VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Еrdogan: Pronaći ćemo napadače na crkvu u roku od 24 časa

    Еrdogan: Pronaći ćemo napadače na crkvu u roku od 24 časa

    Turski predsjednik Redžep Tajip Еrdogan izrazio je saučešće katoličkoj zajednici u Istanbulu povodom napada na crkvu u kojoj je ubijena jedna osoba i najavio da će biti preduzeti neophodni koraci kako bi ubice bile uhapšene.

    • Nažalost, ovakve ubice se pojavljuju svuda i tjeraju nevine ljude da plate cijenu. Mobilizovali smo sve resurse policije. Vjerujem da će počinioci biti uhvaćeni za kratko vrijeme. Pronaći ćemo ih u roku od 24 sata časa – rekao je predsjednik Turske.

    Еrdogan je telefonom razgovarao sa lokalnim zvaničnicima i sveštenikom katoličke crkve u kojoj se desio oružani napad.

    Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja rekao je ranije da se napad na katoličku crkvu Svete Marije u oblasti Sarijer u Istanbulu dogodio tokom vjerske službe i da je jedna osoba ubijena.

    On je naveo da su napad izvršile dvije maskirane osobe koje su navodno učestvovale u službi.

  • Tramp: 100 odsto šansi za teroristički napad u SAD

    Tramp: 100 odsto šansi za teroristički napad u SAD

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp smatra da postoji 100 odsto šansi da će se u Sjedinjenim Državama dogoditi teroristički napad zbog velikog broja ilegalnih imigranata.
    “Naša zemlja ide u pakao zbog nesposobnih ili loših ljudi. Teroristi pristižu nekontrolisano iz cijelog svijeta… I postoji 100 odsto šansa da će doći do velikog terorističkog napada u SAD”, rekao je Tramp na predizbornom skupu u Nevadi.

    Tramp je veliki dio govora posvetio situaciji na južnoj američkoj granici sa Meksikom, ponovo obećavši da će “pokrenuti najveću operaciju deportacije u Americi”, prenosi Rojters.

    Prema istraživanjima javnog mnjenja, problem imigracija i situacija na južnoj granici, koju je od kada je sadašnji američki predsjednik DŽozef Bajden preuzeo dužnost 2021. godine prešao rekordan broj migranata, predstavljaju jedno od glavnih pitanja na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD.

    Tramp je ranije iznio svoje protivljenje nacrtu sporazuma o granici o kojem se pregovara u američkom Kongresu, a koji je Bajden opisao kao “najčvršći i najpravedniji” niz mogućih reformi, koji će, ako bude usvojen, omogućiti predsjedniku da u vanrednim okolnostima zatvori granicu.

    “Loš dogovor o granici gori je od toga da nema nikakvog”, napisao je Tramp na društvenoj mreži.

  • Rusi imaju jasno zacrtan cilj

    Rusi imaju jasno zacrtan cilj

    Glavni prioritet ruskih snaga u Ukrajini je Avdejevka, ali taj grad će verovatno ostati pod ukrajinskom kontrolom u narednim nedeljama.

    To je objavilo Ministarstvo odbrane Velike britanije na platformi X, pozivajući se na obaveštajne podatke.

    Kako se navodi u saopštenju, Rusi su započeli trostruki napad kako bi opkolili grad sa juga i severa, a bore se i na periferiji istočne četvrti samog grada Avdejevke. Međutim, ruske snage su pretrpele teške gubitke u ljudstvu i oklopnim vozilima, često uzrokovane ukrajinskim napadima dronovima.

    “Ukrajinski kontranapadi sprečavaju ruske snage da dalje napreduju unutar grada. Pošto je glavni put snabdevanja ostao netaknut, a ukrajinske snage vrše lokalne kontranapade, Avdejevka će verovatno ostati pod ukrajinskom kontrolom u narednim nedeljama”, stoji u objavi britanskog Ministarstva.

    Dodaje se da ruske snage pokušavaju da zaobiđu ukrajinska utvrđenja ulaskom na obode grada preko servisnih tunela, što je metod infiltracije koji pokušavaju od oktobra 2023.

    Takođe se podseća da Rusija nastavlja svoju ofanzivu na više pravaca, u skladu sa svojim strateškim ciljem da zauzme Donbas.

    Ruske snage su zauzele zaseoke Krohmalne, u Harkovskoj oblasti 21. januara i Vesele, u blizini Bahmuta, 18. januara, međutim, ovi dobici su strateški beznačajni, a Ukrajina je fokusirana na aktivnu odbranu, ocenjuje britansko Ministarstvo odbrane.

