VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Ukrajinci upali u zgrade Kijevsko-pečerske lavre

    Ukrajinci upali u zgrade Kijevsko-pečerske lavre

    Pripadnici ukrajinske policije blokirali su tri zgrade Kijevsko-pečerske lavre, saopštila je kanonska Ukrajinska pravoslavna crkva (UPC).

    Kako se navodi, pripadnici ukrajinske policije počeli su upad u prostorije gde živi deo monaha i hodočasnici.

    “Upravo je u toku upad u zgrade br. 54, 57 i 58 lavre. Kako je saopšteno iz Kijevsko-pečerske lavre, policija je blokirala navedene zgrade. Već su polomili brave i upali u zgradu br. 57. U ovim zgradama žive ne samo hodočasnici, već i deo bratstva Kijevsko-pečerske lavre“, navodi se u saopštenju UPC na telegram kanalu.

    Ranije je Savez pravoslavnih novinara objavio da su na zgradi gde se nalaze konaci Kijevsko-pečerske lavre isečene brave, a policija je upala unutra sa automatima.

    Prethodno su izvori upoznati sa situacijom izjavili za Sputnjik da je sud u Kijevu prihvatio tužbeni zahtev državnog kompleksa protiv Kijevsko-pečerske lavre da otkloni prepreke za korišćenje imovine Kijevsko-pečerske lavre, a da se monasi UPC nakon toga mogu iseliti.

    Pravni zastupnici kompleksa izjavili su na sudu da monasi nemaju osnova da borave i žive u manastirskim prostorijama. Istovremeno, advokat UPC, protojerej Nikita Čekman rekao je da je za mnoge monahe manastir jedino i stalno mesto življenja.

    Advokat je današnju sudsku odluku nazvao jednom od najsramotnijih u istoriji Ukrajine. Ranije je Privredni sud u Kijevu takođe odbacio zahtev manastira UPC da se poništi raskid ugovora o zakupu prostorija.

    Ukrajinske vlasti su u proteklih godinu dana organizovale najveći talas progona UPC u novijoj istoriji zemlje.

    Pozivajući se na njenu povezanost sa Rusijom, lokalne vlasti u različitim regionima Ukrajine odlučile su da zabrane delovanje UPC, a parlamentu zemlje je podnet predlog zakona o njenoj faktičkoj zabrani u Ukrajini.

    Služba bezbednosti Ukrajine počela je da pokreće krivične postupke protiv sveštenstva UPC, sprovodi “kontraobaveštajne mere“ – pretrese episkopa i sveštenika u crkvama i manastirima, u potrazi za dokazima “antiukrajinskog delovanja“.

  • Svjetska banka ukida pomoć Ugandi

    Svjetska banka ukida pomoć Ugandi

    Svjetska banka do daljeg neće davati nove kredite Ugandi zbog homofobnog zakona, a predsjednik Joveri Museveni kaže da ta zemlja može i bez kredita, iako ima i drugačijih mišljenja, prema kojima neće biti lako popuniti “rupe” u budžetu, prenosi Dojče vele (DW).

    Svjetska banka je prošle nedjelje objavila da za sada neće biti finansiranja novih projekata u Ugandi, odnosno novih kredita i to zbog anti-homoseksualnog zakona koji fundementalno protivreči vrednostima te institucije sa sjedištem u Vašingtonu, navodi DW.

    Radi se o zakonu koji je u Ugandi usvojen u maju i koji doduše ne predviđa kazne za homoseksualce ili lezbejke koji sebe tako označavaju, ali su kažnjive seksualne radnje.

    Osoba čini krivično djelo homoseksualnosti ako izvrši seksualni čin ili dozvoli licu istog pola da izvrši seksualni čin nad njim ili njom i kažnjava se doživotnom zatvorom. Lice koje pokuša da izvrši seksualnu radnju kažnjava se zatvorom do 10 godina. Do 20 godina zatvora je predviđeno za “namjerno podsticanje homoseksulanosti”, a u “posebno teškim slučajevima” u kakve su ubrojani seksulani kontakti sa maloljetnicima, moguća je i smrtna kazna.

