi da su u kijevskom središnjem okrugu Shevchenkivskyi krhotine drona izgleda pogodile dvospratnicu, uzrokujući štetu. Za sada nije bilo informacija o mogućim žrtvama.

    Serhiy Bratchuk, glasnogovornik vojne uprave u Odesi, objavio je na svom Telegram kanalu fotografije velike građevine u potpunosti progutane plamenom, u, kako je rekao, ruskom napadu na skladište hrane.

    Nakon što su upozorenja o zračnom napadu satima odjekivala nad otprilike dvije trećine Ukrajine, pojavili su se i medijski izvještaji o zvukovima eksplozija u južnoj regiji Herson i u regiji Zaporožje na jugoistoku.

    Vladimir Rogov, ruski lokalni dužnosnik u Zaporožju, rekao je da su ruske snage pogodile skladište i položaj ukrajinskih trupa u Orihivu, malom gradu u regiji.

    Odvojeno, ruske snage granatirale su osam lokacija u regiji Sumy na sjeveroistoku Ukrajine u nedjelju, objavila je regionalna vojna uprava u objavi na Facebooku.

    U posljednje dvije sedmice napadi su se takođe intenzivirali na ciljeve koje drži Rusija, posebno na Krimu. Ukrajina, bez potvrđivanja bilo kakve uloge u tim napadima, kaže da je uništavanje neprijateljske infrastrukture priprema za njen dugo očekivani kopneni napad.

  • Poplave na istoku Kine, evakuisano oko 14.000 ljudi

    Poplave na istoku Kine, evakuisano oko 14.000 ljudi

    Istočnu kinesku provinciju Đijangsi pogodile su poplave izazvane olujnim kišama, zbog čega je do sada evakuisano oko 14.000 ljudi.
    Poplavama je ugroženo 497.000 ljudi u sedam područja u provinciji, saopštio je Zavod za hitne slučajeve u toj provinciji.

    Nacionalni štab za borbu protiv poplava i suša uputio je u provinciju Đijangsi radnu grupu koja će rukovoditi spasilačkim akcijama, prenosi Kineski međunarodni radio.

    U Đijangsi je upućeno i više spasilačkih timova, uključujući one iz vojske i policije.

    Poplavljeno je oko 67.700 hektara pod usijevima, a direktna šteta je premašila 75 miliona američkih dolara, saopštile su lokalne vlasti.

  • Na Erdoanov miting u Istanbulu došlo 1,7 miliona ljudi

    Na Erdoanov miting u Istanbulu došlo 1,7 miliona ljudi

    Na aerodromu “Ataturk” u Istanbulu, na kojem je bio predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, održan je miting vladajuće Stranke pravde i razvoja (AK), gdje se okupilo više od 1,7 miliona ljudi, javlja Anadolija.

    Skup je organizovan uoči parlamentarnih i predsejdničkih izbora koji se održavaju 14. maja.

    Prisutnima se obratio predsjednik AK partije Erdogan, koji je ujedno i kandidat na predstojećim predsedničkim izborima.

    Erdogan je najavio brojne velike projekte u Istanbulu, uključujući “Veliki tunel Istanbula”.

    “‘Velikim tunelom Istanbula’ dodatno ćemo obogatiti transport u gradu, povezujući 11 različitih železničkih linija koje će dnevno koristiti 6,5 miliona građana. Implementiramo naš veliki projekat tunela u Istanbulu. Ovaj projekat će nakon Marmaraja i Evroazije biti treći tunel koji će proći ispod Bosfora”, poručio je Erdogan.

    Građani Turske 14. maja će glasati na predsjedničkim i parlamentarnim izborima, a biraće između četiri predsjednička kandidata, 24 političke stranke i 151 nezavisnog kandidata za parlament.

    Pravo glasa ima 64,11 miliona ljudi, a više od 4,9 miliona turskih građana glasaće prvi put.

    Erdogan, zatim, Muharem Inče, Kemal Kiličdaroglu i Sinan Ogan kandidati su za predsjednika Turske, prenosi Tanjug.