VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU izdvaja dodatnih 1,2 milijarde evra za investicije na Zapadnom Balkanu, dio kolača pripao i BiH

    EU izdvaja dodatnih 1,2 milijarde evra za investicije na Zapadnom Balkanu, dio kolača pripao i BiH

    Evropska komisija je danas objavila šesti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan za koji se očekuje da će mobilizovati 1,2 milijarde evra investicija.

    Kroz paket će se osigurati podrška za osam novih vodećih investicija u oblasti vodosnabdijevanja i kanalizacije, tretmana otpadnih voda i željezničkog transporta, kao i inovacija i zelene transformacije malih i srednjih preduzeća. Investicije će se realizovati u bliskoj saradnji sa partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim finansijskim institucijama.

    – Naš plan ulaganja od 30 milijardi evra za Zapadni Balkan ostvaruje se sa ovim novim paketom od 1,2 milijarde evra. Kvalitetnom infrastrukturom jača regionalne veze i zbližava nas, što je naš krajnji cilj. Naši partneri sa Zapadnog Balkana grade svoju evropsku budućnost. Ove investicije, zajedno s neophodnim reformama i pristupom našem jedinstvenom tržištu, pripremiće privrede naših partnera za pridruživanje našoj Uniji – rekla je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije.

    Investicioni paket od 1,2 milijarde evra uključuje 300 miliona evra bespovratnih sredstava EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose privreda Zapadnog Balkana. Paket je usvojio Operativni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) tokom sastanka od 1. do 2. jula. Nove vodeće investicije obuhvataju tri prioritetne oblasti Ekonomskog i investicionog plana i to: okolina i klima: Rekonstrukcija i rehabilitacija vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini; održivi transport: unapređenje željezničke infrastrukture na Koridoru X, uz brzu vezu Beograd – Velika Plana koja omogućava brži protok putnika i tereta u regionu; podrška poslovnom sektoru: pokretanje novog instrumenta za inovacije i zelenu transformaciju preduzeća u regionu.

    Kao dio inicijative “Global Gateway”, Ekonomski i investicioni plan EU za Zapadni Balkan (2021-2027) ima za cilj podsticanje dugoročnog oporavka, ubrzanje zelene i digitalne tranzicije i podsticanje regionalne saradnje i konvergencije sa EU.

    Planom koji je Evropska komisija usvojila u oktobru 2020. godine mobiliše se do 30 milijardi evra investicija, uključujući devet milijardi evra grantova EU kroz IPA III, tokom sedmogodišnjeg perioda. Od ovog iznosa, pet milijardi evra je izdvojeno kroz WBIF.

    Do sada je EU odobrila programe za mobilizaciju do 17,5 milijardi evra investicija u okviru Ekonomskog i investicionog plana, uključujući 5,4 milijarde evra bespovratnih sredstava EU.

    WBIF je zajednička finansijska platforma pokrenuta prije 15 godina, a okuplja Evropsku komisiju, finansijske organizacije, države članice EU i Norvešku, kako bi se poboljšala saradnja u ulaganjima javnog i privatnog sektora. Podržava socioekonomski razvoj regiona i doprinosi evropskim integracijama Zapadnog Balkana.

    Pored toga što će biti glavno finansijsko sredstvo za implementaciju Ekonomskog i investicionog plana EU, WBIF će igrati važnu ulogu u implementaciji novog Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan od šest milijardi evra, sa dvostrukim ciljem da podstakne socioekonomsku konvergenciju sa EU i ubrza proces pristupanja. WBIF će usmjeriti tri milijarde evra grantova i zajmova u okviru Fonda za podršku prioritetnim investicijama u oblastima transporta, energije, digitalnog i ljudskog kapitala, prenosi Klix.

