Kategorija: Svijet

  • Molotovljevi kokteli bačeni na zgradu Ambasade Kube u Vašingtonu

    Molotovljevi kokteli bačeni na zgradu Ambasade Kube u Vašingtonu

    Nepoznato lice bacilo je dva Molotovljeva koktela na zgradu Ambasade Kube u Vašingtonu, saopštio je kubanski ministar spoljnih poslova Bruno Rodrigez Parilja.

    On je u objavi na društvenoj mreži “Iks” naveo da niko od zaposlenih u Ambasadi nije povrijeđen.

    “Kubanska Ambasada u SAD sinoć je bila meta terorističkog napada nepoznatog lica, koje je bacilo dva Molotovljeva koktela. Nema povrijeđenih među zaposlenima. U toku je provjera detalja”, napisao je Parilja.

    Prema njegovim riječima, radi se o drugom napadu na Ambasadu u Vašingtonu od 2020. godine.

    “Antikubanske grupe pribjegavaju terorizmu jer ne osjećaju kazne i to je nešto na šta je Kuba u više navrata upozoravala Ameriku”, naglasio je Parilja.

    Ministar spoljnih poslova Venecuele Ivan Gil osudio je napad na kubansku Ambasadu i izrazio solidarnost sa vlastima Kube.

  • “Ukrajina u NATO? Dodatni teret”

    “Ukrajina u NATO? Dodatni teret”

    Ulazak Ukrajine u NATO ne samo da ne bi koristio Vašingtonu već bi postao dodatni teret za Sjedinjene Države.

    To je izjavio guverner Floride i republikanski kandidat za predsedničku nominaciju 2024. Ron Desantis.

    Upitan da li bi Ukrajina trebalo da se obaveže da se nikada neće pridružiti vojnom bloku koji predvode SAD kako bi sklopila mir s Rusijom, Desantis je odgovorio da Ukrajina u Alijansi nije u američkom interesu.

    “Mislim da članstvo u NATO-u nije u našem interesu. To bi nam samo dodalo još obaveza, a ukoliko dobijamo još obaveza, šta dobijamo zauzvrat? Ne znam kakvu bismo korist mogli da imamo od toga”, izjavio je glavni rival bivšeg predsednika Donalda Trampa za republikansku nominaciju za podkast “Glen Bek”.

    Desantis je ponovio i da se kategorički protivi slanju američkih trupa u Ukrajinu, dodajući da bi cilj Vašingtona trebalo da bude okončanje sukoba. Kritikovao je sadašnju politiku finansijske i vojne podrške “blanko čekovima” Kijevu, prenosi RT.r

  • Lajčak: Odmah se vratiti dijalogu

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak poručio je poslije jutrošnjih incidenata na sjeveru Kosova i Metohije da se odmah treba vratiti dijalogu.

    Lajčak je na platformi “Iks” osudio napad na kosovsku policiju i istakao da počinioci moraju biti izvedeni pred lice pravde.

    Jedan policajac je ubijen, a jedan ranjen rano jutros u sukobu sa maskiranim i naoružanim grupama u rejonu sela Banjska u opštini Zvečan, saopštila je policija samoproglašenog Kosova, koja ističe da ne zna ko su lica s kojima povremeno ramjenjuje vatru.

    Eparhija raško-prizrenska saopštila je da je grupa naoružanih maskiranih ljudi upala blindiranim vozilom u manastir Banjska, pri čemu su provalili zaključanu manastirsku kapiju.

  • Varhelji zahtjeva detaljnu istragu: Nasilje na KiM odmah da se zaustavi

    Varhelji zahtjeva detaljnu istragu: Nasilje na KiM odmah da se zaustavi

    Evropski komesar za proširenje i susjedske odnose Oliver Varhelji poručio je danas da nasilje na Kosovu i Metohiji (KiM) mora odmah da se zaustavi.

    On je to napisao na platformi X povodom incidenta na ulazu u selo Banjska na sjeveru KiM u kome je poginuo pripadnik kosovske policije, a drugi ranjen i dodao da najoštrije osuđuje napad na kosovsku policiju.

    Prema njegovim riječima, EU podržava rad Euleksa i Kfora na terenu i zahtijeva da se sprovede detaljna istraga.

    “Šaljem najdublje saučešće porodici kosovskog policajca koji je preminuo jutros i želim brz oporavak povrijeđenima”, napisao je Varhelji.

