Kategorija: Svijet

Ambasadori zemalja Evropske unije dogovorili su se danas da uvedu 14. paket sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, saopštilo je Belgijsko predsjedništvo EU na platformi X (Tviter).

U saopštenju se navodi da je novi paket sankcija dogovoren zbog “ruske agresije protiv Ukrajine”.

Ovaj paket, kako se navodi, predstavlja nove ciljane mjere i pojačava uticaj postojećih sankcija zatvaranjem “rupa” u zaobilaženju sankcija.

Rojters navodi da u sankcije ulazi zabrana na transfer ruskog prirodnog tečnog gasa (LNG), prenosi Tanjug.

Sjeverna Koreja i Rusija su obećale međusobno pružiti neposrednu vojnu pomoć u slučaju da jedna od njih bude napadnuta, prema tekstu istorijskog sporazuma koji je u četvrtak objavio Pjongjang nakon posjete ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Istovremeno, Japan i Južna Koreja izrazili su zabrinutost zbog tog sporazuma, Bijela kuća još nije dala svoj komentar, dok je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg kazao kako pakt pokazuje da se autoritarne sile udružuju.

Nekoliko sati nakon što je Putin doputovao u svoje sljedeće odredište Vijetnam, sjevernokorejski državni mediji su objavili “Sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu”, koji zapravo oživljava dogovor o uzajamnoj odbrani iz šezdesetih.

Sporazum, koji su Putin i sjevernokorejski vođa Kim Džong Un potpisali u srijedu, predstavlja jedan od najznačajnijih poteza Moskve u Aziji u posljednjih nekoliko godina. Putin je prošlog mjeseca posjetio Kinu nedugo nakon što je po peti put položio zakletvu za ruskog predsjednika.

“Bude li jednoj strani prijetila oružana invazija te se bude nalazila u ratnom stanju, druga strana će odmah iskoristiti sva dostupna sredstva kako bi pružila vojnu i drugu pomoć u skladu s članom 51. Povelje Ujedinjenih nacija i sa zakonima svake zemlje”, piše u četvrtom članu sporazuma.

Člana 51. UN-ove Povelje garantuje pravo zemlje članice da individualno ili kolektivno postupa u samoodbrani.

Kim je ponovio Putinovu izjavu eksplicitno povezujući njihovo jačanje veza s borbom protiv “hegemonističkih i imperijalističkih” politika zapada, a naročito Sjedinjenih Američkih Država, uključujući njihovu podršku za Ukrajinu.

Nije jasno kako će sporazum uticati na rusku specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine, koja je započela u februaru 2022., piše “Reuters”.

Vašington i Seul su sve više uznemireni produbljivanjem vojnih veza između Rusije i Sjeverne Koreje te su ih optužili za kršenje međunarodnog prava zbog trgovine oružjem koje Rusija koristi u Ukrajini.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da su pronašli olupine sjevernokorejskih projektila u svojoj zemlji.

Rusija i Sjeverna Koreja negiraju trgovinu oružjem.

Do sporazuma vođa dviju zemalja, koje se suočavaju sa sve većom međunarodnom izolacijom, došlo je u vrijeme kada su SAD i njegovi azijski saveznici izrazili zabrinutost glede obima u kojem bi Rusija podržavala Sjevernu Koreju, jedinu državu koja je u ovom vijeku testirala nuklearno oružje.

Tekst sporazuma takođe kaže da nijedna strana neće potpisati ugovor s trećom zemljom koja bi ugrožavala interese druge te da neće dozvoliti da njena teritorija korist bilo koja treća zemlja kako bi narušavala sigurnost i suverenitet druge, objavila je sjevernokorejska novinska agencija “KCNA”.

Dvije zemlje će zajednički preduzeti mjere radi “jačanja odbrambenih kapaciteta kako bi se spriječio rat i osigurao regionalan i međunarodan mir i sigurnost”, rekla je agencija “KCNA”.

Japan je izrazio “ozbiljnu zabrinutost” zbog Putinovog obećanja da neće isključiti saradnju s Pjongjangom u području vojne tehnologije.

