Kategorija: Svijet

  • Grenel: Pobjedi je doprinjelo Vučićevo upravljanje krizom koju je izazvao Kurti

    Grenel: Pobjedi je doprinjelo Vučićevo upravljanje krizom koju je izazvao Kurti

    Ričard Grenel, ocenio je da je ubedljivoj pobedi SNS na izborima doprinelo i to što je Aleksandar Vučić dobro upravljao krizom koju je stvarao Aljbin Kurti.

    “Čujem mnogo dokaza u kojima se tvrdi da su nezavisni i penzioneri u Srbiji na kraju glasali za SNS, jer je (predsednik) Vučić veoma dobro postupao sa kosovskim ekstremističkim liderom Aljbinom Kurtijem”, navodi se u Grenelovoj objavi na platformi Iks (Tviter).

    On je ocenio da u trenutku, kada je međunarodna zajednica univerzalno osudila Kurtija, svidelo im se kako je “Vučić upravljao krizom i ostao iznad nje”.”Sećam se da sam morao podjednako da pritiskam i Srbiju i Kosovo dok je Tači bio predsednik. Ali kada je Kurti došao na vlast, situacija je ispala iz ravnoteže”, objavio je Grenel i ukazao da je Kurti “stvarao probleme i njegov radikalizam je bio glavna tema za glasače” u Srbiji.

  • Drama u Americi: Zabio se u Bajdenovu kolonu, potegnuto oružje

    Drama u Americi: Zabio se u Bajdenovu kolonu, potegnuto oružje

    Agenti Tajne službe koji štite predsjednika SAD Džoa Bajdena potegli su oružje na vozača automobila koji se zakucao u džip iz njegove pratnje.

    Incident se dogodio u nedjelju oko 20 časova po lokalnom vremenu kada su Bajden i njegova supruga izlazili iz predizbornog štaba u Vilmingtonu u Delaveru.

    Bajden je zastao i iznenađeno pogledao u pravcu sudara. On i prva dama nisu povrijeđeni u incidentu.

    Kako su američki mediji javili, automobil koji je udario u džip iz predsjedničke kolone ima tablice Delavera. Incident se dogodio na raskrsnici.

    Vozilo je, kako prenose svjetski mediji, pokušalo da nastavi ka zatvorenoj raskrsnici prije nego što je osoblje Tajne službe sa izvučenim oružjem krenulo u akciju i opkolilo vozača, dajući mu uputstva da podigne ruke.

    Na snimku koji kruži mrežama čuje se kako mu naređuju da otvori vrata vozila. Nije poznato da li ih je poslušao.

    Ime vozača nije objavljeno.

    Iz Bijele kuće se nisu još oglasili ovim povodom, prenosi “Telegraf”.

    Mediji prenose da su Džo Bajden i prva dama bezbjedno smješteni u vozilo i odvedeni.

  • Putin: Tvrdnje američkog predsjednika potpuna glupost

    Putin: Tvrdnje američkog predsjednika potpuna glupost

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da su potpuna glupost tvrdnje američkog lidera DŽozefa Bajdena da će Rusija napasti članicu NATO-a, ako odnese pobjedu u Ukrajini.
    Bajden je početkom mjeseca upozorio da će Rusija, ukoliko Putin pobjedi u Ukrajini, napasti članicu Alijanse. Američki predsjednik pri tome nije iznio nikakav jasan dokaz za svoje tvrdnje.

    “To je potpuna glupost i mislim da i sam predsjednik Bajden shvata”, izjavio je Putin, navodeći da je to bio pokušaj Bajdena da opravda pogrešnu politiku prema Rusiji.

    Prema njegovim riječima, Rusija nema nikakav interes, geopolitički, ekonomski niti politički za ulazak u sukob sa članicama NATO-a.

  • Ukrajina sprema novu ofanzivu

    Ukrajina sprema novu ofanzivu

    Oružane snage Ukrajine pripremaju novu ofanzivu u 2024. godini.