  • Borel: Utvrditi sve činjenice o napadu u Banjskoj

    Borel: Utvrditi sve činjenice o napadu u Banjskoj

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozef Borel izjavio je danas da je potrebno utvrditi sve činjenice o napadu na ulazu u selo Banjska u opštini Leposavić, kao i da se odgovorini za to moraju izvesti pred lice pravde.

    On je istovremeno najoštrije osudio, kako je rekao, gnusan napad naoružane bande na pripadnike kosovske policije u Banjskoj na sjeveru Kosova, u kojem je jedan policajac poginuo, a dva su povrijeđena.

    “Još više nevinih života ugroženo je u neprijateljstvima koja traju u okolini manastira Banjska. Ovi napadi moraju odmah da prestanu”, rekao je Borel, prenosi Tanjug.

    Istakao je da je EULEX, kao druga odgovorna misija za bezbjednost na terenu i da je u bliskom je kontaktu s vlastima i KFOR-om.

    “EU i njene članice opet pozivaju sve aktere da rade na deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova”, rekao je Borel.

  • “SAD dale Poljskoj zeleno svijetlo da šutne Zelenskog”

    “SAD dale Poljskoj zeleno svijetlo da šutne Zelenskog”

    Sjedinjene Države već su dale zeleno svetlo Poljskoj da “šutnu” ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog.

    To je izjavio bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko, istakavši da iza neslaganja Poljske sa Ukrajinom stoji Amerika, kojoj je više dosta predsednika Vladimira Zelenskog.

    “Mislite da samo Poljska danas vrši pritisak na tu jadnu Ukrajinu? Ne, već su dali zeleno svetlo iz inostranstva: treba da ‘šutnemo’ tog Zelenskog, dosta mu je. Sutra će biti izbori u Americi i niko više neće da obraća pažnju na njih”, rekao je Lukašenko.

    Lukašenko je pozvao na odbranu jBelorusije, poručivši da se “ne zna šta se može očekivati od tih besnih poljskih političara”.

    Poslednjih dana odnosi Kijeva i Varšave znatno su se zakomplikovali zbog embarga na ukrajinsko žito.

    Evropska komisija je prošle nedelje odlučila da ne proširi ograničenja na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine na pet pograničnih zemalja Evropske unije, ali je Kijev obavezala da preduzme mere za kontrolu izvoza.

    Nakon toga, vlasti u Slovačkoj, Mađarskoj i Poljskoj objavile su da jednostrano produžavaju zabranu.

    Međutim, nije puno prošlo, Bratislava je juče saopštila da će odustati od zabrane uvoza žitarica iz Ukrajine, čime će se povinovati zahtevima Evropske unije, preneo je “Fajnenšel tajms”, dok je Ukrajina pristala da licencira izvoz žitarica u Slovačku.

    Ukrajina je zbog toga podnela žalbu Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i zapretila da će uvesti embargo na isporuku poljoprivrednih proizvoda iz Poljske.

  • “Davljenik koji se hvata za sve što može”

    “Davljenik koji se hvata za sve što može”

    Dok sukob besni i ne vidi se kraj, teško je ne zapitati se koja će domina biti sledeća, pita se britanski Telegraf.

    Poljski premijer Matesuš Moravjecki saopštio je da njegova zemlja “više neće prebacivati oružje Ukrajini”. Umesto toga, fokusiraće se na “naoružavanje Poljske modernijim oružjem”. Koliko god najava bila eksplozivna, malo je verovatno da će kratkoročno promeniti situaciju u Ukrajini, piše “Telegraf”.

    Ono što je važnije je jezik. Neverovatno je upečatljivo da je predsednik Andžej Duda opisao Kijev kao “davljenika koji se hvata za sve što može”, istovremeno vukući i njihove saveznike, prenosi Telegraf.

    “Sve to zvuči kao prihvatanje da Ukrajina ne može da dobije ovaj rat, u sadašnjem obimu i intenzitetu, i da Evropa ne može da nastavi da ih snabdeva”, navodi britanski list.

    Skoro svaki komentator povezao je odluku Poljske sa tekućim sporom oko prodaje jeftinog ukrajinskog žita unutar EU. Iako ima istine u ovoj verziji događaja, važnija stvar je da Poljskoj ponestaje materijala za slanje. Posle Vašingtona i Londona, Varšava je bila najveći vojni donator od početka operacije.

    Poljska je već dala gotovo sve svoje zastarele platforme i vojna vozila iz sovjetske ere, pored značajnog dela svoje modernije opreme, uključujući preko 60 tenkova “leopard 1” i dve desetine “leopard 2”.

