VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Netanjahu: Evropa je sljedeća ako ne uništimo Hamas

    Netanjahu: Evropa je sljedeća ako ne uništimo Hamas

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu upozorio je na opasnost od islamista u Evropi, rekavši da će taj kontinent biti sljedeći na meti nakon što je palestinska militantna grupa Hamas izvela napad na Izrael 7. oktobra.

    Vi ste sljedeći, shvatite to. Njemačka, Evropa. Hamas je dio terorističke osovine Irana, Hezbolaha, Huta i drugih. A njihov cilj je da povedu prvo Bliski istok, a zatim i cijeli svijet u doba varvarstva, mračno doba srednjeg vijeka. To je ono što oni žele. A ako ljudi to još nisu shvatili, trebalo bi. Neće nestati osim ako ih ne pobijedimo, rekao je Netanjahu u intervjuu za njemački list Bild.

    On je dodao da postoje trenuci u istoriji civilizacije “kada civilizovani ljudi moraju da zauzmu stav”.

    – Baš kao što se to dogodilo protiv nacističkog režima, protiv ISIS-a i protiv Al Kaide. To se mora učiniti i protiv Hamasa i terorističke osovine koju vodi Iran. Da je Bliski istok pao, Evropa bi bila sljedeća, vi biste bili sljedeći. Trenutno smo na prvoj liniji našeg zajedničkog civilizacijskog rata protiv varvara – poručio je izraelski premijer.

    Prema njegovim riječima, Izrael nema drugog izbora, nego da uništi Hamas.

    – Ako želite mir, uništite Hamas. Ako želite sigurnost, uništite Hamas. Ako želite drugačiju budućnost za Izraelce, Arape, Palestince i sve ostale, uništite Hamas – rekao je Netanjahu.

  • SZO: Neliječene bolesti mogle bi ubiti više Palestinaca nego bombardovanja u Gazi

    SZO: Neliječene bolesti mogle bi ubiti više Palestinaca nego bombardovanja u Gazi

    Neliječene bolesti bi na kraju mogle ubiti više ljudi u Gazi nego bombaški napadi ako se zdravstveni sistem ne obnovi, upozorili su iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    Dijareja i respiratorne infekcije su široko rasprostranjene među djecom u prenatrpanim objektima UN-a u kojima se nalazi skoro 1,1 milion ljudi. Pacijenti s kroničnim bolestima poput raka također se ne liječe.

    UN procjenjuju da je više od 1,8 miliona ljudi u Gazi napustilo svoje domove u proteklih sedam sedmica. Oko 60 posto njih nalazi se u 156 objekata koji pripadaju agenciji UN-a za palestinske izbjeglice Unrwa.

    Portparolka WHO Margaret Haris rekla je na konferenciji za novinare u Ženevi da je procjena tih skloništa otkrila izbijanje zaraznih bolesti, sa slučajevima dijareje među djecom od pet i više godina više od 100 puta normalnog nivoa do početka novembra.

    Za njih nije dostupan nikakav tretman, rekla je, bez kojeg posebno bebe mogu umrijeti vrlo brzo.

    Prema UN-u, samo pet bolnica je djelimično operativno na sjeveru Gaze, području koje je bilo žarište izraelske kopnene ofanzive. Osam od 11 bolnica radi na jugu, gdje je izraelska vojska naredila civilima da pobjegnu. Samo jedna od tih bolnica ima kapacitet za liječenje kritičnih traumatskih slučajeva ili izvođenje složenih operacija.

    “Na kraju ćemo vidjeti više ljudi koji umiru od bolesti nego što ih čak od bombardovanja, ako ne budemo u mogućnosti da vratimo ovaj zdravstveni sistem”, upozorila je Harris.

    Obraćajući se novinarima putem video veze iz Gaze, glasnogovornik Unicefa James Elder izvijestio je da je vidio bolnice pune djece sa strašnim ratnim ranama.

    Opisao je da je vidio jedno dijete bez dijela noge kako nekoliko sati leži neliječeno na podu bolnice zbog nedostatka medicinskog osoblja. Druga povrijeđena djeca ležala su na parkiralištima i baštama napolju, rekao je.

    Raseljena djeca i njihove porodice također pate zbog nedostatka odgovarajućeg skloništa i odjeće koja bi ih zaštitila od kišnog i hladnog vremena u Gazi.

  • Iz Amerike saopštili: Poznato kada je kraj rata u Ukrajini?

    Iz Amerike saopštili: Poznato kada je kraj rata u Ukrajini?

    Ruski predsednik Vladimir Putin neće sklopiti mir u Ukrajini pre objavljlivanja rezultata američkih izbora , saopštio je visoki američki zvaničnik.

    “Očekujem da Putin neće sklopiti mir ili bar ne u značajnoj meri, pre nego što vidi rezultate naših izbora”, rekao je zvaničnik, koji je želeo da ostane anoniman, preneo je Rojters.

    Američki izbori zakazani su za novembar sledeće godine.

    On je dodao da je alijansa ponovila da će nastaviti da podržava Ukrajinu, iako zna da je malo verovatno da će mirovni sporazum u narednoj godini biti postignut.

