Kategorija: Svijet

  • Izraelska vojska kontroliše cijelu granicu sa Egiptom

    Izraelska vojska kontroliše cijelu granicu sa Egiptom

    Izraelska vojska saopštila je da je preuzela kontrolu nad cijelom dužinom granice Pojasa Gaze sa Egiptom, bez detaljnijeg objašnjenja.

    Zauzimanje strateške pozicije na granici sa Egiptom sugeriše da je Izrael produbio ofanzivu na jugu palestinske enklave, prenio je AP.

    Palestinci u pograničnom gradu Rafi izvijestili su o teškim borbama koje su se vodile tokom dana.

    Borbe u Rafi podstakle su više od milion Palestinaca da pobjegnu, a većina je već bila raseljena u ratu između Izraela i Hamasa. Oni sada traže utočište u improvizovanim šatorskim kampovima u drugim ratom opustošenim područjima, gdje im nedostaju skloništa, hrana, voda i ostale osnovne stvari za preživljavanje, navode iz UN.

    Ranije tokom dana, izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Cači Hanegbi rekao je da će rat Izraela sa Hamasom vjerovatno trajati do kraja godine, Srna.

    On je dodao da bi kontrola nad granicom prema Egiptu spriječila Hamas da krijumčari oružje u Gazu.

    U izraelskom bombardovanju i kopnenoj ofanzivi u Gazi ubijeno je više od 36.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja u enklavi, koje ne pravi razliku između boraca i civila.

  • Borelj: Evropa se suočava sa dva rata i mnogo tenzija koje mogu da izmaknu kontroli

    Borelj: Evropa se suočava sa dva rata i mnogo tenzija koje mogu da izmaknu kontroli

    Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj izjavio je danas da se Evropa suočava sa dva “brutalna rata” u blizini njenih granica i sa mnogo tenzija koje vrlo lako mogu da izmaknu kontroli.

    Borelj je, obraćajući se na kraju Šumanovog bezbjednosnog i odbrambenog foruma u Briselu, upozorio da bi neke od tih kriza mogle da eskaliraju u veliku globalnu konfrontaciju “u vrijeme kada je svijet postao multipolaran, a multilateralni sistem koji bi trebalo da održava mir je duboko oslabljen”.

    – Mi, Evropljani, suočavamo se sa dva brutalna rata u blizini naših granica i sa puno tenzija koje vrlo lako mogu da izmaknu kontroli – u Libiji, u Sahelu, na Zapadnom Balkanu, na Kavkazu, u Sudanu, na Rogu Afrike, na granicama (Demokratske) Republike Kongo, u Zalivu, u Јužnom kineskom moru, u Јužnoj Aziji, (i) bandama i narko kartelima u Latinskoj Americi i Centralnoj Americi – rekao je Borelj.

    On je dodao da bi čak i institucije, koje su srž sistema Ujedinjenih nacija, poput Međunarodnog suda pravde, mogle da budu oslabljene.

    – Ako se presude Međunarodnog suda pravde ne poštuju, svijet će biti u mnogo lošijoj situaciji. I mi se sljedeći put nećemo ponovo pozivati na Međunarodni sud pravde ako ovoga puta njegova presuda ne bude sprovedena – a nije. Nije – naglasio je Borelj.

    On je dodao da zna da je “geografija važna” i da su “ratovi koji su nam blizu važniji od ratova koji su daleko”.

    – Ali svi oni su međusobno povezani. Svaki rat, svaka kriza bilo gdje utiče na bilo koje drugo mjesto u svijetu – poručio je Borelj i dodao da su ugrožena javna dobra, od cijena energenata do slobode plovidbe.

    On je ocijenio da je Šumanov bezbjednosni i odbrambeni forum bio neophodan i važan sastanak.

    – To je drugi korak u pravcu angažovanja Evropljana sa ostatkom svijeta, a ostatka svijeta sa nama – poručio je Borelj.

  • Sijarto: Politika Evrope prema Rusiji doživjela krah

    Sijarto: Politika Evrope prema Rusiji doživjela krah

    Sankciona politika Evropske unije je doživjela krah, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto tokom posjete Minsku.

    Naš stav je da je sankciona politika EU propala. I to nije politička izjava, već činjenica – naglasio je Sijarto.

    Sijarto, koji se danas sastao sa bjeloruskim kolegom Sergejem Alejnikom, ocijenio je da je ekonomija EU mnogo izgubila zbog sankcione politike.