    Ovo tvrdi njemački ekspert za oblast bezbednosti i savetnik za politička pitanja Niko Lange u intervjuu za list “Velt”.

    “Ukrajina, verovatno, prikupljs resusrse za novu kontraofanzivu u sledećoj godini”, rekao je Lange.

    Prema njegovom mišljenju, osnovni pravac nove kontraofanzive biće Herson.

    Lange je dodao da o tome govori i spisak naoružanja koji je Ukrajina predala SAD. Na njemu su helikopteri tipa “blek houk” i “apač”, avioni F-16 i F-18, razni raketni sistemi, tenkovi “abrams”, bespilotne letelice i municija.

    “U celini gledano ukrajinska narudžbina nagoveštava novi pokušaj prelaska na manevarski rat, po mogućnosti uz istovremeno korišćenje raznih borbenih sistema, što tokom letnje kontraofanzive Kijeva nije bilo realizovano”, navodi Lange.

    List podseća na to da su Oružane snage Ukrajine letos pokušale da savladaju rusku liniju odbrane uz upotrebu nemačkih tenkova “leopard” i američkih borbenih vozila pešadije “bredli”. Kontraofanziva je, ipak, okončana katastrofom, zaključuje list.

    Ukrajinska kontraofanziva je počela 4. juna, ali ni na jednom pravcu ukrajinska vojska nije uspela da postigne značajan uspeh. Predsednik Rusije Vladimir Putin je konstatovao da je kontraofanziva propala.

    Zapadni mediji sve češće pišu o tome da su SAD i Evropska unija umorne od ukrajinske krize, a da podrška Zelenskom slabi.

    Prema informacijama televizijskog kanala En-Bi-Si, američki i evropski činovnici već razgovaraju s kijevskim vlastima o eventualnim posledicama mirovnih pregovora s Rusijom i o tome od čega bi Ukrajina morala da odustane da bi postigla dogovor.

  • Rosnjeft tužio nemačku vladu zbog preuzimanja kompanije

    Rosnjeft tužio nemačku vladu zbog preuzimanja kompanije

    Rosnjeft Deutschland čini oko 12 posto nemačkih kapaciteta za preradu nafte i spada među najveće prerađivače.

    Ruska naftna kompanija Rosnjeft podnela je nemačkom ustavnom sudu tužbu protiv vlade zbog uvođenja državne uprave u njezinoj podružnici, rekli su u četvrtak advokati kompanije.

    U septembru prošle godine vlada je preuzela Rosnjeft Deutschland, poverivši upravljanje njegovim rafinerijama u Švetu, Karlsrueu i Vohburgu domaćem regulatoru za energiju. U oktobru Rosnjeft je zbog toga podigao tužbu, prenosi Poslovni dnevnik.

    Rosnjeft Deutschland čini oko 12 posto nemačkih kapaciteta za preradu nafte i spada među najveće prerađivače. Rafinerija u Švetu nema izlaz na more, četvrta je po veličini u Nemačkoj, podmiruje 90 posto potražnje Berlina za gorivom, a derivatima opskrbljuje i delove Poljske.

    EU je uveo embargo na rusku naftu koja se dostavlja brodovima i Nemačka je pokušavala da pronađe druga rešenja za snabdevanje rafinerija. Vlada je odluku o uvođenju državne uprave branila tvrdnjom da je zbog poremećaja u snabdevanju ruskom naftom želela da osigura snabdevanje derivatima i upravni sud odbacio je u martu Rosnjeftovu tužbu, zaključivši da vlada uvođenjem državne uprave nije prekoračila mandat.

    Rosnjeftov pravni zastupnik Malmendier Legal objavio je u četvrtak da je podneo tužbu ustavnom sudu u kojoj ukazuje na proceduralne pogreške nižeg suda, kršenje ustavnog načela prava na saslušanje i neustavnost dela nemačkog zakona o energetskoj sigurnosti.