    Po tome ovaj zakon spada u najstrože na svijetu. Zakon je oštro kritikovan na međunarodnom nivou, uključujući SAD, EU i grupe za ljudska prava, ali ga podržavaju mnogi ljudi u Ugandi. Homofobija je u Ugandi sa više od 47 miliona stanovnika veoma raširena, a podstiče je snažni evangelistički lobi, koji je i sada, kao više puta ranije, pokušao da progura još stroži zakon u ovoj oblasti, ali je to predsjedenik spriječio.

    Za LGBTQ aktiviste kao što je Žaklin Kaša Nabasegera, odluka Svjetske banke je dobra vijest i uspjeh lobističkog rada, jer zakon ekstremno otežava odgovarajuće informisanje i obrazovanje stanovništva. Ministar spoljnih poslova Ugande Okelo Orijem u intervjuu za DW rekao je da odluka Svjetske banke “nije fer”.

    “Otkako je zakon usvojen, u Ugandi nije bilo slučajeva da su homoseksualci pogubljeni, zatvoreni ili marginalizovani. Pritom ima drugih zemalja na Bliskom istoku, gde pogubljuju te ljude. Zašto dakle fokusiranje na Ugandu?”, upitao je on.

    Slično se izjasnio i predsjednik Joveri Museveni (78), dan nakon odluke Svjetske banke, i to u rukom napisanom otvorenom pismu na pet stranica upućenom “Uganđanima, posebno unucima”. Predsjednik navodi da je “strpljivo objašnjavao” da se zakon ne odnosi na ljude koji su jednostavno homoseksualci, već na one koji “regrutuju ili teraju druge na svoje devijantno ponašanje”.

    On je dodao da, ako u ovom zakonu ima bilo kakvih nesuglasica, “mi ćemo ih riješiti, kao što smo se borili protiv Idi Amina i drugih tirana”.

    Museveni koji vlada Ugandom od 1986, poznat je po svojoj borbenoj retorici i stekao je ugled boreći se protiv diktatora Idi Amina koji je vladao Ugandom do 1979. godine, podsjeća DW.

    Museveni kaže da, zahvaljujući njegovim postupcima zaduživanje opada, a da privreda ipak raste – bez obzira na sve globalne probleme. Situaciju će, kaže, poboljšati i početak proizvodnje nafte u zemlji od 2025. godine.

    “Uganda će se razvijati sa ili bez kredita”, napisao je Museveni.

    Pisac Nik Tvinamaciko u odgovoru predsedniku na platformi X kaže da je jedini razlog zbog kojeg su zemlji potrebni krediti je taj što se unutrašnjim resursima loše upravlja ili su loše raspoređeni.

    “Pogledajte predsjednički budžet. Za šta je sav taj novac? Da platiš savjetnike koje nikad ne sretneš? Čemu služe svi ti ministri? (ima ih 81) Svjetska banka nas prezire. Oni ne tretiraju zemlje Bliskog istoka na isti način kao nas, iako Arapi imaju oštrije zakone protiv LGBT-a. Ali mi zaslužujemo prezir, jer smo rasipni, i blagi prema korumpiranima. Afrika nikada neće postati nezavisna dok ne dobije odgovarajuće lidere”, smatra pisac.

    Bruto domaći proizvod u Ugandi je oko 46 milijardi evra. Svetska banka trenutno na svom sajtu broji 45 projekata u zemlji, ukupnog obima od 1,1 milijarde evra. U očima ekonomiste Julijusa Mukunde, prestanak finansiranja Svjetske banke bio bi katastrofa.

    “U planu banke je još 13 projekata. Ako se svi ovi projekti zaustave, imaćemo problem jer je Svjetska banka ključni donator Ugande. Ako pogledate koje sume smo dobili od Svjetske banke i pod kojim uslovima, postaje jasno da bolje ponude nigdje ne možemo da dobijemo”, navodi on.

