VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Njemačka odbacila prijedlog Zelenskog da se Rusiji oduzme pravo veta u SB UN

    Njemačka odbacila prijedlog Zelenskog da se Rusiji oduzme pravo veta u SB UN

    Njemačka ne podržava inicijativu ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da se Rusiji oduzme pravo veta u Savjetu bezbjednosti UN, izjavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok.

    “Ne, mi to ne podržavamo i više puta sam o tome govorila svojim ukrajinskim partnerima za vrijeme pregovora. Mislim da je ovo važno za diskusiju u Njemačkoj: ne podržavamo sve što Ukrajina predlaže našoj Vladi“, kazala je Berbok u intervjuu za televiziju ARD.

    Kako je istakla, neophodno je štititi Povelju UN i razmišljati o načinima da se organizacija modernizuje.


    Ranije je Zelenski tokom obraćanja u Savjetu bezbjednosti UN izjavio da je organizacija u “ćorsokaku” i da je to navodno povezano sa pravom veta Rusije.

    On je predložio da se reformiše UN, konkretno mehanizam za korišćenje veta.

    Kako je rekao, Generalna skupština UN trebalo bi da ima pravo da poništi veto sa dvije trećine glasova.


    Nakon toga je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao da bi Generalna skupština UN trebalo da razmotri razloge zbog kojih nisu sprovedene ranije usvojene rezolucije SB UN, umjesto da pod pritiskom zapadnih zemalja razmatra slučajeve korišćenja veta.

  • Krajnja desnica sve popularnija

    Krajnja desnica sve popularnija

    Zeleni su u Njemačkoj pozvali na kontrolu i zaustavljanje ilegalnih tražilaca azila, što je samo potvrda politike krajnje desnice, čija popularnost u zemlji nezaustavljivo raste.

    Naime, dopredsjednica Zelenih, Rikarda Lang, čija je stranka obično poznata po zagovaranju umjerenog kursa o migraciji, kritikovala je ključne zvaničnike njena dva koaliciona partnera zato što “ne čine dovoljno kako bi osigurali vraćanje tražilaca azila koji nemaju valjani razlog za to, u njihove matične zemlje”. Pritom se, što najviše govori o zaokretu Zelenih, misli na migrante koji traže azil u strahu od rata u njihovoj zemlji. Vraćati ih znači ugroziti im život.

    “Vlada mora djelovati kako bi izbjegla dolazak sve više i više ljudi”, rekla je Lang i obrušila se na ministarku unutrašnjih poslova Nensi Faeser, koja je iz Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Šolca, i njemačkog posebnog izaslanika za imigraciju Joakima Stampa iz liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP), rekavši da moraju “konačno napredovati u sporazumima o repatrijaciji” sa zemljama koje nisu članice EU-a kako bi se olakšale deportacije.

    To je preslikač kompletne atmosfere u Njemačkoj, gdje i javno mnijenje čini bitniji zaokret. Anketa objavljena 19. septembra pokazala je da antiimigraciona stranka Alternativa za Njemačku (AfD) postaje najjača politička snaga u Meklenburg-Vorpomernu, već četvrtoj istočno njemačkoj pokrajini, nakon Brandenburga, Tiringije i Saske, u kojoj krajnja desnica vodi u anketama. Time se samo povećava mogućnost da bi AfD po prvi put mogao osvojiti vlast na državnom nivou.

    “Takva stranka jača kada se problemi ne rješavaju”, rekao je Fridrih Merc, čelnik njemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU), glavne opozicione stranke, govoreći o raspravi o imigraciji.

    Dodao je da su gradovi i opštine u Njemačkoj “beznadežno preplavljeni” sve većim brojem tražilaca azila.

    Ove radnje naglašavaju u kojoj mjeri njemačka vladajuća koalicija SPD-a, FDP-a i Zelenih počinje paničariti jer broj migracija konstantno raste – samo u avgustu je registrovano oko 15.100 ilegalnih prelazaka granice, što predstavlja povećanje od 40 odsto u poređenju sa julom – i sve veći broj Nijemaca okreće se AfD-u. Njemački predsjednik Frank-Volter Steinmejer upozorio je da se Njemačka “nalazi na prelomnoj tački”, budući da je 162.000 ljudi zatražilo azil u toj zemlji kroz prvu polovinu godine. To je više od trećine svih zahtjeva unutar Evropske unije.