    Ovoj velikodušnosti se bliži kraj, delom zato što su zalihe sada poharane. Od početka sukoba u februaru, Poljska je jednim okom čvrsto i nervozno gledala na koridor Suvalki – tanki pojas zemlje koji razdvaja Poljsku, Belorusiju i rusku nuklearnu flotu u enklavi Kalinjingrad.

    Shodno tome, Varšava je želela da ojača sopstvenu odbranu i vojsku, nastavljajući sa nagomilavanjem oružja i opreme. Dok je zapad kontinenta pohlepno kupovao rusku naftu i gas, Baltik i Poljska su investirali u naoružanje i Varšava nije voljna da svoje nove zalihe založi Kijevu pre nego što ih i dobije, navodi “Telegraf”.

    Odluku Poljske ne treba preuveličavati, optimističan je list. Varšava nije rekla da će zaustaviti vitalne tokove municije, a suštinska uloga Poljske kao logističkog čvorišta za svu zapadnu vojnu pomoć koja se probija preko Atlantika i kroz Evropu do južne i istočne Ukrajine će se nastaviti. Bez ovih tokova, iskreno, Ukrajina bi pala još prošle jeseni, dodaje “Telegraf”.

    Poljska bi takođe verovatno mogla da nastavi da šalje staru municiju koja se pokazala vrednom u sukobu kojim dominiraju masovna artiljerija, pešadijski napadi, slojevita odbrana – i masovna potrošnja municije. Čak i ako Poljska prestane da šalje platforme za oružje, ovo može biti veliki doprinos odbrani Kijeva.

    Međutim, čak i ako se odnosi između Varšave i Kijeva odmrznu, ograničenja u pogledu onoga što je fizički dostupno za doniranje će i dalje ostati. Tako je neprijatno saznanje da se sumnja širi evropskim prestonicama. Dok sukob besni i ne vidi se kraj, teško je ne zapitati se: koja će domina biti sledeća, pita “Telegraf”.

  • “Ukrajina saveznicima ne vrijedi ni prebijenog groša, čekaju da Ukrajinci unište sami sebe”

    “Ukrajina saveznicima ne vrijedi ni prebijenog groša, čekaju da Ukrajinci unište sami sebe”

    Najbliži saveznici Ukrajinu odavno ne gledaju kao ravnopravnog partnera, ne vredi im čak ni prebijenog groša i samo će čekati dok Ukrajinci ne unište sami sebe.

    Ovo je danas rekao zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    On se osvrnuo na nesuglasice između Poljske i Kijeva koje su izbile nakon što je Varšava produžila embargo na uvoz žita iz Ukrajine.

    “Naši omiljeni protivnici su se posvađali bukvalno oko kore bajatog hleba. Poljska je produžila zabranu uvoza ukrajinskog žita na svoju teritoriju. Nije htela da posluša čak ni Evropsku komisiju. Primer Poljaka odmah su počele da slede i druge zemlje EU – Slovaci i Mađari. Kijev je odmah počeo da histeriše Poljskoj i požalio se Svetskoj trgovinskoj organizaciji – optužio je susede da pomažu Rusima! Kao, odlično rade po njihovim uputstvima. Za takve rusofobe, kao što su Poljaci, teško je naći veću uvredu”, napisao je Medvedev.

    Kako je dodao, “saveznici” misle samo o svojoj koristi.

    “Svima je očigledno da čak ni najbliži saveznici odavno ne vide Ukrajinu kao ravnopravnog partnera. Ne vredi im čak ni prebijenog poljskog groša. Čim im to postane neisplativo, zatvore vrata“, istakao je Medvedev.
    On je podsetio da su na marginama zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku Poljaci zapretili da će „zbog lošeg ponašanja“ zabraniti ne samo uvoz žita, nego i ukrajinskog voća i povrća.

    “Takođe će prestati da isporučuju i savremeno oružje – njima samima je potrebnije. Dakle, faktički će čekati dok Ukrajinci sami sebe ne unište. A dalje… Poljska zna šta da radi sa tuđim zemljama. Sa takvim saveznicima neprijatelji im nisu potrebni. Samo mi je žao naroda tih zemalja – milioni građana će jednostavno početi da nestaju. Jedino postoji nada da će ljudi biti razumniji od njih i da će ih jednostavno skloniti sa političke scene”, zaključio je Medvedev.

    Ranije je poljski predsednik Andžej Duda izjavio da Poljska neće predavati Ukrajini svoje novo naoružanje kupljeno za odbranu zemlje.