  • Podignuta nova optužnica protiv Trampa

    Podignuta nova optužnica protiv Trampa

    Nova optužnica protiv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa i 18 saradnika podignuta je u Džordžiji, a oni se terete za pokušaj miješanja u izborne rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine u SAD-u.

    U optužnici su detaljno navedene desetine aktivnosti Trampa i njegovih saradnika kroz koje su nastojali poništiti rezultate izbora 2020. godine. Takođe, pominje se i krivotvorenje dokumenata kao i reketiranje.

    Kako piše AP, optužnica ima 97 strana.

    Prema pisanju Associated Pressa nova optužnica sadrži 97 stranica među kojima se detaljno opisuje desetine aktivnosti Trampa i njegovih saradnika kroz koje su nastojali poništiti rezultate izbora 2020. godine.

    Kako navodi The Guardian, osim Donalda, optuženo je još 18 osoba uključujući bivšeg šefa kabine Bijele kuće Marka Medovsa, te advokate Rudija Džiulijanija i Džona Istmena.

    Detaljni planovi
    Takođe, u optužnici se navode i detaljni planovi koji podrazumijevaju krađu glasova i miješanje u izborni proces u jednom okrugu savezne države Džordžija.

    • Tramp i ostali optuženi u ovom predmetu odbili su da prihvate da je Donald Tramp izgubio izbore te su se svjesno i namjerno pridružili zavjeri kako bi nezakonito promijenili ishod izbora u korist Trumpa – rekao je okružni tužilac Fani Vilis.

    Tužilac je naglasio da će optuženima biti dozvoljeno da se dobrovoljno predaju do 25. augusta te je naglasio kako će se suđenje organizovati u narednih šest mjeseci.

    “Zločinačka organizacija”
    Optužnica opisuje bivšeg predsjednika SAD-a kao i njegove saradnike kao članove „zločinačke organizacije“ koji su bili dio „preduzeća“ koje je poslovalo u Džordžiji. Stil optužnice sličan je onom koji se koristi u predmetima protiv vođi bandi i šefova mafije, piše AP.


    Nova optužnica protiv Trampa dolazi samo dvije sedmice nakon što ga je specijalni tužilac Ministarstva pravde SAD-a takođe optužio za zavjeru u kojoj je namjeravao poništiti rezultate izbora.

    • Nova optužnica se ističe po tome što, za razliku od drugih predmeta, Tramp ne bi imao šansu za pomilovanje ukoliko bude izabran za predsjednika 2024. godine – navodi se.
  • Duma zatražila objašnjene od centralne banke Rusije

    Duma zatražila objašnjene od centralne banke Rusije

    Ruska državna duma traži od centralne banke Rusije da objasni pad rublje.

    Zamenik ruske Državne dume Dmitrij Kuznjecov zatražio je od predsednice Banke Rusije Elvire Nabiuline da objasni zašto je rublja u silaznoj putanji, izvestile su RIA Novosti, pozivajući se na njegovo pismo.

    Kuznjecov je izrazio zabrinutost zbog rasta inflacije i pozvao Nabijulinu da navede razloge za pad valute i “posledice koje se očekuju od ovog pada, kako bi upozorio Ruse na moguću visoku inflaciju i rast cena u zemlji”, prenosi Teletrejder.

    Podsetimo, kurs dolara na Moskovskoj berzi premašio je jutros 100 rubalja, prvi put od 23. marta prošle godine. Vrednost dolara porasla je za 72 kopejke – na 100,15 rubalja. Evro je poskupeo za 74 kopejke – na 109,52 rublje.

    Ruska valuta letos ušla u top tri najslabije u svetu i da prednjači po volatilnosti. Dolar je od početka godine poskupeo u odnosu na rublju 38 odsto, a evro 42 odsto.

  • Pala odbrambena linija Ukrajine

    Pala odbrambena linija Ukrajine

    Rusija je pokrenula novu ofanzivu u istočnom regionu Lugansk, za koju analitičari kažu da je usmerena na podrivanje ukrajinske operacije.