    I sve to za AfD mnogo znači, u pozitivnom smislu. Jer, iz te stranke bezbrižno mogu biti još radikalniji, a da time ništa ne gube. Dapače, AfD je porastao i u nacionalnim anketama, s 14 odsto na početku godine do 22 odsto u septembru, prema prosjeku nacionalnih anketa koje je sastavio “Politico”. Time je druga najpopularnija stranka u zemlji nakon konzervativnog saveza CDU-a s Hrišćansko-socijalnom unijom, koja ima podršku od 27 odsto. Šolcov SPD zaostaje sa 17 odsto.

    Stoga, stigao je trenutak kad u Njemačkoj treba razmisliti u kojem smjeru ići. Zeleni su pali na “praksi”, iako su u “teoriji” konstantno naglašavali humane vrijednosti, ljudska prava i sve što ide uz to. Ali, kad se počeo narušavati komfor svakodnevice, bez problema se napravio zaokret. Ako ništa, iz njemačkog primjera može učiti ostatak Evrope i reagovati na vrijeme, navodi “N1”. Nije dovoljno o nečemu pričati i raspravljati “iz daljine”, potrebno je to konkretno i pokazati, kad se ukaže prilika. A ona je za Njemačku očito kreirala kontraefekt koji već sad zabrinjava.

  • Eskobar: Priština da mijenja pristup, Beograd ohrabrujemo da bude strpljiv

    Eskobar: Priština da mijenja pristup, Beograd ohrabrujemo da bude strpljiv

    Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine Gabrijel Eskobar izjavio je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naveo, djeluje po principu – uzmi ili ostavi, a to je vlada tzv. Kosova.

    Eskobar je za Glas Amerike istakao da se Beograd i dalje ohrabruje da bude konstruktivan i strpljiv u dijalogu i da ne čini ništa što bi doprinijelo destabilizaciji.

    On je rekao da je jasno šta su obaveze Prištine i da je izjava visokog predstavnika EU Žozepa Borelja o tome bila veoma jasna.

    • Vrijeme je za novi pristup unutar dijaloga Beograda i Prištine – poručio je Eskobar koji boravi u Njujorku povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.

    Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu, nema alternative za region – osim evropskih integracija, istakao je Eskobar. On je napomenuo da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, specijalnog izaslanika EU za dijalog Miroslava Lajčaka.

    • Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku – naveo je Eskobar.

    On je istakao da će i dijalog i Lajčak ostati i da to ne može da promijeni premijer privremenih prištinskih institucija.

    Eskobar je istakao da su ga tokom prošle sedmice uznemirile informacije da se Lajčak našao na meti napada na društvenim mrežama na tzv. Kosovu i da je tražio sam od predsjednice i premijera privremenih prištinskih institucija Vjose Osmani i Aljbina Kurtija da ih osude.

    Eskobar je napomenuo da nije rekao da ti napadi dolaze iz vlade privremenih prištinskih institucija, ali je naveo da je potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na Lajčaka.

    Eskobar je ponovio, povodom toga što Beograd nije uveo sankcije prema Rusiji, da Srbija ne bi trebalo da bude, kako je naveo, “stranac u evropskoj porodici”.

    • Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku – naveo je Eskobar.
  • Zelenski iznio dva uslova za mir

    Zelenski iznio dva uslova za mir

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, govoreći u Savjetu bezbjednosti UN u Njujorku, iznio dva uslova koja moraju biti ispunjena za potpuni prekid neprijateljstava u Ukrajini.

    Ukrajinski lider je zapravo podsjetio na ukrajinsku mirovnu formulu predloženu prošle godine kao temelj za kraj sukoba.

    Riječ je o dva uslova čije ispunjenje garantuje oslobađanje ukrajinske teritorije od, prenosi “Ukrajinska pravda”.

    Prvi je potpuno povlačenje svih ruskih snaga i plaćenika sa “suverene teritorije Ukrajine u granicama iz 1991. godine, uključujući Crnomorsku flotu Rusije”.


    Drugi je “potpuno vraćanje Ukrajini efektivne kontrole nad cijelom državnom granicom i isključivim privrednim pojasom u Crnom i Azovskom moru te Kerčkom moreuzu”.

    “Zapravo, samo ispunjenje ove dvije tačke rezultiraće poštenim, pouzdanim i potpunim prekidom neprijateljstava”, najavio je.