  • Gutereš odgovorio na optužbe: Odgovaraće svako ko je umiješan u terorizam

    Gutereš odgovorio na optužbe: Odgovaraće svako ko je umiješan u terorizam

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je da će pozvati na odgovornost svakog radnika svjetske organizacije koji je umiješan u terorizam, nakon što su se pojavile optužbe da su pojedini članovi osoblja Agencije UN za palestinske izbjeglice (UNRVA) učestvovali u napadu na Izrael 7. oktobra uz pripadnike Hamasa.

    Gutereš je od administracija država zatražio da nastave da podržavaju UNRVA nakon što je devet država suspendovalo finansiranje ove agencije.

    “Biće pozvan na odgovornost bilo koji zaposleni u UN koji učestvuje u terorizmu, uključujući i krivični progon. Sekretarijat je spreman da sarađuje sa kompetentnim vlastima koje mogu da progone pojedince u skladu sa uobičajenim procedurama predviđenim za tu vrstu saradnje”, naglasio je Guteresš.

    Prema njegovim riječima, više desetina hiljada muškaraca i žena zaposlenih u UNRVA od kojih neki rade u najpasnijim situacijama za humanitarne radnike ne treba da budu kažnjeni.

    Gutereš je naveo da se u optužbama protiv UNRVA pominje 12 zaposlenih i da je devet otpušteno, da je jedan poginuo, a da se radi na identifikaciji još dvoje.

    Generalni sekretar UN je napomenuo da razumije zabrinutost devet zemalja koje su suspendovale finansiranje agencije, ali je apelovao na njihove administracije da makar garantuju nastavak operacija UNRVA.

    Nakon optužbi Izraela da su pojedini članovi UNRVA učestvovali u napadu na Izrael 7. oktobra uz pripadnike Hamasa, Britanija, NJemačka, Italija, Holandija, Švajcarska i Finska juče su se pridružile Americi, Australiji i Kanadi u suspenziji finansiranja ove agencije, koja je važan izvor podrške stanovništvu Gaze.

  • Ukrajinske vlasti otkrile pronevjeru pri nabavci oružja “tešku” 40 miliona dolara

    Ukrajinske vlasti otkrile pronevjeru pri nabavci oružja “tešku” 40 miliona dolara

    Ukrajinska služba bezbjednosti (SBU) saopštila je da je otkrila korupciju u kupovini oružja od strane Ministarstva odbrane Ukrajine u vrijednosti od oko 40 miliona dolara.

    Kako prenosi BBC, SBU je navela da se vodi istraga protiv pet visokih funkcionera u Ministarstvu odbrane i jednog dobavljača oružja.

    Ističu da su zvaničnici Ministarstvaa odbrane potpisali ugovor za nabavku 100.000 minobacačkih granata u avgustu 2022. Plaćanje je izvršeno unapred, sa transferom dijela sredstava u inostranstvo, ali granate nikada nisu stigle. Dodali su da se radi o firmi Lavov Arsenal, a ukupna šteta je 1,5 milijardi grivna.

    SBU je saopštila da uprkos tome što je ugovor za granate dogovoren šest mjeseci nakon što je Rusija pokrenula proširenu invaziju na Ukrajinu, nijedna artiljerijska granata nikada nije poslana. Jedan od osumnjičenih je priveden dok je pokušavao da napusti Ukrajinu i trenutno se nalazi u pritvoru, saopštila je SBU. Ukrajinski glavni tužilac kaže da su ukradena sredstva zaplijenjena i da će biti vraćena u budžet za odbranu.

    BBC podsjeća da problemi oko korupcije godinama prate Ukrajinu, a ta zemlja je rangirana na 116. mjestu od 180 zemalja u indeksu percepcije korupcije za 2022. od strane organizacije Transparency International. Korupcija je bila glavni kamen spoticanja u nastojanju Ukrajine da se pridruži EU. BBC, međutim, ističe da su nakon što su vlasti zemlje počele ozbiljnije da se bave ovim problemom, došlo do napretka. Prema podacima TI, Ukrajina je samo jedna od deset zemalja koja je popravila svoj rejting u borbi protiv korupcije.

    „Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naveo je borbu protiv korupcije kao jedan od svojih glavnih prioriteta kada je došao na vlast 2019. godine“, podsjeća BBC. U avgustu je predsjednik Zelenski otpustio sve zvaničnike zadužene za regrutaciju u vojsku kako bi okončao sistem u kojem je nekima bilo dozvoljeno da izbjegnu regrutaciju.

    Ovaj najnoviji skandal oko kupovine granata bi se mogao odraziti na blokadu u američkom kongresu paketa vojne pomoći za Ukrajinu vrijednog 60 milijardi dolara. Republikanci u oba doma žele slanje oružja i municije Ukrajini usloviti jačom kontrolom južne granice SAD-a, zbog povećanog broja ilegalnih migranata. Pitanje migracija biće jedno od najvažnijih u predsjedničkoj kampanji za predsjednika Amerike, u izborima koji su zakazani za novembar.