    Iako je nova ofanziva znatno manja od zimske, Rusija čini neki napredak i deluje da se fokusira na grad Kupjansk, u kojem je Ukrajina ove nedelje naredila evakuaciju, prenosi Blic.

    Rusija već drži pod kontrolom većinu Luganska pa bi zauzimanje ostatka oblasti bila politička pobeda za predsednika Vladimira Putina. To bi takođe stavilo njegove snage u bolji položaj da okupiraju ostatak Donbasa, koji se sastoji od Luganska i Donjecka.

    Rusko napredovanje u Lugansku moglo bi da izvrši pritisak na Ukrajinu, koja je usred svoje kontraofanzive, i podeli njenu pažnju, a kako piše “Hil“, bilo kakav uspeh takođe bi mogao da predstavlja politički koristan kontrast spram ukrajinske spore kontraofanzive u južnoj Zaporoškoj oblasti.

    Mark Kansijan, savetnik Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), sumnja da Rusija može da napreduje. Ali, ako se to dogodi, kaže da bi to bio značajan udarac Ukrajini u opasnom trenutku.

    “Bilo bi pogubno za ukrajinsku narativu o kontraofanzivi ako bi Rusi uspeli da zauzmu Lugansk – za šta mislim da ne mogu. Ali, ako su u stanju da to urade u vreme kad je ukrajinska kontraofanziva bila zadržana u odbrambenoj zoni, to bi bio veoma moćan neuspeh i mislim veoma obeshrabrujući za zapadne pristalice (Ukrajine)”, rekao je on.

    Podseća se da je napredovanje u Lugansku je ubrzano od sredine jula a borbe se vode uglavnom u ruralnim delovima i na otvorenim poljima, slično južnoj Zaporoškoj oblasti samo u manje naseljenim područjima.

    Rusija je ove nedelje brzo napredovala ka Kupjansku, gradu u oblasti Harkova koji leži tik iza Luganska a koji bi, ako ga zauzmu, konsolidovao rusku kontrolu u području. Grad je bio zauzet u ranim danima rata pre nego što su ga Ukrajinci povratili u munjevitoj kontraofanzivi prošle jeseni.

    Popularni ruski vojni bloger Aleksander Koc je na “Telegramu“ rekao da Ukrajina rasteruje svoje trupe u žurbi da pokuša da se odbrani od napredovanja.

    “Gledam mapu napretka u ovom pravcu i osećam oprezan optimizam. Sada su oružane snage Ukrajine u položaju koji nije baš povoljan za njih“, naveo je on.

    Rusija se takođe kreće iz Kremina u Lugansku ka gradu Limanu u Donjecku. Liman, južno od Kupjanska, takođe je velika meta Rusije u njenim naporima da stabilizuje svoju moć na istoku. Igor Ždanov, dopisnik Raša tudeja, rekao je da su ruski “borci uspeli da probiju neprijateljsku odbranu“ u bici u šumi i prirodnom rezervatu kod Limana.

    “Pala je zaista ozbiljna odbrambena linija, koja je mesecima sputavala naše akcije na ovom sektoru fronta“, rekao je on na Telegramu.

  • Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    Novih 200 miliona dolara za Ukrajinu

    SAD su saopštile danas da će poslati Ukrajini novu bezbjednosnu pomoć u vrijednosti od 200 miliona dolara.
    Pomoć obuhvata municiju za protivvazdušnu odbranu, artiljerijsku municiju, protivoklopna sredstva i dodatnu opremu za čišćenje mina, rekao je u saopštenju američki državni sekretar Entoni Blinken.

    Pentagon je u maju objavio da je greškom odredio veću vrijednost američkog oružja koje je obećano Kijevu i da na raspolaganju ima dodatnih 6,2 milijarde dolara za ovu vrstu pomoći.

    Ukrajini je potrebno oružje koje se može isporučiti iz američkih zaliha za nekoliko dana ili sedmica bi mogla da nastavi da odbija rusku akciju.

    Greška počinjena u računovodstvu ide u korist Kijeva jer Amerika sada može poslati više opreme.