    U svom govoru Zelenski je takođe iznio prijedloge za reformu organizacije, prvenstveno kako bi se spriječile situacije u kojima stalne članice Savjeta bezbjednosti mogu blokirati bilo kakve odluke.

    Inače, Zelenski je u svom jučerašnjem govoru pred Generalnom skupštinom UN pozvao na nuklearno razoružanje Rusije.

  • Poljska prestaje isporučivati ​​oružje Ukrajini zbog spora sa žitom

    Poljska prestaje isporučivati ​​oružje Ukrajini zbog spora sa žitom

    Jedan od najvjernijih saveznika Ukrajine, Poljska, najavila je da više neće isporučivati ​​oružje Kijevu u jeku diplomatskog spora u vezi izvoza Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je da će se umjesto toga usredotočiti na naoružavanje modernijim oružjem.

    Ovaj potez dolazi u trenutku kada rastu napetosti između dviju nacija.

    Poljska je u utorak pozvala ukrajinskog ambasadora zbog komentara predsjednika Volodimira Zelenskog na Generalnojh skupštini UN-a.

    Rekao je da su “neke nacije glumile solidarnost s Ukrajinom”, što je Varšava osudila kao “neopravdano i zabrinjavajuće za Poljsku, koja je podržavala Ukrajinu od prvih dana rata”.

    Poljski premijer, Mateusz Morawiecki, objavio je odluku da više ne opskrbljuje Ukrajinu oružjem.

    “Više ne prenosimo oružje u Ukrajinu, jer sada naoružavamo Poljsku modernijim oružjem”, rekao je Morawiecki.

    Spor oko žita započeo je nakon ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, ali zatvorio je glavne crnomorske brodske putove i prisilio Ukrajinu da pronađe alternativne kopnene rute.

    To je dovelo do toga da su velike količine žita završile u centralnoj Evropi.

    Stoga je EU privremeno zabranila uvoz žitarica u pet zemalja; Bugarsku, Mađarsku, Poljsku, Rumuniju i Slovačku kako bi zaštitile lokalne poljoprivrednike koji su se bojali da ukrajinsko žito snižava lokalne cijene.

    Zabrana je istekla 15. septembra i EU je odlučio ne produžiti je, ali Mađarska, Slovačka i Poljska odlučile su je nastaviti provoditi.

    Evropska komisija je više puta izjavila da nije na pojedinačnim članicama EU da kreiraju trgovinsku politiku za cijeli blok.

    Ranije ove sedmice Ukrajina je podnijela tužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) protiv tih zemalja zbog zabrana, za koje je rekla da predstavljaju kršenje međunarodnih obveza.

    Ukrajinska ministrica privrede Yulia Svyrydenko rekla je da je za Kijev ključno dokazati da pojedinačne države članice ne mogu zabraniti uvoz ukrajinske robe.

    No Poljska je rekla da će zadržati zabranu, a “žalba WTO-u ih ne impresionira”.

    Morawiecki je rekao da će povećati broj zabranjenih proizvoda iz Kijeva ako Ukrajina eskalira spor oko žita. Poljsko ministarstvo vanjskih poslova dodalo je da “vršenje pritiska na Poljsku na multilateralnim forumima ili slanje pritužbi međunarodnim sudovima nisu prikladne metode za rješavanje razlika između naših zemalja”.

    Uprkos zabrani, tri zemlje rekle su da će i dalje dopustiti transport žitarica preko njih na druga tržišta.

    Kijev je pozvao Poljsku da “ostavi emocije po strani” nakon što je njihov ambasador pozvan i umjesto toga sugerirao da bi strane trebale usvojiti konstruktivan pristup rješavanju spora.

    Francuska ministrica vanjskih poslova Catherina Colonna izjavila je u srijedu da je studija EU pokazala da ukrajinski uvoz žitarica neće osakatiti evropske poljoprivrednike i opisala napetosti kao “žalosne”.

  • Ovo je početak kraja Zelenskog?

    Ovo je početak kraja Zelenskog?

    Zapadna podrška Ukrajini počinje da slabi, potpisivanje mira sa Rusijom će označiti da je sa Zelenskim završeno, kaže bugarski istoričar Aleksandar Sivilov.