    – Da je do nas, bilo bi nam drago da više nema paketa sankcija – rekao je Sijarto, upozoravajući da Budimpešta neće dozvoliti uključivanje u 14. paket sankcija mjere koje bi naštetile mađarskoj ekonomiji i ograničile saradnju zemlje sa Rusijom i Belorusijom.

    On je nakon pregovora na konferenciji za novinare rekao da Mađarska smatra užasnim izjave brojnih evropskih političara o ukrajinskoj krizi koje mogu da dovedu do sukoba sa Rusijom.

    – Iskreno, užasnuti smo izjavama koje bi mogle da izazovu eskalaciju ratnih dejstava i izjavama da bi članice EU ili NATO-a mogle da uvedu vojsku u Ukrajinu. Užasnut sam izjavama o mogućoj upotrebi nuklearnog oružja i uvođenju obaveznog služenja vojnog roka u Evropi – poručio je Sijarto.

    Zamjenik ministra spoljnih poslova je zamolio bjelorusku stranu da doprinese skorom uspostavljanju mira u toj zemlji.

  • Putin: Budućnost Rusije rješava se na frontu

    Putin: Budućnost Rusije rješava se na frontu

    Vlasti treba da rade onoliko koliko ruska vojska radi na prvoj liniji fronta, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Savjeta za strateški razvoj i nacionalne projekte i komisija Državnog savjeta za društveno-ekonomski razvoj.

    Svi smo zajedno, svi koji sjede ovdje i svi vaši timovi na terenu, svi moraju da rade upravo onako kako naši momci rade na prvoj liniji fronta- naglasio je on.

    Ruski lider je istakao da je potrebno stalno i naporno raditi, pri tome shvatajući u kom se trenutku svoje istorije sada nalazi Rusija.

    I upravo su na osnovu toga predstavnici vlasti dužni da grade ciljeve, zadatke i sam stil rada.

    – Svi znamo da se glavni zadaci budućnosti zemlje u velikoj mjeri rješavaju na borbenoj liniji. To nikada ne treba zaboraviti – naglasio je Putin.

    On je dodao da, uprkos poteškoćama koje strane zemlje pokušavaju da stvore Rusiji, zemlja ima sve resurse i kadrove za sprovođenje zadatih razvojnih planova.

    – Uvjeren sam da i pored objektivnih teškoća koje pokušavaju da nam stvore iz inostranstva i uprkos aktuelnim iskušenjima sa kojima se suočavamo, ipak imamo sve mogućnosti – resurse, kadrove za realizaciju zadatih planova, za samouvjeren i dugoročan sveobuhvatan razvoj Rusije, naših teritorija, regiona i naselja – zaključio je Putin.

  • EU izvještaj o BiH: Posebna kritika vlastima Srpske

    EU izvještaj o BiH: Posebna kritika vlastima Srpske

    Žozep Borelj, visoki predstavnik Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, objavio je Godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava i demokratije u svijetu za 2023. godinu.

    Dio koji se odnosi na BiH upozorava između ostalog na nazadovanje kada je u pitanju garancija slobode izražavanja u Republici Srpskoj, ukazuje na neophodnost sprovođenja izbornih reformi, te naglašava potreba ispunjavanja 14 prioriteta koje je pred lokalne vlasti stavila Evropska komisija.

    Upozorava se i na politički uticaj pod kojim se nalaze javni emiteri.

    Politički pritisci i zastraživanje

    – U julu 2023. godine, u Krivični zakon Republike Srpske ponovo su uvedene kazne za klevetu, što ozbiljno utiče na slobodu izražavanja i medija i predstavlja veliki korak unazad.

    Politički pritisci, zastrašivanje i uznemiravanje novinara, uključujući fizičke i verbalne napade, nastavljeni su i u 2023. godini bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem, i u neizvjesnim finansijskim uslovima – navodi se u izvještaju, prenosi Avaz.

    U dokumentu se podsjeća kako je u septembru 2023. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila u prvom čitanju Nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti, istakavši kako bi njegovo potpuno usvajanje bi predstavljalo veliki korak unazad.

    Prijedlog ovog zakona je, podsjetimo, juče povučen sa dnevnog reda Narodne skupštine Republike Srpske.

  • Priprema se nova formulacija za članstvo Ukrajine u NATO

    Priprema se nova formulacija za članstvo Ukrajine u NATO

    Zajednička deklaracija sa predstojećeg samita NATO saveza u Vašingtonu sadržavaće novu formulaciju o aspiracijama Ukrajine za članstvo, izjavila je stalni predstavnik SAD pri Alijansi Džulijan Smit.