  • Kako je Orban srušio snove Mišela

    Kako je Orban srušio snove Mišela

    Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel odustao je od planova o prijevremenom napuštanju funkcije i kandidiranja za Evropski parlament, a glavni “krivac” za sve je mađarski premijer Viktor Orban.Iako je Michel ranije objavio kako će se kandidovati za člana Evropskog parlamenta, činjenica da bi ga, bar na kraći period, na mjestu predsjedavajućeg Evropskog vijeća mogao zamijeniti Viktor Orban, predstavljala je alarm za sve u Briselu.

    Očigledno, sve veći pritisak političkih zvaničnika koji su bili u strahu od eventualnog dolaska Orbana na ovu poziciju, bio je i glavni razlog da se Michel predomisli, a svoju odluku obrazložio je na zvaničnom Facebook profilu.

    “U junu će izbori za Evropski parlament označiti početak političkog kraja ovog institucionalnog ciklusa i početak tranzicije ka novom mandatu. Evropa je oduvijek zauzimala posebno mjesto u mom srcu. Zbog toga, činilo mi se prirodnim, kao i svakom lideru koji želi da nastavi služiti svojoj zemlji, da se stavim pred birače i promovišem evropski projekat. Rano objavljivanje moje odluke osiguralo je transparentnost i dalo Evropskom vijeću dovoljno vremena da pripremi tranziciju”, rekao je Michel.

    Ipak, nakon pažljivih konsultacija, kako ističe, smatrao je da je izborna kampanja kompatibilna sa vršenjem političkog mandata koji se bliži kraju.

    “Moj izbor je izazvao intenzivnu medijsku pažnju. Predvidio sam nešto od toga, s obzirom na neviđenu, a neki bi rekli i hrabru prirodu mog pristupa. To je dovelo i do ekstremnih reakcija unutar Evropskog vijeća, ali i izvan njega”, objašnjava briselski zvaničnik.

    Poručio je kako ne želi njegova odluka potkopa evropske institucije.

    “Pozdravljam sve kritike i legitimne argumente. Iz svih razloga, da bih održao fokus svoje misije, neću biti kandidat na izborima za Evropski parlament. Posvetit ću sve svoje napore trenutnim obavezama sa nepokolebljivom odlučnošću. Uvijek ću biti vatreni zagovornik Evrope koja je demokratska, jaka, ujedinjena i gospodar svoje sudbine. Na kraju ovog mandata, razmislit ću o prirodi i smjeru svojih budućih obaveza”, zaključio je Charles Michel.

  • Osuđen Donald Tramp, odšteta preko 80 miliona dolara

    Osuđen Donald Tramp, odšteta preko 80 miliona dolara

    Bivši američki predsjednik Donald Tramp mora platiti 83,3 miliona dolara piscu E. Jean Carroll zbog javnih izjava koje je dao 2019.

    U njima je omalovažavao Carroll i poricao njene optužbe za silovanje. Odluku je donijela savezna porota na Manhattanu, gdje se kao svjedok pojavio i Tramp, ali ubrzo nakon kratkog svjedočenja je napustio sudnici i nije slušao presudu, prenosi CNN.

    Panel od sedam muškaraca i dvije žene je raspravljao oko dva sata i 45 minuta o njoj. Takođe, tokom svoje završne riječi, Carrollov odvjetnik rekao je da ona zaslužuje najmanje 24 miliona dolara odštete. Prošla je bitno bolje.

    Carroll, bivša kolumnistica savjetnika časopisa Elle, rekla je da joj je Tramp oduzeo reputaciju koju je nekad imala jer je govorila istinu kada je pisala, prenosi N1.

    Tramp je 2019., kada je bio u Bijeloj kući, izjavio da je ne poznaje te da ga je proglasila silovateljem kako bi poboljšala prodaju njenih memoari koji su trebali izaći. Njegov pravni tim je ustvrdio da je jedina šteta koju je Carroll pretrpjela bila od “zlih komentara” na društvenim mrežama.

  • Putin otkrio koliko ruskih vojnika učestvuje u ratu protiv Ukrajine

    Putin otkrio koliko ruskih vojnika učestvuje u ratu protiv Ukrajine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas je rekao da se više od 600.000 ruskih vojnika nalazi u borbenim zonama sa Ukrajinom.

    Putin je u razgovoru sa studentima koju učestvuju u ratu istakao da zona borbenih dejstava zahtijeva nesmetanu pažnju i dobro upravljanje jer je duga 2.000 kilometara, prenosi TASS.

    “Vjerovatno ima pitanja koja zahtijevaju dodatnu pažnju i rješenja. Uvijek treba nešto dotjerati, jer i zona borbenih dejstava je velika, skoro 2.000 kilometara, i preko 600.000 vojnika je uključeno. To je ogroman mehanizam”, zaključio je Putin, prenosi Tanjug.

