Kategorija: Svijet

  • Bajden: Ako napustimo Ukrajinu, moguća kriza u zemljama Balkana

    Bajden: Ako napustimo Ukrajinu, moguća kriza u zemljama Balkana

    Američki predsjednik DŽozef Bajden rekao je da bi ukidanje finansijske pomoći Ukrajini moglo dovesti do krize u zemljama Balkana.

    Ako odemo, a Rusija izdrži njihov napad i pobijedi Ukrajinu, šta mislite da će se dogoditi u balkanskim zemljama? Šta mislite da će se dogoditi od Poljske do Mađarske? – upitao je Bajden u obraćanju u Bijeloj kući.

    Bajden je potpisao sinoć nacrt zakona o kratkoročnoj potrošnji kojim će savezne institucije vlasti raditi do početka marta.

    Zakon se ne bavi dodatnom pomoći Ukrajini, koja ostaje blokirana dok ključni zakonodavci nastavljaju da pregovaraju o mjerama bezbjednosti granica, koje bi išle u tandemu sa većom podrškom Kijevu.

  • Najljući protivnici Ukrajinaca se vraćaju na front – ovoga puta kao korpus Ruske garde

    Najljući protivnici Ukrajinaca se vraćaju na front – ovoga puta kao korpus Ruske garde

    Prema objavljenim podacima o resursima povezanim sa četom, komanda Vagnera počinje da formira 1. dobrovoljački korpus.

    Oni će se u sastavu Ruske garde vratiti na Istočni front. Komandant trupa Nacionalne garde Rusije Viktor Zolotov pozvao je zaposlene u kompaniji da formiraju dobrovoljački korpus u okviru odeljenja.

    Dodatne informacije će biti objavljene na kanalima na Telegramu, koji su povezani sa Vagnerom.

    Trenutno je u toku regrutacija za dva pravca: Ukrajina – ugovor na šest meseci i Afrika – ugovor na devet meseci. Priprema u centru za obuku trajaće jedan mesec. Obezbeđene su sve potrebne pogodnosti, uključujući status ratnog veterana. Osiguranje je zagarantovano za povrede i smrt.

    “Prvi dobrovoljački korpus na posao poziva ljude za koje je Odbrana otadžbine jedini pravi izbor. Komandni kadar i jezgro su oni ljudi koji su godinama izvršavali zadatke u Ukrajini, Siriji, Libiji, Sudanu, Centralnoafričkoj Republici, Mozambiku, Madagaskaru i Maliju,” navodi se u saopštenju.

    Vladimir Putin je 25. decembra 2023. potpisao zakon “O dobrovoljačkim formacijama u sastavu Ruske garde”, koji je omogućio početak formiranja 1. dobrovoljačkog korpusa.

    Ranije je objavljeno da “Vagnerovci” idu pod okrilje Ruske garde kako ne bi ometali Ministarstvo odbrane.

    Istovremeno, komanda je Vagnerovcima garantovala očuvanje komandne vertikale, transparenta i znakova.

  • NATO upozorio: Budite spremni na totalni rat protiv Rusije u narednih 20 godina

    NATO upozorio: Budite spremni na totalni rat protiv Rusije u narednih 20 godina

    Civilno stanovništvo treba da se pripremi za totalni rat protiv Rusije u narednih 20 godina, izjavio je šef vojnog komiteta NATO Rob Bauer, prenosi Sputnjik.

    Moramo da shvatimo da se naš miran život sam po sebi ne podrazumeva. Upravo zato treba da se spremimo na sukob protiv Rusije. Moramo biti spremni na sve. Treba stvoriti sistem koji će omogućiti da se obuči više ljudi za slučaj rata, nezavisno od toga, hoće li do njega doći ili ne – ocijenio je on.

    Bauer je pohvalio Švedsku za to što je tražila od građana da se spreme za rat prije zvaničnog stupanja zemlje u Sjevernoatlantski savez.