    Istakli su da je Rosnjeft podneo tužbu saveznom upravnom sudu i zbog vladinih odluka o produženju mandata državne uprave.

    Nemačko ministarstvo privrede, koje upravu nadzire, nije odgovorilo na upit Rojtersa da komentariše novi pravni potez Rosnjefta.

  • Sijarto: Ako Bugarska ne ukine porez na gas…

    Sijarto: Ako Bugarska ne ukine porez na gas…

    Mađarska će staviti veto na ulazak Bugarske u šengensku zonu osim ako ne ukine tranzitnu taksu na ruski gas.

    To je saopštio danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    On je rekao da je Budimpešta jasno stavila do znanji Sofilji da će staviti veto Bugarskoj ukoliko ostane na snazi porez za glavnu rutu gasa koja ide u Mađarsku.

    “Rekli smo Bugarima da ako ovaj porez budu zadržali, ukoliko ugroze bezbednost mađarskog energetskog snabdevanja, stavićemo im veto na ulazak u Šengen”, poručio je Sijarto, preneo je Rojters.

    Britanska novinska agencija navodi da, dok se većina zapadnoevropskih zemalja odlučila za izbacivanje ruskog gasa iz upotrebe, Mađarska dobija 4,5 miliona kubnih metara gasa godišnje iz Rusije, nakon sporazuma iz 2021. godine.

  • Srlja li Ukrajina u propast: Korupcija hara, vojska je umorna, a podrška Zapada sve manja

    Srlja li Ukrajina u propast: Korupcija hara, vojska je umorna, a podrška Zapada sve manja

    Zapad je obećao podržavati i podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. Gotovo svaki zapadni lider je od ove izjave napravio slogan. Ali kako se rat u Ukrajini približava 700. danu ove riječi sve više gube na snazi.

    Vlada u Kijevu se suočava sa svojim političkim problemima. Građani su sve iscrpljeniji, a protuofanziva je zaustavljena, uz gotovo nikakav napredak protiv ruske odbrane. Tema korupcije, koja je se od početka invazije gura pod tepih, ponovo je u fokusu.
    Korupcija ponovo u fokusu

    Korupcija u Ukrajini nikoga ne bi trebala iznenaditi. U ovoj zemlji je podmićivanje i sukob interesa, posebno u sudovima, policiji i poreznoj upravi gotovo pravilo.

    Ukrajina bilježi blagi napredak, ali još uvijek je rangirana kao druga najkorumpiranija zemlja u Evropi, nakon Rusije. Od ruske invazije mnogi pojedinci, od trgovaca oružjem do dobavljača vojničkih obroka, ubrali su velike profite, kreirajući interes u produžavanju sukoba.

    Kamen temeljac sveukupnih reformi u Ukrajini leži unutar pravosudnog sistema zemlje, koji je otporan na promjene. Svi znaju šta je potrebno učiniti za uspješnu reformu ukrajinskog pravosudnog sistema, ali problem je neodlučna provedba.

    Zamjena pojedinaca na ključnim ministarskim pozicijama mogla bi biti korisna, ali neće riješiti sistematska pitanja korupcije u zemlji. Nedavno procurio strateški dokument otkriva da je Bidenova administracija još uvijek jako zabrinuta zbog korupcije u Ukrajini.

    Propast proljetne ofanzive

    Sve je evidentnije kako su ukrajinski gubici nerazmjerno veliki prema postignućima na bojnom polju. Na bojnom polju preovladava neorganizovanost, a ministarstvo odbrane navodi samo uspjehe. Gubici se prešućuju što kreira mnoštvo glasina koje se onda prenose bez provjera.

    Nerealna očekivanja da će s isporukom zapadnih tenkova i raketa ukrajinska vojska magično postati toliko jaka da porazi rusku vojsku u roku od par mjeseci. Ukrajinci za propast ofanzive krive nedostatak zapadne pomoći iako su sve jači glasovi da vojska nije dovoljno obučena.