  • Londonski fond se kladi u milijardu evra na pad njemačke ekonomije

    Londonski fond se kladi u milijardu evra na pad njemačke ekonomije

    “Kjub riserč end tehnolodžis” pokušava da profitira od ekonomske bijede njemačke, piše “Blumberg”, navodeći da je ovaj hedž fond uložio više od milion evra u opkladu na pad cijene akcija njemačkih kompanija.

    Ovaj hedž fond je povećao opklade protiv vrednosti akcija niza kompanija sa reputacijom dobrog poslovanja, od “Folksvagena” do “Rajnmetala”, uključujući i 121 milion evra protiv akcija “Dojče banke”, postavši tako najveći ulagač u šortovanje akcija u Njemačkoj.

    Еnergetska kriza, pad izvoza i rastuće kamatne stope uticali su na mnoge njemačke kompanije, navodi “Blumberg” i dodaje da vlada u Berlinu planira strukturne reforme kako bi poboljšala rast, dok se nada da će pad cena energije i pad inflacije pružiti određeno olakšanje potrošačima ove godine.

    Ipak, ovaj medij ističe da najveći njemački berzanski indeks “Daks” (još) ne ukazuje da je opklada “Kjuba”, pošto pokazuje rekordno visoke vrijednosti, a što “Blumberg” objašnjava nadom u to da će Еvropska centralna banka agresivno srezati kamatne stope ove godine.

    Međutim, suosnivač britanskog fonda “Maršal Volas” i drugog najvećeg “šortselera” u Njemačkoj, Pol Maršal, skeptičan je po pitanju politike nemačke vlade.

    “Njemačka je, odustavši od sopstvene energetske konkurentnosti, u suštini izvršila ekonomsko samoubistvo. Populistička politika u Njemačkoj dovela je do brzog gašenja nuklearnih i termoelektrana, tako da su elektrane na gas sada jedini pouzdan izvor fleksibilne energije kada obnovljivi izvori pokleknu”, napisao je Maršal u pismu investitorima u koje je “Blumberg” imao uvid, prenosi RT Balkan,

  • Najveća noćna mora Zelenskog počela je da se ostvaruje

    Najveća noćna mora Zelenskog počela je da se ostvaruje

    Nagoveštaji da bi SAD kad-tad mogle da obustave slanje pomoći Ukrajini su se, donekle, ostvarili.

    Šef Pentagona Lojd Ostin izjavio je da je američka administracija ostala bez novca da pomogne Ukrajini, pa Vašington više ne može da snabdeva Kijev projektilima i municijom istim tempom kao pre godinu dana.

    Američki ministar odbrane je, istovremeno, pozvao Kontakt grupu za odbranu Ukrajine da pokrije potrebe Kijeva, dok kongresmeni u Vašingtonu ne odobre odgovarajuće zakone.

    “Zato pozivam ovu grupu da ‘kopa duboko’ kako bi Ukrajini obezbedila spasonosne kopnene sisteme protivvazdušne odbrane i presretače”, poručio je Ostin u video-obraćanju javnosti iz svog doma, prvom posle operacije.

    Ostin je, ipak, poručio da će Sjedinjene države podržavati Ukrajinu “u njenoj borbi za slobodu”.

    Pomoćnica ministra odbrane za međunarodne poslove Seleste Valander izjavila je posle Ostinovog obraćanja da ukrajinsko ministarstvo odbrane dobija izveštaje sa fronta da “jedinice nemaju zalihe oružja i municije koje su im potrebne”.

    “To je jedan od razloga zašto smo se fokusirali na potrebu da odgovorimo na pitanja Kongresa, kako bi oni mogli da krenu napred u odluci”, rekla je ona.

    Ostin je podsetio da je Pentagon krajem decembra prošle godine najavio svoju 54. finansijsku podršku za Ukrajinu u vrednosti do 250 miliona dolara. No, SAD od tada nisu bile u mogućnosti da obezbede dodatnu municiju Kijevu jer američki Kongres tek treba da odobri dodatna sredstva.

    Na stolu kongresmena je papir sa više od 110 milijardi pomoći za Ukrajinu i Izrael oko čijeg usvajanja ne mogu da se dogovore, uprkos apelu aktuelnog šefa Bele kuće Džozefa Bajdena. Od tog kolača za Kijev je predodređena skoro 61 milijarda dolara.

    Očekivano, stigla je i reakcija Moskve. Portparolj Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nalazi u teškoj situaciji. “Zelenski je u veoma teškoj situaciji, prestali su da mu daju novac”, rekao je Peskov.

    Napomenuo je da u inostranstvu nema dovoljno granata za Zelenskog, dok je evropskim zvaničnicima rekao da su “bacili pare na Ukrajinu”.