    “Biće to novi jezik u deklaraciji samita o aspiracijama Ukrajine za članstvo. Neće izgledati baš kao jezik koji smo koristili prošle godine”, rekla je Smitova tokom virtuelne konferencije za novinare.

    Ona je dodala da NATO razmatra da li da imenuje specijalnog predstavnika za Ukrajinu koji bi vodio razne inicijative širom vojnog bloka.

    Sljedeći samit NATO saveza biće održan u Vašingtonu od 9. do 11. jula i tada će biti obilježeno 75 godina vojnog bloka.

  • SAD žale zbog pogibije u Rafi, ali Izrael ima pravo da napada Hamas

    SAD žale zbog pogibije u Rafi, ali Izrael ima pravo da napada Hamas

    Administracija predsjednika SAD Džozefa Bajdena ”duboko žali zbog tragičnog gubitka života” koji je rezultat izraelskog napada na izbeglički kamp u gradu Rafa u južnoj Gazi, u kojem je u nedjelju ubijeno najmanje 45 osoba, rekao je potparol Stejt departmenta Metju Miler, ali je dodao da ”Izrael ima pravo da krene za Hamasovim teroristima odgovornim za hladnokrvno ubistvo civila”.

    ”Kao što smo ranije rekli, Izrael ima pravo da krene za Hamasovim teroristima odgovornim za hladnokrvno ubistvo civila, što je izgleda bio cilj Izraela ovdje, i Hamas bi trebalo da prestane da se krije iza civila u Gazi. Ali Izrael takođe ima obavezu da učini sve što je moguće kako bi minimizirao štetu nad civilima dok izvodi svoje operacije”, naveo je Miler, prenosi Tanjug.

    Portparol Stejt departmenta je naglasio da su SAD u kontaktu sa izraelskim vlastima od napada u nedjelju uveče i dodao da Vašington neće vršiti dalju procjenu po ovom pitanju dok izraelska vojska ne završi istragu, prenosi Tajms of Izrael.

    Upitan o izvještajima da je u utorak u Rafi ubijena 21 osoba, Miler je rekao da je svjestan medijskih navoda, kao i da izraelska vojska poriče ubistva, a da su SAD zatražile dodatne informacije od Tel Aviva.

    On je naglasio da da izraelske operacije u Rafi još nisu prešle ”u ono što SAD definišu kao veliku ofanzivu”.

    ”Nastavljamo da podržavamo njihove snage dok progone legitimne teroriste Hamasa, a to naravno uključuje upotrebu oružja koje je obezbijedila Amerika, ali očekujemo da to učine na način koji minimizira štetu nad civilima”, zaključio je Miler.

    Al Džazira je javila da je u utorak najmanje 21 osoba ubijena, a da su desetine ljudi ranjene u novom izraelskom napadu na naselje Al-Mavasi u zapadnom delu grada Rafa na jugu Pojasa Gaze.

    Izraelske odbrambene snage (IDF) su negirale da su izvršile napad na Al-Mavasi.

    ”Suprotno izvještajima posljednjih nekoliko sati, IDF nisu izvršile udar na humanitarnu zonu u Al-Mavasiju”, navodi se u saopštenju izraelske vojske.

    U prethodnom izraelskom napadu na izbjeglički kamp u Rafi u nedjelju ubijeno je najmanje 45 osoba, uglavnom žena i djece, dok je više od 250 Palestinaca ranjeno.

    Taj napad se u dogodio u blizini logističke baze Agencije UN za palestinske izbjeglice (UNRWA) u Tal al-Sultanu, a ovaj potez Izraelaca naišao je na osude međunarodne zajednice.

  • Francuska ukinula vanredno stanje na Novoj Kaledoniji

    Francuska ukinula vanredno stanje na Novoj Kaledoniji

    Francuska je u utorak ukinula vanredno stanje na svojoj pacifičkoj teritoriji Nova Kaledonija, ali održava policijski sat i šalje stotine pripadnika paravojnih snaga kao pojačanja nakon dvosedmičnih nemira u kojima je sedam ljudi poginulo, a stotine povrijeđeno.

    Francusko predsjedništvo je saopćilo da su ograničenja ublažena kako bi se omogućilo glavnoj stranci FLNKS koja se zalaže za nezavisnost da održava sastanke i da lokalni predstavnici pokušaju da uklone putne barikade.