    Prema podacima nezavisnih promatrača Ukrajina je izgubila 20 posto doniranih vozila u prvih mjesec dana ofanzive. Uz gotovo nepostojeći napredak ovakvi podaci su poražavajući.

    Broj Ukrajinaca voljnih služiti vojnu službu smanjio se značajno. Vojno osoblje smatra da je jedan problem to što ne postoji jasan rok za demobilizaciju vojnika koji su sada služili više od godinu i pol. To odbija ljude koji bi inače htjeli ići u vojsku.

    Prema Valeriju Bolhanu, glavnom uredniku nezavisne medijske kuće Intent i saradniku Centra za javna istraživanja, antikorupcijske nevladine organizacije u Odesi, čak 50.000 ljudi isplatilo je tamošnje činovnike u regrutacijskim odjelima kako bi izbjegli regrutaciju.

    Raskol u vrhu

    Ukrajinski mediji pišu o tome kako ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaobilazi načelnika Glavnog stožera Valerija Zalužnog u komunikaciji s komandantima oružanih snaga.

    Zelenski koji je na temelju položaja šefa države ujedno i vrhovni komandant oružanih snaga, stvorio je paralelne puteve za pregovore sa komandantima različitih vrsta oružanih snaga, zaobilazeći vrhovnog komandanta glavnog štaba. To se, na primjer, odnosi na komunikaciju sa komandantom kopnenih snaga Sirskim ili komandantom zračnih snaga Mykolom Oleschukom.


    Još jedan primjer ponašanja Zelenskog, prema novinama, bila je medijski poznata priča o smjeni komesara regionalne vojne uprave. Nakon što je Ukrajinska pravda otkrila ratno bogaćenje komesara uprave Ode, predsjednik je zatražio smjenu svih šefova regionalnih mobilizacijskih centara i provjeru stanja njihove imovine.

    Nezadovoljstvo Zelenskog također može biti potaknuto sve većom popularnošću Zalužnog u ispitivanjima javnog mnijenja, što sugerira da sadašnji predsjednik možda neće uspjeti ako se kandidira za ponovni izbor i ima Zalužnog za protukandidata.

    Prema Pravdi, sličan učinak imaju i kadrovske promjene oružanim snagama, koje utječu na saradnike Zalužnog i destabiliziraju komandu. Posebno poglavlje je istraživanje neuspjeha južne grupacije snaga na početku rata, koji je izgleda bio usmjeren protiv Zalužnog.


    Zelenski je u medijima izjavio da ne smatra da je situacija pat pozicija i da vojnici koji će ući u politiku ne bi trebali u isto vrijeme ratovati. Magazin The Economist je krajem novembra napisao da Zelenski Zalužnog vidi kao suparnika i da su politička prepucavanja štetna za Ukrajinu.

    Podrška sve manja

    Ekonomska, diplomatska i vojna podrška Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije pokazuje znakove istrošenosti. Washington ima ozbiljnih problema s ispunjavanjem svojih obećanja o finansiranju, dok se istim problemom suočava Evropska unija gdje se također raspravlja o mogućem budućem članstvu Kijeva.


    Nakon odbijanja američkog Senata da odobri 61 milijardu dolara finansijske podrške Ukrajini raste strah uoči predsjedničkih izbora 2024. godine, s obzirom da bi se bivši predsjednik Donald Trump mogao vratiti u Bijelu kuću.

    Ekonomska i vojna pomoć Ukrajini ove je jeseni dosegla najniži nivo svih vremena, prema analizi instituta Kiel u Njemačkoj. Između augusta i oktobra 2023. finansijska pomoć drastično je pala, za 90 posto u usporedbi s istim periodom prethodne godine.


    Ukrajini je tokom jeseni podijeljeno nešto više od dvije milijarde dolara, što je najmanji iznos od januara 2022., prema podacima koje je prikupio njemački centar.