    “Bez pomoći Zapada, Ukrajina će okončati svoje učešće u ratu u najskorije vreme. Ali, mnogo veći problem će nastati za Vladimira Zelenskog i njegovo okruženje. Ako on sada završi rat, sa njihovim životima je svršeno, jer će ih goniti njihovi sopstveni nacisti, oni su sada najuvereniji ljudi koji se bore na frontu protiv Rusije“, ocenio je istoričar.

    Sivilov je dodao da ukrajiski predsednik zbog toga čini sve moguće za produženje rata.

    “Na ovoj sednici Ujedinjenih nacija smo videli da svetska podrška Zelenskom naglo počinje da opada. To je bilo primetno i na osnovu izjava predsednika Kolumbije, koji je pozvao na momentalno uspostavljanje mira. To je primetno i po saopštenju mađarske predsednice koja nije govorila konkretno o ratu, iako je i tamo zazvučao poziv da je bolje završiti rat”, naglasio je stručnjak.

    Prema njegovim rečima, ona je kritikovala ukrajinsku Vladu zbog nepoštovanja prava etničkih manjina u Ukrajini.

    Istoričar je objasnio da je predsednica Mađarske istakla da u Ukrajini živi 150 hiljada Mađara i da to pokazuje zabrinjavajuću tendenciju o kojoj se odavno govori.

    “To je ideja da Ukrajina prestane da postoji i da zemlje poput Poljske i Mađarske otkinu njene delove gde žive ljudi koji su, s njihove tačke gledišta, njihovo etničko stanovništvo”, istakao je Sivilov.

    On je naglasio da očigledno počinje početak kraja. “Zvuči čudno, ali čini se da se događaji odvijaju u tom pravcu. Očekivana neverovatna poseta Zelenskog u UN može da se pretvori u ozbiljan fijasko”, podvukao je Sivilov.

    Pored toga, zaključio je on, i same UN počinju da se pretvaraju u ozbiljan promašaj.

    Prethodno, stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja ocenio je da današnji sastanak Saveta bezbednosti UN o Ukrajini nije ništa drugo do spektakl.

    U Njujorku je počela sednica 78. Generalne skupštine UN koja okuplja svetske lidere, predsednike vlada i šefove diplomatija iz skoro 200 zemalja.
    Specijalni sastanak na visokom nivou Saveta bezbednosti UN se održava 20. septembra i posvećen je oružanom sukobu u Ukrajini. Ruska delegacija je događaj unapred nazvala političkom predstavom.

  • Rusi: “Azov”, uništeno je

    Rusi: “Azov”, uništeno je

    Ruske jedinice uništile su avione specijalne brigade “Azov” u Krasnolimanskom pravcu, izjavio je šef pres-centra grupe “Centar” potpukovnik Aleksandar Savčuk.

    “U pravcu Krasnolimanskog, u šumarskom rejonu Serebrjanski, dejstvima jedinica grupe trupa ‘Centar’, vazdušnim udarima i artiljerijskom vatrom poražene su jurišne grupe 67. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine i 12. specijalne brigade ‘Azov'”, kazao je Savčuk za “RIA novosti”.

    Kako je naveo, neprijateljski gubici u ovom pravcu iznose do 50 vojnika.

    “Osim toga, sistemi protivvazdušne odbrane oborili su raketu HIMARS, a bombarderi su pogodili četiri komandne osmatračnice u oblastima naselja Torskoje i Serebrjanka. Ruske trupe uništile su i oklopno borbeno vozilo neprijatelja”, zaključio je Savčuk.

    Prethodno je lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin rekao da su ruske snage osujetile četiri ukrajinska pokušaja napada na položaje Oružanih snaga Rusije u pravcu Krasnolimanska, preneo je Raša tudej Balkan.

  • Snažan protest Poljske… Zbog Zelenskog

    Snažan protest Poljske… Zbog Zelenskog

    Ministarstvo spoljnih poslova Poljske pozvalo je danas ukrajinskog ambasadora zbog komentara predsednika Volodimira Zelenski na Generalnoj skupštini UN.

    “Zamenik ministra spoljnih poslova Poljske Pavel Jablonski preneo je snažan protest poljske strane protiv izjava koje je juče izneo predsednik Volodimir Zelenski na Generalnoj skupštini UN navodeći da su neke zemlje EU glumile solidarnost indirektno podržavajući Rusiju”, saopšteno je iz ministarstva spoljnih poslova Poljske.