  • “Propala je kontraofanziva, propale su sankcije…”

    “Propala je kontraofanziva, propale su sankcije…”

    Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Bolton smatra da su SAD previše oprezne u pomoći Ukrajini i da mnogo taktiziraju u vezi s Rusijom.

    On američkoj administraciji poručuje da je Rusija vojno mnogo slabija od NATO-a.

    Ukrajinska kontraofanziva ne postiže očekivane rezultate i to je Vašingtonu poziv za buđenje da mora da promeni strategiju, piše nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Bolton.

    Jedan od poznatih “jastrebova” američkog establišmenta, Bolton u autorskom tekstu za “Vol strit džornal” navodi da rešenje nije ni u pregovorima ni u prekidu vatre već u tome da američki predsednik Džozef Bajden počne “energično da radi na ukrajinskoj pobedi”.

    Neuspesi ukrajinske ofanzive i uspesi ruske vojske, po Boltonu, imaju isti uzrok: sporu, nestratešku vojnu podršku Zapada.

    “Ozbiljne debate o tome treba li obezbediti ovaj ili onaj oružani sistem, stalni strah da će Rusija eskalirati sukob u rat protiv NATO-a i povremeno zveckanje nuklearnim oružjem Kremlja proizveli su parališući oprez u zapadnim prestonicama.”

    NATO izgleda nije voljan da ispuni obećanje i obnovi puni suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, a oklevanje je proizvod uspešnog odvraćanja Kremlja, smatra nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost Bele kuće. On, štaviše, navodi da Moskva nema konvencionalnu vojsku i naoružanje koji bi mogli da zaprete NATO-u niti volje da pokrene nuklearni napad.

    Bolton navodi i da ruski predsednik Vladimir Putin “blefira” i da se prema svedočenjima obaveštajne zajednice u Kongresu, ruske nuklearne sposobnosti nikada nisu pomerile ka operativnom statusu.

    Stidljiv, nasumičan pristup pomoći američke administracije razbio je javnu podršku u SAD.

    Uz to, po mišljenju Boltona, Bajden koristi “Vilsonove apstrakcije” o borbi demokratije protiv autoritarnosti, umesto da ukaže američkom narodu na to da Ukrajina služi strateškim interesima SAD (što ni sam autor teksta, Bolton, nije elaborirao).

    Bolton je ocenio i da bi trebalo radikalno izmeniti sankcionu politiku: teorije o ograničenju cene ruske nafte nisu uspele, zapadne sankcije uglavnom su ostale parcijalne i većinom se ne primenjuju.

    Nametanje sankcija je odlično za odnose s javnošću, ali je njihovo sprovođenje teško, a SAD i njenim saveznicima treba nadogradnja instrumenata, procedura i osoblja za sprovođenje sankcija.

    Bela kuća i NATO trebalo bi ozbiljnije da razmotre ulogu Kine u Ukrajini, piše Bolton.

    “Zapad bi trebalo da uvede sankcije Pekingu s obzirom na ogromnu podršku Kine Moskvi, uključujući kupovinu ugljovodonika, pranje ruskih finansijskih transakcija i isporuku neubojite vojne opreme i one dvostruke namene.”

    Nazivajući Kinu dugoročnom pretnjom, nekadašnji savetnik za nacionalnu bezbednost ističe da SAD moraju da aktivno uključe najznačajnije saveznike iz Indopacifičkog regiona u novu strategiju za Ukrajinu.

    “Iako bi neke NATO zemlje mogle da se odupru uključivanju zemalja van bloka, ovo je trenutak da Alijansa suzbije globalnu pretnju sa kojom se svi suočavamo od jačanja osovine Rusija-Kina”, navodi Bolton.