    – Ekonomski i investicioni plan EU za Zapadni Balkan napreduje bez zastoja, sa zajedničkom ambicijom približavanja regiona EU, što potvrđuje i novi, danas usvojeni investicioni paket. Investicioni okvir za Zapadni Balkan istinski je promijenio sliku regiona u posljednjih 15 godina, uključujući pomoć regionu u povezivanju putne, željezničke, energetske i digitalne infrastrukture, ali i prevazilaženju energetske krize i pandemije COVID-19. Radujemo se nastavku rada sa WBIF jer nam je cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU kao dio novog Instrumenta za reformu i rast od šest milijardi evra te ostvariti istinske promjene na terenu u korist kako građana, tako i privrednih subjekata – rekao je komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji.

  • Lukašenko upozorava: Cijeli svijet će zadrhtati zbog nove namjere Zapada – ne smijemo da se opustimo

    Lukašenko upozorava: Cijeli svijet će zadrhtati zbog nove namjere Zapada – ne smijemo da se opustimo

    Oponenti Bjelorusije i Rusije pokušavaju da uvuku obje zemlje u obračun, Zapad želi da dovede eskalaciju do te mjere da će svijet zadrhtati, izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

    On je na sastanku sa predsjednikom Državne dume Rusije Vjačeslavom Volodinom, koji se održava u Minsku, rekao da postoji mnogo problema o kojima mora da razgovara sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom.

    – Јedva čekaju da nas uvuku u neke obračune kako bi nas razvukli na toj granici i onemogućili nas da pružamo otpor. To je vrlo ozbiljna situacija i nipošto ne smijemo da se opuštamo – upozorio je Lukašenko.

    Volodin je doputovao u Bjelorusiju u radnu posjetu po nalogu ruskog predsjednika Vladimira Putina radi učešća u svečanostima 3. jula povodom Dana nezavisnosti i 80. godišnjice oslobođenja Bjelorusije od njemačkih okupatora.

    Ranije je portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao da izjave da se ukrajinske trupe koncentrišu na bjeloruskoj granici predstavljaju povod za zabrinutost Moskve, kao i da Putin i Lukašenko mogu da stupe u kontakt tim povodom, ukoliko budu smatrali potrebnim.

  • Zelenski otkrio o čemu je razgovarao sa Orbanom

    Zelenski otkrio o čemu je razgovarao sa Orbanom

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Kijevu, da su njih dvojica razgovarali o načinima da se postigne pravičan i dugotrajan mir.

    “Zahvalan sam Mađarskoj što je učestvovala na mirovnom samitu (u švajcarskom Birgenštoku prošlog mjeseca) i što je podržala zajedničko saopštenje sa samita. Naš rad u ovom formatu istinski pomaže da dođe do kraja rata”, naveo je Zelenski u objavi na platformi X.

    On se, takođe, zahvalio Orbanu što je posjetio Ukrajinu prvi put poslije 12 godina.

    Orban je na zajedničkoj pres konferenciji rekao da je zamolio Zelenskog da razmotri hitan prekid vatre i dodao da bi hitan prekid vatre doveo do ubrzavanja mirovnih pregovora sa Rusijom.

    Orban je dodao da Budimpešta želi da poboljša veze sa Ukrajinom i da potpiše bilateralni sporazum o saradnji, ali i da učestvuje u ekonomskom razvoju Ukrajine, prenosi Rojters.

    Do Orbanove posjete došlo je nakon što je Mađarska juče preuzela predsjedavanje EU u narednih šest mjeseci.

  • Da li će stranka Marin Le Pen ostati blagonaklona prema Republici Srpskoj

    Da li će stranka Marin Le Pen ostati blagonaklona prema Republici Srpskoj

    Ishod parlamentarnih izbora u Francuskoj nestrpljivo se čeka u Srpskoj, jer ukoliko Marin Le Pen osvoji vlast mogla bi da se nastavi dobra saradnja Nacionalnog okupljanja sa vlastima u Republici Srpskoj.

    Podsjećamo, najbliži saradnici Le Penove su prije dvije godine posjetili Republiku Srpsku i prisustvovali proslavi Dana Republike 9. januara.

    Tada je u RS doputovala delegacija iz Francuske koju su predvodili poslanici u Evropskom parlamentu Tijeri Marijani i Erve Živen. Marijani je, tada nakon susreta sa Miloradom Dodikom, rekao “da ima mnogo neistina koje se govore u Strazburu i Briselu, zbog čega su došli u Banjaluku da utvrde istinu i podrže Srpsku”.