    Pariz je uveo vanredno stanje nakon što su izbili neredi zbog francuskih planova za reformu biračkog prava na toj teritoriji. Nekoliko stotina policijskih i vojnih pojačanja već je poslano u Novu Kaledoniju.

    Vlasti su saopćile da će još 480 paravojnih žandarma krenuti iz Francuske na tu teritoriju “u roku od nekoliko sati”. Noćni policijski sat od 18.00 do 6.00 sati i zabrana prodaje alkohola ostaje, saopćila je kancelarija francuske vlade u Novoj Kaledoniji.

    Iako je arhipelag bio mirniji, zabilježeni su neki poremećaji u okrugu Vallee-du-Tir glavnog grada Noumea. Od početka nemira bilo je skoro 500 uhapšenih.

    Duge kolone u saobraćaju nastale su tokom dana, ali mnogi putevi, uključujući i međunarodni aerodrom, i dalje su zatvoreni sa stotinama izgorjelih automobila. Aerodrom će ostati zatvoren do 2. juna. Vlasti su saopćile da će 600 policajaca biti korišćeno da se oslobodi pristup bolnici Medipole.

  • Sijarto otkrio ko je jedan od najratobornih političara u EU

    Sijarto otkrio ko je jedan od najratobornih političara u EU

    Ministar inostranih poslova i spoljnoekonomskih veza Mađarske Peter Sijarto optužio je svog litvanskog kolegu Gabrijelijusa Landsbergisa za agresiju, nazvavši ga jednim od najratobornijih političara u EU i istakavši da Budimpešta neće podleći njegovom pritisku i nastaviće da brani stav koji je orijentisan na mirno rješenje ukrajinskog sukoba.

    Sijarto je istakao da je na sjednici ministara spoljnih poslova članica EU u Briselu imao oštru raspravu sa litvanskim kolegom.

    – Ko god da viče na mene i ma kako agresivno da se ponaša, ostajem pristalica mira. Mi, Mađari, ne podržavamo nijednu mjeru koja dodatno povećava opasnost od eskalacije rata – rekao je Sijarto na konferenciji za novinare u rumunskom Targu-Murešu, a prenosi TV M1.

    Mađarski ministar je dodao da bi bilo bolje kad bi se litvanske vlasti takođe pridržavale stava usmjerenog na mir i apelovao na birače u Litvaniji da na izborima za Evropski parlament glasaju za kandidate čija je agenda usredređena na mirno rješavanje ukrajinskog sukoba.

    Sijarto je prethodno istakao da Mađarska, uprkos pritisku, nije saglasna sa izdvajanjem novih 6,5 milijardi evra iz Evropskog fonda za mir za naoružanje Kijeva.

    Prema njegovim rečima, tokom sjednice ministara inostranih poslova članica Evropske unije, predstavnici Njemačke, Litvanije, Poljske, Irske i drugih zemalja vršili su ogroman pritisak na Budimpeštu, koji je čak prelazio u vikanje.

    Ranije je litvanski ministar skrenuo pažnju na stav Mađarske koja, navodno, blokira 40 odsto rezolucija i odluka zajednice o Ukrajini.

  • Hitna sjednica SB UN zbog napada Izraela u kojem je pogođen kamp za raseljene u Rafi

    Hitna sjednica SB UN zbog napada Izraela u kojem je pogođen kamp za raseljene u Rafi

    Savjet bezbejdnosti Ujedinjenih nacija (SB UN) održaće danas hitnu sjednicu zbog vazdušnog napada Izraela u kojem je pogođen kamp za raseljene osobe u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze i u kojem je, prema podacima ministarstva zdravlja u Pojasu Gaze, ubijeno 45 ljudi.

    Sjednicu je zatražio Alžir, a biće održana u 15.30 po njujorškom vremenu, izjavio je neimenovani diplomata UN za Si-En-En.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres osudio je napad koji je izraelska vojska izvela u nedelju.

    Ne postoji sigurno mesto u Gazi. Ovaj užas mora prestati”, istakao je Gutereš.

    Izraelski premijer Benjamin Netanijahu izjavio je da napad nije imao za cilj da izazove civilne žrtve, kao i da će incident biti istražen

    – Iz Rafe smo već evakuisali oko milion civila i, uprkos našem najvećem naporu da njima ne nanesemo štetu, došlo je, nažalost, do tragične greške – rekao je Netanijahu.

    Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su ranije da su izvele precizan napad na kompleks Hamasa u gradu Rafa, gde su se okupljali visoki zvaničnici te palestinske militantne grupe.