  • Požar na Havajima najsmrtonosniji u istoriji ostrva

    Požar na Havajima najsmrtonosniji u istoriji ostrva

    Katastrofalni požari na havajskom ostrvu Mauiu odnijeli su do sada 93 života. Zvaničnici kažu da je riječ o najsmrtonosnijim požarima u SAD u više od 100 godina. Prema prvim procjenama, troškovi obnove turističkog naselja Lahajna procijenjeni su na skoro šest milijardi dolara, navodi se u izvještaju Federalne agencije za vanredne situacije. Spasilački timovi sa obučenim psima tragaju za žrtvama u ruševinama izgorjelih naselja.

    Guverner Havaja DŽoš Grin nazvao je “ratnom zonom” dio ostrva Maui koji je razoren šumskim požarima, nakon što je broj poginulih dostigao 93, a očekuje se da će taj broj nastaviti da raste.

    • Trenutno smo u akutnoj fazi oporavka, što znači da se još oporavljamo od tragičnog gubitka života. Sada smo na 93 žrtve. To je ratna zona, ali pomoć koju smo dobili je nevjerovatna – rekao je Grin.

    Obećao je da će sprovesti istragu koja će utvrditi da li su stanovnici ovog ostrva mogli ranije da budu obaviješteni o kretanju požara i da se na vrijeme evakuišu. Naime, sirene koje ukazuju na opasnost, a koje su raspoređene oko ostrva nisu se oglasile, a prekidi u mobilnoj telefoniji spriječili su druge oblike upozorenja.

    Neki od stanovnika Mauija rekli su da su imali malo vremena da se spasu i da su za svega nekoliko minuta izbegli razarajući plamen. Neki su morali da zarone u okean kako bi se spasili.

    Stanovnici Mauija koji su preživjeli katastrofalne požare tragaju za članovima svojih porodica, nadajući se da će na sprženom ostrvu pronaći znake života. Mnogi su utjehu pronašli na nedjeljnim službama u crkvama.

    Broj poginulih učinio je ovaj požar najsmrtonosnijom prirodnom katastrofom na Havajima, nadmašivši cunami koji je ubio 61 osobu 1960. godine.

    Istovremeno, to je i najsmrtonosniji požar u SAD otkako su Havaji postali 50. savezna država, ali i požar sa najtežim posljedicama u više od 100 godina u SAD uopšte – u šumskom požaru 1918. godine u Minesoti i Viskonsinu poginule su 453 osobe, pokazuju podaci nacionalnog Udruženja za zaštitu od požara.

    U međuvremenu, vlasti Havaja apelovale su na turiste da ne dolaze, budući da će veliki broj hotela primiti stanovnike Mauija koji su uspjeli da se evakuišu. Tačnije, najmanje 500 soba u hotelima primiće evakuisane, a 500 vatrogasce i druge pripadnike htnih službi koji su na terenu.

    Ekipa Rojtersa razgovarala je sa nekima od preživjelih, među kojima je i 38-godišnja Akanese Vaa koja je ispričala da se njena porodica zaglavila u saobraćaju, pokušavajući da pobjegne od plamena. Ona, njen suprug i djeca od 15, 13 i devet godina pobjegli su na kraju pješice od vatrene stihije. Usput je naletjela na stariju ženu koja joj je povjerila bebu u nadi da će je spasiti. Srećom, i ta žena i njen muž su se izvukli.

    • Mislim da je mnogima od nas trebalo da čuje današnju poruku (na misi). Sav ovaj pepeo će se pretvoriti u ljepotu. Znam da će se Lahajna vratiti 10 puta jača – rekla je reporteru Rojtersa.

    Troškovi obnove Lahajne procijenjeni su na 5,5 milijardi dolara, prema Federalnoj agenciji za vanredne situacije (FEMA), sa više od 2.200 oštećenih ili uništenih objekata i spaljenih više od 2.100 hektara (850 hektara).

  • Vojna hunta u Nigeru će krivično goniti svrgnutog predsjednika zbog izdaje

    Vojna hunta u Nigeru će krivično goniti svrgnutog predsjednika zbog izdaje

    Vojna hunta u Nigeru saopštila je danas da će se svrgnuti predsjednik Muhamed Bozum suočiti sa krivičnim procesom prema optužbama za veleizdaju.
    Pobunjeni vojnici Nigera saopštili su ranije da su otvoreni za dijalog sa zapadnoafričkim državama za rješenje krize u toj zemlje.