    • Sve počinje odatle. Svijest o tome da se ne može sve isplanirati i da neće sve biti dobro u narednih 20 godina – naglasio je on.

    Pored toga, Bauer je pozvao na modernizovanje industrije kako bi se omogućila brža proizvodnja oružja i municije.

    U oktobru prošle godine, njemački ministar odbrane Boris Pistorijus takođe je pozvao na pripreme za mogući sukob u Evropi.

    Kao odgovor na to, poslanik Državne dume Rusije sa Krima, Mihail Šeremjet, izjavio je da njemačke vlasti svojom agresivnom politikom same iniciraju rat u evropskim zemljama. Prema njegovim riječima, garancija mira i prosperiteta u regionu mogu biti samo prijateljski i dobrosusjedski odnosi sa Rusijom.

    Moskva je više puta isticala da nije pretnja ni po jednu zemlju NATO, ali da će pratiti dejstva koja su potencijalno opasna za njene interese. Istovremeno, Rusija ostaje otvorena za dijalog, ali na ravnopravnoj osnovi, dok Zapad mora da odustane od kursa militarizacije Evrope.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je ranije da Moskva ne želi direktan vojni sukob sa Sjevernoatlantskom alijansom, ali ako neko to bude želio, Moskva će biti spremna za to.

  • Bajden priznao da vojne operacije protiv Huta nisu dale rezultat

    Bajden priznao da vojne operacije protiv Huta nisu dale rezultat

    Snage Hutija pokrenule su novi raketni napad na brod u vlasništvu SAD-a u četvrtak, nakon što je američki predsjednik Džo Bajden rekao da američki udari na njihove pozicije nisu odvratile kampanju koju vode u Crvenom moru.

    Pentagon je saopštio da nije materijalne štete niti povrijeđenih nakon što su Huti ispalili dvije rakete na trgovački brod Chem Ranger.

    Napad je uslijedio nakon pete runde američkih napada u Jemenu ranije u četvrtak.

    Bijela kuća je saopštila da su američke snage uništile niz projektila Hutija koje su planirali ispaliti prema Crvenom moru.

    Govoreći nakon američkih udara, Bajdena su novinari u Vašingtonu pitali da li su napadi na mete Huta uspjeli, na šta je on odgovorio protivpitanjem, da li su napadi zaustavili Hute. Na vlastito pitanje odgovorio je odrečno i predvidio da će oni nastaviti s napadima.

    Centralna komanda SAD koja nadgleda američke operacije na Bliskom istoku navela je u saopštenju da je izvela napade na dvije protubrodske rakete Hutija koje su bile usmjerene u južno Crveno more i bile spremne za lansiranje.

    “Snage SAD identifikovale su projektile u oblastima Jemena pod kontrolom Hutija oko 15:40 po lokalnom vremenu i utvrdile da predstavljaju neposrednu pretnju trgovačkim brodovima i brodovima američke mornarice u regionu. Snage SAD su nakon toga udarile i uništile projektile u samoodbrani”, saopšteno je.

    Zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Sing je kasnije rekla novinarima na brifingu da SAD ne traže rat sa Hutima, već da sprovode odbrambene operacije.

    U vatrenom govoru u četvrtak, vođa Huta je nazvao “velikom čašću” biti “u direktnoj konfrontaciji” s Izraelom, SAD-om i Velikom Britanijom.

    “Agresija na naš dragi narod je kršenje, agresija, direktno zadiranje u suverenitet Jemena i direktan napad na jemenski narod”, rekao je Abdul Malik al-Huti, prenosi BBC.

    Huti su počeli napadati trgovačka plovila u novembru, pravdavši to odgovorom na izraelsku vojnu operaciju u Gazi. Od tada, grupa je pokrenula desetine napada na komercijalne tankere koji prolaze kroz Crveno more, jedan od najprometnijih brodskih puteva na svijetu, što je izazvalo poremećaje u lancima snabdijevanja.