    Kijev se također suočava s drugim problemima, kao što je poljska blokada ukrajinskog poljoprivrednog uvoza, jedna od naznaka onoga što bi moglo uslijediti kada pristupni pregovori za EU počnu i Kijev se počne takmičiti sa svojim susjedima za evropske subvencije.

    Sve ovo zajedno pogoduje jednoj strani, Kremlju. Niz problema s kojima se Ukrajina suočava odgovara Rusiji i Vladimiru Putinu, stvarajući povoljno okruženje za ostvarivanje njihovih ciljeva u regiji. Ukrajina će, čini se, morati tražiti rješenje za svoje probleme za pregovaračkim stolom, koji je po svemu sudeći sve realnije mjesto za okončanje rata u ovoj zemlji.

  • Izraelska vojska pobila taoce

    Izraelska vojska pobila taoce

    Izraelske trupe su tokom bitaka u Šejaji na severu Gaze pogrešno identifikovale trojicu izraelskih taoca kao pretnju i otvorile vatru na njih, ubivši ih.

    Ovo je otkrio portparol IDF-a, kontraadmiral Danijel Hagari.

    “Ovo je tragičan incident, ID snosi odgovornost”, rekao je Hagari.

    “Ovo je oblast u kojoj su vojnici naišli na mnoge teroriste, uključujući bombaše samoubice”, dodaje on.

    Hagari je imenovao taoce kao Jotama Haima, koga je Hamas oteo iz Kfar Aze, i Samera Talalku, koji je otet iz Nir Ama. Treći talac nije imenovan na zahtev njegove porodice.

  • Kraj: Ukrajina može izdržati do ljeta?

    Kraj: Ukrajina može izdržati do ljeta?

    Kako paket pomoći Ukrajini i dalje “čuči” u američkom Kongresu, SAD i njeni saveznici procjenjuju kako bi to potencijalno moglo da ima “iscrpljujući uticaj” na odbranu Ukrajine i, dugoročno gledano, mogućnost da Ukrajina izgubi rat od Rusije.
    Brojni evropski i američki zvaničnici procjenjuju kakve bi mogle da budu posljedice kašnjenja pomoći Ukrajini.

    “Ne postoji garancija za uspjeh sa nama, ali će sigurno propasti bez nas”, rekao je jedan američki vojni zvaničnik za Si-en-en.

    Najveća je zabrinutost za uticaj na kontraofanzivu Ukrajine koja je u toku na istoku i jugu, gdje su se ukrajinske snage borile da ostvare značajan napredak čak i kada je američka podrška još pristizala.

    “Ako posmatramo zauzimanje i zadržavanje dalje teritorije, teško je vidjeti kako bi to moglo da uspje bez stalne podrške SAD“, rekao je jedan evropski diplomata.

    I tu nije kraj brigama. Zapadni zvaničnici strahuju da će gubitak ili dalje odlaganje američke podrške uticati na pomoć njenih saveznika. Ukrajina je u petak pretrpjela još jedan udarac kada je Mađarska blokirala dalju pomoć Еvropske unije, iako se očekuje da će se razgovori o tom pitanju nastaviti u januaru. Ova vijest je podvukla razmjere izazova sa kojima se Kijev suočava i mnogi strahuju da će SAD, ako ne nastave da pružaju podršku, slijediti evropske nacije.

    “Ako odemo na drugu stranu i naši saveznici će”, rekao je demokratski poslanik Majk Kvigli, koji je kopredsedavajući ukrajinskog kongresnog kluba.

    Sada zapadne obavještajne agencije izračunavaju koliko bi Ukrajina mogla da izdrži bez pomoći SAD i NATO-a. Jedan visoki američki vojni zvaničnik procijenio je nekoliko mjeseci, uz najgori scenario značajnog nazadovanja ili čak poraza do ljeta. Ruska pobjeda ne bi bila samo strašna vijest za Ukrajinu, već bi bila katastrofa za širu evropsku bezbjednost i veliki udarac za SAD.