Južna Koreja je kazala da joj je žao što sporazum sadržava obećanje o “vojno tehnološkoj saradnji”, koje bi kršilo rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sjevernokorejskim programima za proizvodnju oružja.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak je rekao da je Rusija, stalna članica Savjeta sigurnosti UN-a, dozvolila “najbesramnije poništenje” svih sankcija uvedenih Sjevernoj Koreji kako bi se zaustavio njen razvoj oružja.

U svojoj prvoj posjeti Pjongjangu od 2000. godine, Putin je zahvalio Kimu na podršci za rusku politiku, a Kim je ponovo potvrdio “bezuslovnu” i nepokolebljivu podršku za “sve politike Rusije”, uključujući Putinovu specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine.

“KCNA” je u četvrtak objavio puni tekst sporazuma, koji također predviđa saradnju u područjima nuklearne energije, istraživanja svemira, prehrambene i energetske sigurnosti, prenosi “Jutarnji”.

Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučila Amerika da pogodi ruske snage koje napadaju ukrajinske trupe bilo gdje preko granice sa Rusijom, a ne samo na ruskoj teritoriji u blizini ukrajinske oblasti Harkov, saopštio je Pentagon.

Prošlog mjeseca, predsjednik Džozef Bajden dao je Kijevu zeleno svjetlo da lansira oružje koje je isporučila Amerika na vojne ciljeve u Rusiji, prenosi Rojters.

Međutim, zvaničnici su tada rekli da se Bajdenova odluka odnosi samo na mete unutar Rusije u blizini granice sa ukrajinskim regionom Harkov na istoku.

Portparol Pentagona, general major Patrik Rajder rekao je novinarima u četvrtak da, iako nije bilo promene u politici, ukrajinska upotreba oružja protiv ruskih trupa nije ograničena samo na oblast Harkova na ruskoj strani.

“Sposobnost da se može uzvratiti vatra je zaista ono na šta je fokusirana ova politika… pošto vidimo ruske snage kako pucaju preko granice, Ukrajina mora da ima mogućnost da uzvrati vatru na te kopnene snage, koristeći municiju koju obezbeđuju Sjedinjene Američke Države”, rekao je Rajder.

Prema njegovim riječima, u pitanju je samoodbrana i zato to Ukrajina i treba da uradi.

Isto je rekao i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan ranije ove nedjelje.

“Ovdje se ne radi o geografiji već o zdravom razumu. Ako Rusija napada ili sprema napad sa svoje teritorije na Ukrajinu, ima smisla dozvoliti Ukrajini da uzvrati”, rekao je Salivan.

Nakon početnih ukrajinskih uspeha u kojima je Kijev odbio napad na prestonicu i povratio teritoriju u prvoj godini rata, velika ukrajinska kontraofanziva korišćenjem doniranih zapadnih tenkova je prošle godine propala, ističe agencija.

Porodice žrtava u nesrećama dva aviona Boeing 737 Max zatražile su ponovno pokretanje krivičnog postupka i 24,8 milijardi dolara odštete za “najsmrtonosniji korporativni zločin u istoriji SAD”.

Pol Kasel, advokat porodica, kazao je kako se radi o opravdanom iznosu s obzirom na ogromnu ljudsku cenu Boingovih zločina. BBC je imao uvid u dokument od 32 stranice u kojem Kasel navodi da bi američka vlada trebalo da procesuira one koji su vodili firmu kada je tokom nesreća 2018. i 2019. godine poginulo 346 ljudi.

Dva tragična leta
U oktobru 2018. je smrtno stradalo svih 189 putnika na letu Lion Aira nakon što se avion srušio u Javansko more 13 minuta nakon poletanja iz Džakarte u Indoneziji. U martu 2019. avion Ethiopian Airlinesa srušio se šest minuta nakon poletanja iz glavnog grada Etiopije Adis Abebe. Poginulo je svih 157 putnika.

Obe nesreće su bile povezane s neispravnim sistemima kontrole leta. Izvršni direktor Boinga Dejv Kalhun je pred Kongresom kazao da je kompanija napravila neke greške i da je sada naučila lekcije iz prošlosti. Takođe je priznao da se Boing “osvetio” zviždačima, s time da je naglasio kako je kompanija poslušala te zaposlene.