    Navodi se da je Jablonski takođe rekao ambasadoru Vasilu Zvariču da pritisak na Poljsku u multilateralnim forumima ili slanje pritužbi međunarodnim sudovima “nisu odgovarajuće metode rešavanja sporova između dve zemlje”, prenosi Rojters.

    Zelenski je u svom obraćanju u Ujedinjenim nacijama rekao da Kijev “vredno radi da se očuvaju kopneni putevi za izvoz žita” i da je “političko pozorište” oko uvoza žitarica samo pomoglo zvaničnoj Moskvi.

    Insistirajući na potrebi da zaštite domaća tržišta, Poljska, Slovačka i Mađarska su u petak objavile sopstvene limite na uvoz ukrajinskog žita neposredno nakon što je Evropska komisija odlučila da ne proširi zabranu uvoza na pet istočnoevropskih zemalja članica Evropske unije.

  • Lavrov: Rizici od globalnog sukoba u porastu

    Lavrov: Rizici od globalnog sukoba u porastu

    Rizici od globalnog sukoba su u porastu, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini.
    “Da bi se suočila sa takvim rizicima, Rusija insistira da se poštuju i ne primjenjuju selektivno sve odredbe Povelje UN, uključujući suverenu jednakost država, nemiješanje u njihove unutrašnje stvari, poštovanje teritorijalnog integriteta i prava naroda na samoopredjeljenje”, rekao je Lavrov.

    On je dodao da se Zapad danas okreće principima Povelje UN samo u skladu sa svojim sebičnim geopolitičkim potrebama.

    Lavrov je naglasio da Rusija ne odbija pregovore o Ukrajini i da bi “SAD mogle da narede ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom da ukine dekret o zabrani dijaloga s Moskvom, kada bi to željele.

    Prema njegovim riječima, podrška koju Zapad pruža režimu u Kijevu nakon referenduma na Krimu i u Donbasu predstavlja kršenje principa samoopredjeljenja.

    Šef ruske diplomatije je dodao da Zapad izbjegava suštinski razgovor o uzrocima sukoba u Ukrajini zato što nema valjane argumente.

    Lavrov je podsjetio da se SAD i njihovi sateliti od trenutka raspada Sovjetskog Saveza grubo i otvoreno miješaju u unutrašnja pitanja Ukrajine.

    Rojters je prenio da je Lavrov optužio NATO savez da se nije angažovao u dijalogu koji je mogao da spriječi tenzije u Evropi.

  • CNN razotkrio tajnu ukrajinsku operaciju u Africi

    CNN razotkrio tajnu ukrajinsku operaciju u Africi

    Ukrajinske specijalne službe vjerovatno stoje iza niza napada bespilotnim letjelicama i kopnenim operacijama usmjerenih protiv milicije koju podupire grupa Wagner u blizini sudanskog glavnog grada, što bi moglo značiti da su se posljedice rata u Ukrajini proširile daleko od ukrajinskog ratišta.

    Govoreći za CNN, koji ovu informaciju predstavlja kao svoju ekskluzivu, jedan je ukrajinski vojni izvor opisao operaciju kao djelo “ne-sudanske vojske”. Na pitanje stoji li Kijev iza napada, izvor je rekao samo da su “vjerovatno odgovorne ukrajinske specijalne službe”.

    Operacija je uključivala niz napada na paravojnu grupu Snage za brzu podršku (RSF), za koju se vjeruje da prima pomoć od ruske grupe Wagner, u borbi protiv sudanske vojske za kontrolu nad zemljom. CNN ističe da nisu mogli nezavisno potvrditi upletenost Ukrajine u niz napada u Sudanu, no da video snimci kojima raspolažu otkrivaju obilježja napada dronovima u ukrajinskom stilu, odnosno s ukrajinskim ‘potpisom‘. Dvije komercijalne bespilotne letjelice koje Ukrajinci naširoko koriste bile su uključene u najmanje osam napada, a tu je ukrajinski tekst koji se mogao vidjeti na upravljaču drona. Stručnjaci takođe kažu da je korištena taktika – odnosno obrazac po kojem se dronovi obrušavaju izravno na svoju metu – vrlo neobična u Sudanu i široj afričkoj regiji.

    Tajni udari Ukrajine u Sudanu značili bi dramatično i provokativno širenje ratišta protiv Kremlja. Osim niza ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama koji su gađali mete duboko u ruskoj teritoriji, ljetna protivofanziva Ukrajine koja je u toku usredotočena je na istok i jug zemlje koje drže Rusi. Ukrajina nije službeno preuzela odgovornost za napade, koji su takođe snimljeni dronom.