    Univerzitetski profesor političkih nauka Srđan Perišić ističe da je Le Penova antiglobalistička partija te da su oni do sada pokazivali da su protiv NATO i Evropske Unije.

    – Time su bili saveznici aktuelnoj Vladi RS i predsjedniku Srpske, koji zagovara jednu antiglobalističku politiku. Međutim, ako Nacionalno okupljanje uspije da dođe na vlast, vidjećemo da li će saradnja između Dodika i Vlade RS biti nastavljena sa njima, jer ne možemo zaboraviti da su predstavnici te partije dolazili na obilježavanje 9. januara – kaže Perišić.

    On navodi i da treba sačekati da se vidi da li će Le Penova pobijediti u drugom krugu, i da li će uspjeti pored svih nemira i sukoba u Francuskoj da dođe na vlast.

    – Da li će ta saradnja i dalje biti nastavljena sa rukovodstvom Srpske veliko je pitanje. Neko ko dolazi na vlast sklapa sporazume sa službama i francuskim elitama. Hoće li Le Penova ostati na antiglobalističkom nivou i da li će imati dobre odnose sa Rusijom, to su pitanja za koja sad nemamo odgovor. Ako bude ostala, onda će to bude dobro za RS, ukoliko budu odstupili od antiglobalizma onda to neće biti dobro za RS – rekao je Perišić.

    Međutim, on objašnjava i da su globalističke elite u Francuskoj, koje formalno predvodi Emanuel Makron, pozvali ljevičare da zaustave pobjedu Le Penove.

    – Do idućeg kruga parlamentarnih izbora, doći će do zastrašivanja Francuza i tada će se vidjeti da li će uspjeti da spriječe pobjedu Le Penove – kaže on.

    Kosovo je Srbija
    Podsjećamo, Le Penova je više puta govorila ono što mnogi u Srbiji žele da čuju, a to je da Kosovo nije trebalo da postane nezavisno. Tokom izbora 2017. godine izjavila je da će ako pobijedi poništiti priznavanje nezavisnost Kosova.

    – Kosovo je sveta srpska i hrišćanska zemlja koja je posljednja brana stvaranju nove Islamske države u Evropi. Prema Srbima je načinjena ogromna nepravda devedesetih i Evropa je dužna da tu nepravdu ispravi – rekla je tada Le Penova i trpjela velike kritike Albanaca zbog svojih izjava.

    Međutim, kada je pitanje članstva Srbije u Evropskoj uniji, ona nije oduševljena tom idejom, zbog toga što ni samu EU ne voli.

    – Kao što znate, mi se borimo protiv političkog sistema koji predstavlja EU i, shodno tome, principa proširenja koji je prije svega proces prenosa suvereniteta i razvodnjavanja identiteta – rekla je ona.

     

  • Ukrajini preti bankrot već u avgustu?

    Ukrajini preti bankrot već u avgustu?

    Ukrajinske vlasti mogu objaviti bankrot već u avgustu, ako se ne dogovore sa investitorima o restruktuiranju duga, piše londonski “Ekonomist”.

    List ističe da vojne operacije nanose „veliku štetu ukrajinskoj ekonomiji“, njen bruto domaći proizvod (BDP) je za četvrtinu manji nego početkom 2022. godine. Istovremeno, dug u junu je dostigao 94 odsto BDP-a, a žalosno stanje infrastrukture u zemlji pogoršava ekonomsku situaciju, ističe “Ekonomist”.

    Iako Ukajina dobija podršku Zapada, ona uglavnom dolazi u vidu vojne pomoći, a ne gotovine i Kijev će se „uskoro suočiti sa akutnim nedostatkom gotovine“.

    „Ukrajina ima mjesec dana da izbjegne bankrot“, ističe “Ekonomist”, pošto 1. avgusta ističe rok za isplatu duga.