“Nećemo stati dok ne vidimo pravdu”
Ministarstvo pravosuđa razmatra hoće li ponovno pokrenuti krivičnu prijavu za prevaru protiv Boinga podignutu 2021, koja je bila povezana s dve nesreće. Odluku bi trebalo doneti do 7. jula. Porodice poginulih u nesrećama prisustvovale su u utorak saslušanju u Kongresu i držale fotografije voljenih osoba.

“Odletela sam iz Engleske u Vašington DC kako bih lično čula šta izvršni direktor Boinga ima za reći Senatu i svetu o sigurnosnim poboljšanjima”, rekla je Zipora Kuria, čiji je otac poginuo u nesreći 2019. “Takođe nastavljam da vršim pritisak na američku vladu da Boing i njegove izvršne direktore proglasi krivično odgovornima za smrt 346 ljudi. Nećemo stati dok ne vidimo pravdu.”

Iako su u posljednjih nekoliko mjeseci Jermenija i Azerbejdžan “opustili” odnose, čini se da bi vatra mogla ponovo da se rasplamsa, prije svega zbog poteza Francuske koji je razbjesnio Baku.

U saoštenju Ministarstva odbrane Azerbejdžana, zvanični Baku je zamjerio Parizu dodatno naoružavanje Jermenije u posljednjem periodu.

“Činjenica da je Francuska, uprkos upozorenjima azerbejdžanske strane, isporučila Jermeniji smrtonosno i jurišno oružje, dodatni je dokaz francuskih provokativnih aktivnosti u regionu Južnog Kavkaza”, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane Azerbejdžana.

Takođe, optužili su Francusku za licemjerje.

Ministarstvo je saopštilo da predsjednik Makron vodi politiku militarizacije i geopolitičkih intriga.

Kako su istakli, ovakvo ponašanje je put u novi rat, a iz Bakua su iskoristili priliku da Francuze “bocnu” za dešavanja u Novoj Kaledoniji.

“Francuska, kao kolonijalna sila, istorijski je imala užasno iskustvo stvaranja žarišta rata i sukoba u raznim dijelovima svijeta. Umjesto da riješi tako duboko ukorijenjene probleme, koji su relikt sramnog kolonijalnog naslijeđa, i da okonča neokolonijalizam, Francuska vodi prljavu propagandnu i kampanju dezinformacijama protiv Azerbejdžana”, ističu iz Bakua.

Na kraju, naveli su i kako ovakvo ponašanje Jermenije i Francuske može predstavljati uvod u novi rat, prenosi “b92”.

Portparol izraelske vojske (IDF) Danijel Hagari ocijenio je da je cilj iskorjenjivanja terorističke grupe Hamas “nedostižan”.

“Hamas je ideja. Oni koji misle da se može natjerati da nestane griješe”, rekao je Hagari u intervjuu za “Kanal 13” i ocijenio da svako ko tako nešto obećava “obmanjuje javnost”, prenosi “Tajms of Izrael”.

Prema njegovim riječima, ukoliko vlada ne pronađe neku drugu alternativu, Hamas će ostati u Gazi.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u saopštenju je naveo kao jedan od ratnih ciljeva “uništavanje Hamasovih vojnih i upravljačkih sposobnosti”.

“IDF je, naravno, tome posvećen”, dodato je u saopštenju.

Rusija je zahvalna prijateljima u Vijetnamu zbog balansirane pozicije u vezi sa situacijom u Ukrajini, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

“Zahvalni smo našim vijetnamskim prijateljima na izbalansiranom stavu o ukrajinskoj krizi, na želji da doprinesu traženju stvarnih puteva mirnog rješavanja ove situacije. Sve je to u potpunosti u skladu sa duhom i prirodom naših odnosa”, rekao je Putin za list Vijetnamske komunističke partije.

On je dodao da Rusija gleda na Vijetnam kao na istomišljenika u oblikovanju nove arhitekture jednake i nedjeljive evroazijske bezbjednosti.

Prema njegovim riječima, Rusija i Vijetnam blisko sarađuju na ključnim međunarodnim platformama, uključujući UN.

“Mi cijenimo to što naše zemlje imaju slične ili bliske stavove o aktuelnim pitanjima na međunarodnom dnevnom redu”, istakao je ruski predsjednik, prenosi Srna.