  • Netanjahu pod kritikama nakon što je koristio mapu velikog Izraela u UN-u

    Netanjahu pod kritikama nakon što je koristio mapu velikog Izraela u UN-u

    Premijer Izraela Benjamin Netanjahu kritikovan je na društvenim mrežama jer je prilikom govora na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u petak držao kartu koja je Zapadnu obalu i Gazu stavila unutar granica Izraela.

    “Nema veće uvrede za svako temeljno načelo UN-a nego vidjeti kako Netanjahu pred Generalnom skupštinom UN-a pokazuje ‘kartu Izraela’ koja se proteže cijelom zemljom od rijeke do mora”, objavio je predstavnica palestinskih vlasti u Njemačkoj Laith Arafeh

    Navela je da s ovom kartom Netanjahu negira Palestinu i njen narod dok pokušava uvjeriti publiku pričom o miru u regiji, cijelo vrijeme jačajući najdužu vojnu okupaciju trenutno.

    “Ali kako je Predsjednik Mahmoud Abbas već je jučer odgovorio: ‘Zavaravaju se oni koji misle da je mir u regiji moguć bez ostvarivanja punih legitimnih prava palestinskog naroda’, dodala je.

    Netanjahu je tokom govora držao dvije karte u UN-u. Prvi je trebao predstavljati geografiju 1948., pokazujući kako je Izrael bio sam na Bliskom istoku i nije imao saveznika, a druga Izrael sa novim saveznicima na Bliskom istoku.

    Ali karta koju je koristio Netanjahu uključuje sav teritorij za koji Palestinci vjeruju da bi trebao biti dio granica njihove buduće države. To uključuje Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jeruzalem.

    Istočni Jeruzalem Izrael je protivpravno anektirao, ali Zapadna obala je izvan “suverenih granica” Izraela.. Područje A i B koje je pod vladinim pokroviteljstvom Palestinske uprave i Područje C, koje je pod vojnom i civilnom upravom IDF-a. Izraelska desnica, uključujući članove Netanjahuove vlade, želi anektirati područje C. Izrael je pristao obustaviti planove aneksije u zamjenu za Abrahamov sporazum.

    Netanjahu je koristio kartu kako bi ilustrirao novu eru mira na Bliskom istoku koja bi uključivala Palestince, ali njegovi kritičari su rekli da karta šalje suprotnu poruku.

    Izvršni direktor organizacije Americans for Peace Now Hadar Susskind objavio je na Twitteru da se “Netanyahu vraća svojoj vladi fašista, kriminalaca i fundamentalista, koja je i djelima i riječima u suprotnosti s njegovom lažnom retorikom mira”.

    “Njegova karta Velikog Izraela možda je jedini iskreni dio njegovog govora danas”, napisao je Susskind.

  • Lavrov obećao da će Mađarska imati nesmetano snabdijevanje ruskim energentima

    Lavrov obećao da će Mađarska imati nesmetano snabdijevanje ruskim energentima

    Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obećao je da će Mađarskoj garantovati snabdijevanje energentima, tako da će isporuka gasa, sirove nafte i nuklearnog goriva iz Rusije biti nesmetana, potvrdio je mađarski šef diplomatije Peter Szijjarto u New Yorku.

    Szijjarto se sastao sa Lavrovom na marginama zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, prenio je MTI.

    “Ako bi drugi zapadni političari uradili isto, nada za mir u Ukrajini bila bi veća”, rekao je on, navodi se u saopštenju mađarskog Ministarstva vanjskih poslova.

    Razgovori su se uglavnom fokusirali na rat u Ukrajini, a Szijjarto je rekao da je ponovio šefu ruske diplomatije da Mađarska ima sopstveni interes da se rat brzo okonča.

    “Rekao sam da i mi Mađari gubimo živote u ovom ratu i zato pozivamo na hitan prekid vatre i mirovne pregovore”, rekao je on.

    Szijjarto je istakao da je Lavrov, takođe, kazao da je Rusija spremna za mirovne pregovore.

    “Očigledno ima mnogo detalja za razjašnjenje. Nadam se da će u jednom trenutku okolnosti jasno staviti do znanja Rusiji i Ukrajini da moraju tražiti rješenje za pregovaračkim stolom”, rekao je.

    Dodao je da je druga tema razgovora bila bilateralna energetska saradnja.

    “Lavrov je rekao da će Rusija ispuniti svoje ugovorne obaveze. Rusija će isporučiti obećanu količinu prirodnog gasa, sirove nafte i nuklearnog goriva u ugovorenim rokovima, možemo biti mirni u pogledu snabdijevanja Mađarske energentima”, izjavio je Szijjarto.