    Kako piše list, malo je vjerovatno da će Kijev za to vrijeme moći da se dogovori sa privatnim investitorima o otpisu duga. Najverovatniji scenariji uključuju postizanje dogovora o odlaganju isplate duga do 2027. godine ili proglašenje bankrota. U svakom slučaju, Ukrajina neće početi da plaća kamate povjeriocima, prenose Vesti online.

    Bankrot će pokazati da privatni investitori ne veruju zapadnim saveznicima Kijeva, koji ih materijalno pomažu. Dugoročno, ovo će stvoriti probleme u obnovi zemlje, zaključuje “Ekonomist”.

  • Kako će se nova kompozicija vođstva EU odraziti na naš region

    Kako će se nova kompozicija vođstva EU odraziti na naš region

    U Evropskoj uniji je prošle sedmice došlo do dogovora o tri ključne pozicije, a dogovor pokazuje da će fokus spoljne politike EU biti veći na Ukrajini i istoku Evrope nego na zapadnom Balkanu.

    Međutim, to ne znači da zapadni Balkan neće ostati pri vrhu agende, nego znači da će najveći dio resursa EU biti usmjeren na Ukrajinu i na istočno susjedstvo. To je posebno očigledno zbog činjenice da je Kaja Kalas, premijerka Estonije i žestoka kritičarka Moskve, izabrana za prvu osobu EU diplomatije, odnosno zamijenila bi Žozefa Borela, trenutnog visokog predstavnika EU za spoljne poslove i bezbjednost. Značajno je i da će Ursula fon der Lajen, takođe kritičarka Moskve, ali i osoba koja se lično založila za prijem zapadnog Balkana u EU, ukoliko bude potvrđena u Evropskom parlamentu, što je izvjesno, ostati predsjednica Evropske komisije i u sljedećem mandatu i tamo će predstavljati grupaciju konzervativaca.

    Jedan od razloga što bi se fokus mogao prebaciti na istočno susjedstvo je i činjenica da se na zapadnom Balkanu reforme sprovode veoma sporo, a u BiH su potpuno stale. Za razliku od BiH, Ukrajina je ispunila većinu preduslova za pokretanje pregovora. Iako stoji činjenica da Ukrajina uživa velike simpatije u EU, niko upućen ne može negirati da predano ispunjavaju sve ono što Brisel traži od njih, čak i kad se radi o osjetljivim pitanjima političkih prava nacionalnih manjina u Ukrajini.

    Faris Kočan, politički analitičar iz Slovenije i ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, takođe misli da će fokus nove garniture u EU biti na Ukrajini, ali i na migracijama i Zelenoj agendi.

    “U geopolitičkom smislu je sad jako bitno da li će Donald Tramp uspjeti pobijediti, što znači da bi se SAD mogle povući iz Ukrajine, a zauzvrat to znači da će biti potreban snažniji i intenzivniji angažman i EU”, rekao je on za “Nezavisne”. Iako se slaže da će fokus biti na Ukrajini, on misli da će zapadni Balkan ostati na agendi, samim tim što i Ukrajinu i zapadni Balkan veže rusko pitanje.

    “Na zapadnom Balkanu Rusija ipak ostavlja bitne tragove, na koje EU neće ostati imuna”, smatra on.

    Kočan takođe ističe da je bitan i zaokret EU udesno, s obzirom na rezultate izbora, ali i činjenicu da 60 odsto zemalja EU vode konzervativne i desne stranke.

    “Vjerovatno će doći do više okretanja unutar EU, što sigurno nisu dobri signali za zapadni Balkan. Ako gledamo i predizborne kampanje, u fokusu su bili zelena tranzicija, migranti i rat u Ukrajini, kao i pitanje Rusije. U tom smislu zaista postoji mogućnost da će EU više fokusa stavljati na pitanje istočne Evrope, rata u Ukrajini i Rusiju”, smatra on.

    Napomene radi, osim Kalasove i Fon der Lajenove, na čelo Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU, biće imenovan Antonio Kosta, bivši premijer Portugala i predstavnik socijaldemokratskog bloka u EU, umjesto Belgijanca Šarla Mišela.