    Portparol vojne hunte Amadu Abdramane izjavio je kasno sinoć u televizijskom obraćanju da je protiv svrgnutog predsjednika i njegovih lokalnih i stranih saradnika prikupljeno dovoljno dokaza za krivični progon pred nacionalnim i međunarodnim institucijama za veleizdaju i narušavanje unutrašnje i spoljne bezbjednosti Nigera.

    Bazuma su sa vlasti svrgnuli pripadnici njegove garde 26. jula i on je od tada u kućnom pritvoru sa svojom suprugom i sinom u predsjedničkom kompleksu u prijestonici Nijameju.

    Međunarodni pritisak je sve veći na huntu da oslobodi i na vlast vrati Bazuma.

    Neposredno nakon puča zapadnoafrički regionalni blok EKOVAS dao je vremenski rok vojnim vlastima da Bazuma vrate na vlast ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Vremenski rok je prošao a nije bilo reagovanja ni sa jedne od strana.

    Prošle sedmice EKOVAS je naredio raspoređenje snaga za brzo reagovanje ali nije poznato kada ili da li će ulaziti u Niger.

  • Potpredsjednik Tajvana: Nećemo popustiti pred prijetnjama

    Potpredsjednik Tajvana: Nećemo popustiti pred prijetnjama

    Ukoliko je Tajvan siguran, onda je i cijeli svijet siguran, a Tajvan neće popustiti pred autoritarnim prijetnjama, rekao je u nedjelju potpredsjednik Tajvana William Lai tokom posjete SAD-u, koji je Peking osudio.

    William Lai, ujedno i vodeći kandidat za sljedećeg tajvanskog predsjednika na izborima u siječnju sljedeće godine, nalazi se u SAD-u koji je, prema tvrdnjama tajvanskog političkog vrha, tek usputna postaja na putu prema Paragvaju, gdje će Lai prisustvovati inauguraciji novog predsjednika spomenute južnoameričke zemlje, jedne od tek 13 zemalja koje održavaju formalne veze s otokom kojeg Kina svojata kao svoj teritorij.

    Prilikom povratka na Tajvan, Lai će ‘svratiti’ u San Francisco, no u Pekingu osuđuju ovakve njegove posjete SAD-u, a tajvanskog potpredsjednika nazvali su “problematičnim separatistom”.

    “Ukoliko je Tajvan siguran, onda je i cijeli svijet siguran. Ukoliko je tajvanski tjesnac miran, onda je i svijet miran”, kazao je Lai tijekom boravka u New Yorku, priopćili su iz ureda predsjednice Tajvana.

    “Mi smo na pravom putu. Nemojte se bojati niti posustati zbog povećanog broja prijetnje od autoritarnih režima. Moramo ostati hrabri i snažni kako bi se Tajvan nastavio razvijati na putu demokracije”, rekao je Lai svojim pristašama.

    Tajvanski potpredsjednik prethodno je sebe opisao kao “radnika za neovisnost Tajvana”, a zbog tih ga riječi Peking ne gleda nimalo blagonaklono, uostalom, još uvijek nije javno odbacio mogućnost upotrebe sile ne bi li vratio taj otok pod svoju kontrolu.

    S druge strane, Lai je obećao da će zadržati mir i status quo. Štoviše, ističe da je voljan razgovarati s Kinom i na taj način zatražiti željeni mir i stabilnost, što je u skladu s proklamiranim politikama tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen.

    Međutim, Lai je također izjavio da će štititi tajvanski suverenitet, da samo građani Tajvana mogu odlučivati o svojoj budućnosti te da Narodna Republika Kina i Republika Kina (što je službeno ime za Tajvan) nisu podređeni jedno drugome.

    I Taipei i Washington pozvali su Kinu da ne poduzima nikakve provokativne akcije kao odgovor na kratkotrajni boravak potpredsjednika Laia u New Yorku i kasnije u San Franciscu.