    Kao odgovor, SAD i Velika Britanija pokrenule su talas vazdušnih napada na desetine ciljeva Hutija 11. januara. Udari – podržani od Australije, Bahreina, Holandije i Kanade – počeli su nakon što su snage Hutija ignorisale ultimatum da obustave napade u regionu.

  • Huti: Obećavamo siguran prolaz za kineske i ruske brodove u Crvenom moru

    Huti: Obećavamo siguran prolaz za kineske i ruske brodove u Crvenom moru

    Visoki zvaničnik pokreta Huti Mohamed al-Bukhaiti obećao je ruskim i kineskim brodovima siguran prolaz kroz Crveno more.

    Al-Bukhaiti insistira da su vode oko Jemena, koje neke brodarske kompanije izbjegavaju zbog napada Huta, sigurne sve dok brodovi nisu povezani s određenim zemljama, posebno Izraelom.

    “Što se tiče svih drugih zemalja, uključujući Rusiju i Kinu, njihov transport u regionu nije ugrožen. Štaviše, spremni smo da osiguramo siguran prolaz njihovih brodova Crvenom moru, jer slobodna plovidba igra značajnu ulogu za našu zemlju”, rekao je al-Bukhaiti.

    Dodao je da će se napadi na brodove na bilo koji način povezane s Izraelom nastaviti.

    Huti su sinoć protivbrodskim balističkim raketama gađali tanker u vlasništvu Sjedinjenih Američkih Država, koje nisu pogodile cilj. Kako je saopćila američka Centralna komanda nije bilo ozlijeđenih niti je pričinjena šteta.

  • Od 22. januara najveće vježbe Alijanse od Hladnog rata

    Od 22. januara najveće vježbe Alijanse od Hladnog rata

    NATO će 22. januara započeti svoje “najveće” vojne vježbe u posljednjih nekoliko decenija pod nazivom “Nepokolebljivi branilac – 2024” u kojima učestvuje 90.000 vojnika, izjavio je vrhovni komandant NATO-a u Evropi, general Kristofer Kavoli.

    Danas najavljujemo početak vježbi “Nepokolebljivi branilac – 2024”, koje počinju sljedeće sedmice i trajaće do maja. To će biti najveće vježbe NATO-a u posljednjih nekoliko decenija uz učešće približno 90.000 vojnika iz svih 31 saveznika plus Švedska – rekao je on.

    Kavoli na konferenciji za novinare istakao da će Alijansa pokazati svoju sposobnost da ojača evroatlantski prostor prebacivanjem snaga iz Sjeverne Amerike.

    • Vježbe će uključivati simulirani scenario sukoba protiv bliskog protivnika – rekao je Kavoli na konferenciji za novinare.
  • Lavrov: Moskva podržava poziciju srpskog naroda i rukovodstva Srbije

    Lavrov: Moskva podržava poziciju srpskog naroda i rukovodstva Srbije

    Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov istakao je da Rusija uvijek podržava i podržavaće poziciju koju odabere srpski narod i rukovodstvo Srbije.

    • Kada je o Kosovu riječ, vidimo kako se Srbima rugaju. Ćorsokak dogovora koju je EU prikazivala kao svoje najveće dostignuće već dugo traje – rekao je Lavrov na godišnjoj konferenciji za novinare.

    Prema njegovim riječima, ono što je dogovoreno, a tiče se Srbije ne realizuje se već deset godina, a EU tu ne može ništa, prenosi Sputnjik.

    On je dodao da EU želi da Srbe sa sjevera Kosova liši prava, te napomenuo da kada treba ispuniti sporazume, iz EU to mijenjaju u korist strane koja im je bliža, a to su u ovoj situaciji kosovski Albanci.