    Za zapadni Balkan značajno je i to što će Mađarska preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Savjetom EU, jednom vrstom gornjeg doma parlamenta EU, a Viktor Orban, mađarski premijer, stavio je do znanja da će proširenje na zapadni Balkan biti u vrhu njihovih prioriteta. Ono što će za mađarsko predsjedavanje biti izazov je nepovjerenje većine drugih članica EU prema njemu i činjenica da je želio da spriječi Fon der Lajenovu da postane predsjednica, pa ostaje da se vidi u kojoj mjeri će uspjeti da realizuje svoje ciljeve.

  • Tramp ima imunitet za radnje preduzete na funkciji

    Tramp ima imunitet za radnje preduzete na funkciji

    Vrhovni sud potvrdio je da bivši predsjednici imaju imunitet od krivičnog gonjenja za određene radnje preduzete na funkciji, ali ne i za radnje preduzete u privatnom svojstvu.

    Vrhovni sud je istovremeno odbacio odluku kojom se odbija pokušaj bivšeg predsjednika Donalda Trampa da se zaštiti od krivičnih tužbi, uključujći one koje se odnose na njegove napore da poništi svoj izborni poraz 2020. godine.

    Sud je presudio sa šest glasova prema tri da bivši predsjednici uživaju imunitet za radnje koje preduzimaju u okviru svojih ustavnih ovlaštenja.

    Ovom presudom je prvi put od osnivanja zemlje u 18. vijeku Vrhovni sud proglasio da bivši predsjednici mogu biti zaštićeni od krivičnih optužbi u svakoj instanci.

    Glavni sudija DŽon Roberts objavio je odluku u ime konzervativne većine od šest sudija. Protiv je bilo troje sudija liberalnog opredjeljenja.

    Odluka je donijeta ka odgovor na Trampovu žalbu na odluku nižestepenog suda kojom se odbija njegov zahtjev za imunitet. Sud je o predmetu odlučio posljednjeg dana svog mandata.

    Tramp je republikanski kandidat koji je izazvao demokratskog predsjednika DŽozefa Bajdena na američkim izborima 5. novembra.

    Malo je vjerovatno da bi bilo kakvo suđenje po optužbama koje je pokrenuo specijalni tužilac DŽek Smit moglo da bude završeno prije izbora.

    Tramp je tvrdio da je imun na krivično gonjenje jer je bio predsjednik u vrijeme kada je preduzeo radnje koje su dovele do optužbi. Smit se protivio predsjedničkom imunitetu na osnovu principa da niko nije iznad zakona.

    Tramp /78/ je prvi bivši predsjednik SAD koji je krivično gonjen, kao i prvi bivši predsjednik osuđen za krivično djelo.

  • Raspoređeni su: Sprema se napad na Bjelorusiju?

    Raspoređeni su: Sprema se napad na Bjelorusiju?

    Izjave da se ukrajinske trupe koncentrišu na bjeloruskoj granici predstavljaju povod za zabrinutost Moskve, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Bjelorusija je savezna država. Imamo posebne formate dijaloga preko svih odgovarajućih odeljenja, uključujući specijalne službe. I naša ministarstva odbrane su u stalnom kontaktu kao partneri. Stoga su to razlozi za zabrinutost ne samo za Minsk, već i za Moskvu, jer smo mi zaista saveznici i partneri”, rekao je Peskov novinarima.

    Odgovarajući na pitanje o mogućim kontaktima na tu temu predsednika Rusije i Belorusije, Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, portparol je primetio da lideri zemalja to mogu da urade, ako budu smatrali da je to potrebno.

    Ranije je načelnik Generalštaba Oružanih snaga i prvi zamenik ministra odbrane Bjelorusije Pavel Muravejko izjavio da je situacija na granici sa Ukrajinom teška, da se menja svakog dana i to ne nabolje.