    Dijelovi tih snimaka kruže društvenim mrežama još od četvrtka, no snimci kopnene operacije dosad nije objavljena. Visoki sudanski vojni izvor rekao je kako “nije imao saznanja o ukrajinskoj operaciji u Sudanu” te da ne vjeruje da je to istina. Čini se takođe da više američkih funkcionera nije znalo za navodni incident i izrazili su iznenađenje mogućnošću da su udare i kopnenu operaciju u Sudanu možda izvele ukrajinske snage.

    Videozapisi, u kojima se izmjenjuju perspektive pilota, drona koji snima odozgo i kontrolera, prikazuju niz napada bespilotnih letjelica u i oko Omdurmana, grada s druge strane rijeke Nil, preko puta od glavnog grada Kartuma, koji je postao žarišna tačka borbe između dvije suparničke frakcije.

    FPV bespilotne letjelice koriste se ugrađenom kamerom koja prenosi videosnimke uživo do naočala, mobilnih telefona ili zaslona tablet-računara i omogućuju pilotima da gledaju operaciju iz perspektive drona, gledajući kroz naočale ili koristeći monitor za praćenje prenosa uživo. Ono što se čini da je dron DJI MAVIC 3, opremljen moćnom kamerom, može se vidjeti na video zapisima koji snimaju udare napadačkih dronova. Obje vrste tih bespilotnih letjelica su komercijalno dostupne i naširoko ih koriste ukrajinske snage. Dron DJI MAVIC 3 ima maksimalnu domet od 30 kilometara, a domet video prenosa od 15 kilometara te u zraku može provesti 46 minuta, što bi značilo da bi pilot drona letjelicom upravljao unutar ili vrlo blizu grada.

    U snimci koja prikazuje monitor kontrolera drona, vidljiv je tekst na engleskom i ukrajinskom, uključujući ukrajinsku riječ “Зупинити” (Zupiniti, odnosno Stop). U odrazu kontrolera može se vidjeti i operater drona, koji izgleda kao stranac, no nosi potkapu i nije ga moguće identifikovati.

    Britanski istraživač koji vodi Calibre Obscura, internetsku stranicu koja identifikuje oružje, analizirao je snimke za CNN te zaključio da uređaj odgovara onima koje ukrajinske snage koriste za upravljanje dronovima DJI MAVIC. CNN je geolocirao mjesta napada malih razmjera i kopnene operacije koje se vide na video snimkama dronova, no nije mogao nezavisno potvrditi datum kad su snimci nastali. Čini se, kako se navodi, da je nekoliko napada na mostu Shambat, koji povezuje Omdurman i Kartum, u skladu s lokalnim izvještajima na društvenim mrežama o napadu 8. septembra.

    Udari su uslijedili samo dva dana nakon što je grupa Wagner omogućila dolazak velikog konvoja oružja u Sudan preko garnizona RSF-a u al-Zurugu, na jugozapadu zemlje u blizini granice s Čadom, kako navodi drugi sudanski visoki izvor. Funkcioner navodi da je velik broj vozila, uključujući nekoliko kamiona koji su prevozili oružje grupe Wagner, stigao u al-Zurug 6. septembra. CNN raspolaže satelitskim snimkama koje prikazuju više od 100 vozila u garnizonu, uključujući mnoštvo kamiona, istog dana za koji visoki sudanski izvori tvrde da je konvoj stigao.

    Dva vojna zviždača iz Čada rekla su CNN-u da je konvoj putovao kroz Čad do Zuruga, što bi takođe ukazivalo na širenje ruske i Wagnerove sfere uticaja u Africi, za koju je poznato da uključuje Mali, Sudan, Srednjoafričku Republiku i Libiju. Moćna ruska plaćenička grupa igrala je javnu i ključnu ulogu u inostranim vojnim kampanjama Moskve, posebno u Ukrajini, i redovno je optuživana za počinjenje zločina. U Africi je pomogla poduprijeti rastući uticaj Moskve, prenosi Jutarnji.hr.