  • Amerikanci izveli novi napad na Hute u Jemenu

    Amerikanci izveli novi napad na Hute u Jemenu

    Sjedinjene Američke Države izvele su još jedan napad na položaje Hutija u Jemenu, saopćila je Centralna komanda Vojske SAD-a.
    Prema izvještaju vojske, Sjedinjene Američke Države gađale su 14 lansera projektila koje Huti koriste za napad na području Crvenog mora.

    “Centralna komanda izvela je napade na položaje Hutija 17. januara oko 23:59 sati kao i na 14 lansera projektila. Oni su bili napunjeni kako bi bili ispaljeni sa područja pod kontrolom Hutija. Rakete su predstavljale neposrednu prijetnju trgovačkim i brodovima američke mornarice u regiji”, naveli su.

    Također, američka vojska je istakla kako su rakete mogle biti ispaljene u bilo kojem trenutku.
    “To je navelo američke snage da iskoriste svoje inherentno pravo i obavezu da se brane. Napadi koje smo poduzeli degradirat će sposobnosti Hutija da nastave sa nepromišljenim napadima na međunarodno i komercijalno brodarstvo u Crvenom moru”, naveli su iz Centralne komande.

    General Michael Erik Kurilla također je rekao kako će SAD nastaviti slične aktivnosti i u budućnosti.

    “Nastavit ćemo preduzimati akcije kako bismo zaštitili živote nevinih pomoraca. Uvijek ćemo štititi naše ljude”, poručio je general.

  • Kinezi ne žele razgovarati s Zelenskim, odbili susret

    Kinezi ne žele razgovarati s Zelenskim, odbili susret

    Kineska delegacija na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu odbila je razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

    Vijest je danas objavio portal Politico prema kojem su ukrajinski dužnosnici bili zainteresirani za susret s kineskim čelnicima, no Peking je i dalje na strani ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Odgovarajući na članak na portalu Politico, Zelenski je kazao da se ne planira sastati s kineskim premijerom Li Qiangom, koji je predstavljao Peking u Davosu, ali da je spreman sastati se s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

    “Vidjećemo”

    Nedugo prije samita u švicarskim Alpama, šef ureda ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak nagovijestio je da će Zelenski imati priliku razgovarati s kineskim premijerom. Na pitanje hoće li do sastanka doći, Jermak je odgovorio “vidjet ćemo”, prenio je CNBC.

    Šef ureda ukrajinskog predsjednika također je naglasio potrebu da se Kina uključi u mirovni proces nakon Davosa. Ali na kraju Ukrajina nije uspjela uvjeriti Kinu da pregovara, a Zelenski i Li Qiang se nisu sastali, piše Politico. Portal je to nazvao udarcem za Kijev.

    Portal navodi da je kineska delegacija namjerno izbjegla susret s ukrajinskim predstavnicima, a ne zbog organizacijskih problema. Politico se pritom poziva na izjave neimenovanog visokog američkog dužnosnika, prema kojima je kineska strana u jednom trenutku u Švicarskoj direktno odbacila prijedlog o susretu.

    Upozorenje iz Rusije

    Drugi američki dužnosnik je kazao da je Kina odbila bilo kakve sastanke nakon što ju je Rusija pozvala da izbjegava diplomatske sastanke s Ukrajinom.

    Međutim, Zelenski demantira da je zainteresiran za sastanak s kineskim premijerom.

    “Kineski premijer je ovdje. Naš premijer će se sastati s njim. Bio bih sretan da se sastanem s kineskim vođom. Koliko ja znam, Xi Jinping donosi odluku, a ja donosim odluku u Ukrajini”, rekao je Zelenski.

    Međutim, Zelenski se sastao s ključnim partnerima u Švicarskoj, poput savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jakea Sullivana i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena. Pregovarao je i s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.

  • Šamar Putinu: Zašto se Slovačka predomislila?

    Šamar Putinu: Zašto se Slovačka predomislila?