    Upitana o kontinuiranom kašnjenju američke pomoći, estonska premijerka Kaja Kalas rekla je za Si-en-en iz Brisela da trenutno ne može da se “govori o zamoru od rata”.

    “Jer ako to učinimo i popustimo, onda Putin pobjeđuje i to će za sve značiti katastrofu. To će značiti više sukoba, više ratova, više oskudice u snabdijevanju hranom, sve različite brige koje idu uz to. Zato sada moramo da se potrudimo”, rekla je Kalas.

    Ukrajinske snage već racionalnije troše municiju, rekli su američki i ukrajinski zvaničnici, dok ruske snage uzvrate paljbom pet do sedam puta jačom nego što to mogu ukrajinske snage.

    Visoki ukrajinski vojni zvaničnik rekao je za Si-en-en da ukrajinski komandanti vjeruju da je uticaj na njihovu vatrenu moć doveo do dodatnih ukrajinskih žrtava.

    Bez dodatne pomoći SAD, zapadni zvaničnici procjenjuju da bi Ukrajini prvo ponestalo raketa dugog dometa, zatim raketa protivvazdušne odbrane, a kasnije artiljerijske municije i projektila kratkog dometa poput protivtenkovskih raketa „Džavelin“ i protivvazdušnih raketa „Stinger“.

    Svaka vrsta municije bila je ključna za odbranu Ukrajine. Rakete dugog dometa, poput “Storm Shadow” koje su dali Britanci, bile su ključne za uspjeh ukrajinskih snaga da odgurnu rusku crnomorsku flotu i otvore brodski koridor za žito i druge namirnice.

    Rakete protivvazdušne odbrane pokazale su se posebno neophodnim posljednjih nedjelja pošto je Rusija ove zime proširila svoje napade na civilnu infrastrukturu. Rakete manjeg dometa su omogućile ukrajinskim snagama da se brane od tenkova i aviona koje Rusi imaju brojčano znatno više.

    Procjene o tome šta bi ukrajinski poraz značio za Еvropu izazivaju duboke strahove među nekim od najbližih američkih evropskih saveznika.”Mislim da ljudi ne shvataju u potpunosti šta bi zapravo značio pad Ukrajine. Vidjeli bismo užasne stvari: etničko čišćenje i potpuno uništenje Ukrajine. Sjetite se šta su radili u Buči. Dakle, već je uspjeh ako možemo da spriječimo da se to dogodi. I zato moramo da nastavimo dalje”, rekao je evropski diplomata.

  • Rusi potvrdili: Preko 20 zemalja želi da nam se pridruži

    Rusi potvrdili: Preko 20 zemalja želi da nam se pridruži

    Više od 20 država bi želelo da se pridruži BRIKS-u, rekao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.

    On je u intervjuu za časopis ”International Affairs” naveo da mnoge zemlje iz celog sveta pokazuju interesovanje za približavanje BRIKS-u sve do punopravnog članstva, napomminjući da se na tome mora raditi konstruktivno.

    “Ima dosta nacija koje bi želele da uđu u BRIKS, više od 20, ne računajući zemlje koje su zvanično objavile spremnost da uđu u asocijaciju 1. januara 2024. Ne znam nijednu međunarodnu strukturu ili organizaciju gde se rast članstva odvijao takvim tempom. Trenutno nemamo iskustva u radu proširenog BRIKS-a. To su pitanja koja se moraju rešiti u periodu ruskog predsedavanja”, rekao je Rjabkov, prenosi TASS.

    Rjabkov je takođe napomenuo da je pored Samita BRIKS-a u Kazanju planiran čitav niz događaja, uključujući ministarske sastanke.

    Tokom samita BRIKS-a od 22. do 24. avgusta u Johanesburgu, države članice su se složile da prošire članstvo u organizacijama prijemom Argentine, Egipta, Irana, UAE, Saudijske Arabije i Etiopije počev od 1. januara 2024.

    Nova lista potencijalnih država članica će biti pripremljena za sledeći samit, navodi TASS.