     

  • Kremlj pažljivo prati izbore u Francuskoj

    Kremlj pažljivo prati izbore u Francuskoj

    Kremlj pažljivo prati francuske parlamentarne izbore na kojima vodi desničarska stranka Nacionalno okupljanje, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Sigurno da pažljivo pratimo izbore. Potvrđeno je ono što smo ranije vidjeli u brojnim evropskim zemljama, uključujući u Francuskoj. Vjerujem da treba sačekati drugi krug, iako je prilično jasno šta francuski birači žele”, naglasio je Peskov, prenosi Srna.

    U Francuskoj je juče održan prvi krug parlamentarnih izbora, u kojem je stranka ekstremne desnice dobila 33,15 odsto glasova. Na drugom mjestu bio je ljevičarski Novi narodni front, dok je koalicija Zajedno za Republiku predsjednika Francuske Emanuela Makrona zauzela treće mjesto, podsjeća TASS.

  • Drama u Camp Davidu: Porodica preklinjala Bajdena

    Drama u Camp Davidu: Porodica preklinjala Bajdena

    Porodica Džoa Bajdena, predsjednika SAD, u nedjelju mu je pružila podršku za ostanak u predsjedničkoj utrci, a zatim su nasamo raspravljali o tome treba li otpustiti njegove glavne saradnike nakon kriminalno lošeg sučeljavanja koji je naštetio kompletnoj kampanji, prenosi CNN.

    Prva dama Džil Bajden, sin Hanter i unuci okupili su se u Camp Davidu na ranije dogovorenom okupljanju gdje su preklinjali trenutnog predsjednika da se nastavi boriti za drugi mandat na čelu zemlje.

    Frustrirani timom koji je Bajdena pripremao za sučeljavanje s Donaldom Trampom, raspravljali su o tome je li neki od glavnih savjetnika zaslužio otkaz i trebaju li napraviti neke promjene u timu.

    Međutim, Bajden je poznat po tome što je odan i zaštitnički nastrojen prema svojim bliskim saradnicima te ne voli otpuštati pomoćnike. Divljenje i podrška koju je iskazala predsjednikova porodica popraćeni su javnim hvalospjevima prve dame. Porodično okupljanje dogodilo se u trenutku kad se Bajden suočava s lavinom poziva da odustane od daljnje borbe.

    Raspravljalo se o tome na koji način članovi Bajdenovog tima mogu pomoći predsjedniku te nije bilo govora o ponovnom razmatranju kandidature, tvrde savjetnici. Bajden revno prikuplja podatke, dokaze i ankete, ali čega rezultate većeg uzorka i istraživanja koji će pristići ove sedmice.

    Cijeli se tim priprema za lošije rezultate i pad podrške, no za to ne krive Bajdenovu izvedbu na sučeljavanju nego žestoke medijske napise koji se bave njegovim pogreškama. Šok nakon sučeljavanja još je uvijek prisutan, ali predsjednikova porodica saglasna je oko toga da se ne bi trebao povući iz utrke.

    Stajalište porodice ipak bi se moglo promijeniti ako Bajden u narednim danima nastavi silaznom putanjom. Mišljenje porodice o daljnjim koracima kampanje i određivanju njegove političke budućnosti, predsjedniku je važnije nego mišljenja stručnih suradnika i savjetnika čiji je rad pod povećalom nakon neuspjeha.

    Stranački insajderi otvoreno postavljaju pitanje kako su i zašto dopustili Bajdenu da izađe na sučeljavanje s Donaldom Trampom ako za to nije bio spreman. Prije tog događaja, savjetnici su s predsjednikom proveli cijelu sedmicu u Camp Davidu pripremajući ga za borbu s Trampom, no čini se kako to nije bilo dovoljno.

    Bijes prema nekim od ključnih suradnika počeo se širiti u javnost. Džon Morgan, advokat s Floride i jedan od najistaknutijih donatora Demokratske stranke, problematičnima je izdvojio višu savjetnicu Anitu Dan i njenog supruga Boba Bauera koji je Bajdenov lični advokat.

    “Bajdena je predugo zavaravala vrijednost Anite Dan i njezinog supruga. Moraju otići… DANAS, napisao je Morgan na X-u, a bijela kuća odbila je komentarisati objavu, prenosi Jutarnji.