    Slovački parlament podržao je juče amandman koji bi ovlastio ministarstvo odbrane da odobrava izvoz oružja.

    Tako bi javnim i privatnim firmama za oružje bio otvoren put da nastave da naoružavaju Ukrajinu.

    Time je došlo do totalnog preokreta predizbornog obećanja premijera Roberta Fica, koji je tvrdio da više neće poslati “nijedan metak” Kijevu.

    Čini se da je slovački premijer preokrenuo goruće pitanje isporuke oružja ratom razorenoj Ukrajini, što bi moglo da predstavlja katastrofu za ruskog lidera Vladimira Putina.

    Zakonodavno telo je tesnom većinom odobrilo promenu predloženog zakona. Predsednica Zuzana Čaputova prethodno je stavila veto na predlog zakona koji odobren u ubrzanom postupku malo pre Božića, obrazlažući to time da ministarstvo odbrane nije imalo stručne resurse za procenu potencijalnih rizika od prodaje oružja Ukajini po međunarodni ugled i sigurnost Slovačke.

    Između ostalog, Fico je obećao svojim biračima da neće slati “nijedan metak” Ukrajini, izrazio je protivljenje ulasku Kijeva u NATO i požalio se zbog toga što je EU sankcionisala Rusiju zbog njene ilegalne invazije.

    “Oligarsi koji stoje iza Smera puno dobijaju prodajom oružja Ukrajini”

    Ali kritičari očiglednog preokreta, jer je veto na izvoz oružja do sada bio u nadležnosti ministarstva spoljnih poslova i obaveštajne službe SIS, rekli su da je Ficov stav protiv oružja u Ukrajini bio usmeren na privlačenje glasova njegovoj stranci Smer na prošlogodišnjim izborima, kao i da bi dobit koja bi se ostvarila od naoružavanja Kijeva osigurala nastavak izvoza.

    “Oligarsi koji stoje iza Smera iz odbrambenog sektora puno dobijaju time što mogu da prodaju svoje proizvode u Ukrajini i uvek je bilo jasno da će nastaviti sa svojim snabdevanjem,” rekao je za Politiko Jaroslav Nađ, slovački ministar odbrane u prethodnoj vladi.

    Zlatno doba slovačke industrije oružja

    Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022. pokazala se vrlo profitabilnom za slovački odbrambeni sektor, a naročito za proizvođača municije ZVS Holding, zajedničke firme kćeri privatne MSM Grupe, koju je osnovao češki preduzetnik Jaroslav Strnad, i DMD Grupe u vlasništvu ministarstva odbrane pod ministrom Robertom Kalinjakom.

    U prvih sedam meseci 2023. ZVS Holding zabeležio je 44 miliona evra prihoda u poređenju sa 40 miliona evra za celu 2022, “uglavnom zbog ruske agresije u Ukrajini”, navodi se na sajtu DMD Grupe. Firma je predvidela prihode od 80 miliona evra tokom cele godine.

    “Gotovo 100 odsto proizvodnje municije ZVS Holdinga za sledeće dve ili tri godine prodato je Ukrajini,” rekao je Nađ i dodao: “Odluke o povećanju proizvodnje, o prodaji Ukrajini, o pristupanju projektima Evropske komisije o subvencionisanju oružja, sve su to političke odluke deoničara, a u slučaju ZVS Holdinga, gde je 50 odsto u vlasništvu ministarstva odbrane, odnosno Roberta Kalinjaka”.

    Jednako dobro prošle su i druge firme povezane sa Strnadom. Firma za proizvodnju municije VOP Novaki, gubitaš u državnom vlasništvu koju je MSM Grupa iznajmila na 20 godina pod prethodnom Smerovom vladom, gotovo je učetvorostručila svoje prihode 2022. u odnosu na prethodnu godinu na 77 miliona evra, skočivši s gubitka od 4 milona evra na dobit od gotovo 22 miliona evra.