    U svakom slučaju, izvještava se o šest napada bespilotnim letjelicama tioom kojih se gađani kamioni koji su vozili mostom Shambat. U osam drugih napada pogođena su parkirana vozila, zgrade i naoružane osobe u Omdurmanu i zapadnom predgrađu Ombada, gdje je sudanska vojska posljednjih sedmica izvela niz vazdušnih napada ciljajući na položaje RSF-a, a koji su navodno odnijeli živote brojnih civila.

    Jedan snimak prikazuje najmanje tri strana borca ​​koji izgledaju kao da se spremaju izvršiti napad na zgradu. U snimku koja je očito snimljen kamerom smještenom na odjeći, vojnici nose naočale za noćno posmatranje, a čini se da jedan od njih sa sobom nosi raketni bacač. Snimak iz vazduha koji prikazuje vojnike kako napreduju prema zgradi geolociran je na četvrt u Omdurmanu, u blizini mjesta gdje su se dogodili napadi dronova.

    Mediji su ranije prenosili tvrdnje izvora prema kojima je Wagner projektilima zemlja-vazduh opskrbljivao paravojne borce RSF-a i njihovog vođu Mohameda Hamdana Dagala, zvanog Hemedti, pružajući im podršku u borbi za vlast s generalom Abdel Fattah al-Burhanom, sudanskim vojnim vladarom i komandantom oružanih snaga.

    Wim Zwijnenburg, voditelj projekta za humanitarno razoružanje pri nizozemskoj mirovnoj organizaciji PAX, kaže kako je ovo prvi put da su dronovi koje je identifiikovao CNN primijećeni u Africi.

    “Takve (FPV) bespilotne letjelice viđene su na afričkom kontinentu prvi put ikada”, rekao je Zwijnenburg, koji se specijalizovao za nove vojne tehnologije, uključujući bespilotne letjelice. “Međutim, vidjeli smo porast korištenja takvih dronova u Ukrajini tokom prošle godine.”

    Dok su se dronovi ranije koristili za bacanje bombi u Etiopiji, Nigeriji i Libiji, upotreba komercijalnih dronova s ​​oružjem koje eksplodira pri udaru novo je u Africi, dodao je.

    Neke od osoba koje su viđene kao meta na snimku, nosili su lokalnu odjeću i blijede uniforme, slične onima koje nose vojnici RSF-a i milicije. Na jednom se snimku mogu vidjeti borci kako bježe s mjesta napada držeći u rukama jurišnu pušku AK-47, slavni kalašnjikov. Snage RSF-a, naveliko prisutne u glavnom gradu Kartumu i Omdurmanu, bile su pod čestim vazdušnim napadima sudanske vojske otkako su u aprilu zbile borbe između dviju grupa. U govoru u četvrtak, komandant RSF-a Hemedti rekao je da njegove snage gotovo dominiraju okrugom Kartum, koji uključuje Omdurman, te je govorio o nedavnim neselektivnim vazdušnim napadima u Omdurmanu i drugim gradovima.

    Prije izbijanja nasilja u proljeće, Burhan i Hemedti bili su saveznici u vojnoj hunti koja je svrgnula međunarodno priznatu prelaznu vladu 2021. Hunta je imala podršku Wagnera, no Hemedti je tokom godina postao favorizovani saveznik grupe Wagner u zemlji. Plaćenička grupa je u trenutku kad su izbile borbe naglo okrenula leđa sudanskoj vojsci, pruživši podršku Hemedtiju i njegovim borcima.

    CNN je razotkrio i rute snabdijevanja oružjem kojim se održava ovaj sukob, a koje prolazi kroz ključne Wagnerove tranzitne tačke – rusku vazdušnu i pomorsku bazu u sirijskoj obalnoj regiji Latakiji, Wagnerove baze u Libiji i vazdušnu luku Bangui u Srednjoafričkoj Republici (CAR). Wagner je uveliko prisutan u CAR-u, kao i u velikim dijelovima istočne Libije – koja graniči sa Sudanom – gdje odmetnuti general Khalifa Haftar kontroliše goleme dijelove teritorije.

    “Oko 90 odsto oružja RSF-a dolazi od Wagnera”, tvrdi visoki sudanski izvor, dodajući da se Wagnerova opskrba RSF-a oružjem nastavila nesmanjenom brzinom uprkos smrti šefa te grupe Jevgenija Prigožina i njegovog zamjenika Dmitrija Utkina.

    Prigožinova smrt potakla je pitanja o budućnosti Wagnerovih operacija u Africi.