    Rojters navodi da je neimenovani američki zvaničnik izneo ovu ocenu usred zabrinutosti da bi potencijalna pobeda bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa mogla da preokrene podršku Zapada Kijevu.

  • Petr Pavel: Zapadna vojna pomoć Ukrajini nedovoljna

    Petr Pavel: Zapadna vojna pomoć Ukrajini nedovoljna

    Zapadna vojna pomoć je nedovoljna da bi Ukrajina nastavila operacije visokog intenziteta, izjavio je danas češki predsjednik Petr Pavel.

    “Nemamo drugog izbora osim da damo Ukrajini sve što joj je potrebno da uspije u svojoj misiji da povrati suverenitet i kontrolu nad svojim granicama: sve manje od toga biće naš neuspjeh”, naglasio je Pavel u intervjuu italijanskom listu Korijere dela sera.

    Po njegovom mišljenju, eventualna pobjeda Rusije bi u budućnosti rezultirala “neprijatnim posljedicama” po Evropu.

    “To će ojačati njihovu percepciju da svoje ciljeve mogu postići silom i ohrabriće sve režime u svijetu da se oslone na slabost zapadnih demokratija”, rekao je Pavel, prenosi Tanjug.

    Prema riječima češkog predsjednika, Rusija je već uspjela da svoju industriju prebaci na vojnu osnovu, proizvodi mnogo više municije i tenkova velikog kalibra, regrutuje više vojnika nego ranije, a takođe pregovara sa nekoliko zemalja o snabdjevanju oružjem.

    “Ako propustimo priliku da nastavimo da podržavamo Ukrajinu, sljedeća godina bi mogla da bude još povoljnija za Moskvu. Ova godina je ključna za postavljanje temelja za uspjeh, sljedeća će biti teža”, rekao je Pavel.

    Ranije je predsjednik Češke rekao da kontraofanziva Ukrajine nije dala očekivani rezultat i da će zima biti “teška”.

    Pavel boravi danas u zvaničnoj posjeti Italiji, gdje se sastao sa italijanskim kolegom Serđom Matarelom i premijerkom Đorđom Meloni.

  • Borel: Važna razmjena mišljenja o situaciji na Balkanu

    Borel: Važna razmjena mišljenja o situaciji na Balkanu

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da su šefovi diplomatija članica NATO-a na današnjem sastanku u Briselu imali važnu razmjenu mišljenja o situaciji na Balkanu.

    “Šefove diplomatija upoznao sam o napretku dijaloga koji je pokrenula EU. Potreban je napredak učesnika u dijalogu”, napisao je Borelj na društvenoj mreži “Iks”.

    On je ukazao i na važnost da BiH iskoristi momenat za odlučan napredak na putu ka članstvu u EU.

  • Zatvoren Bosforski moreuz

    Zatvoren Bosforski moreuz

    Turska je zatvorila Bosforski moreuz kod Istanbula za brodski saobraćaj zbog jakih udara vjetra i kiše, saopštila je danas turska Obalska straža.

    “Zbog loših vremenskih uslova, Bosforski moreuz kod Istanbula je privremeno zatvoren za prolaz brodova u oba smjera”, navodi se u saopštenju.

    Moreuz Dardaneli takođe je ranije zatvoren za saobraćaj.

    Na području Istanbula na snazi je je žuti meteoalarm zbog vjetra uraganske jačine brzine do 80 kilometara na čas, prenosi Srna.

    U proteklih 10 dana najmanje pet teretnih brodova nasukalo se u Crnom moru kod obala Turske zbog olujnog nevremena. Jedan je potonuo, a drugi je prepolovljen.

  • “Zapad je zabranio Kijevu da pregovara sa Moskvom”

    “Zapad je zabranio Kijevu da pregovara sa Moskvom”

    Priznavanje Krima kao ruske teritorije bio je jedan od glavnih uslova Moskve tokom pregovora sa Kijevom u proljeće 2022. godine, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski.

    “Zahtjev za neutralnost Ukrajine i neulazak u NATO je bio veoma važan, ali ja ću naglasiti da je, pored ovoga, priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom bilo bezuslovni zahtjev sa naše strane”, rekao je on i dodao da je Zapad bio taj koji je zabranio Kijevu da pregovara sa Moskvom, prenose RIA Novosti.

    Medinski je napomenuo da je Rusija, takođe, tražila priznanje nezavisnosti republike Donbas.

    Prema njegovim riječima, Moskva je polazila od potrebe da zaštiti stanovništvo koje govori ruski u ovom regionu.

    Istovremeno, Rusija nikada sebi nije postavila cilj da osvoji Ukrajinu, ali su zapadne zemlje i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uvukli obje države u puna neprijateljstva, dodao je Medinski, prenosi Tanjug.

    On je naglasio da bi Kijev, da je potpisao mirovni sporazum u aprilu prošle godine, spasao stotine hiljada života vojnika Oružanih snaga Ukrajine.

    “Duboko sam uvjeren da bi Kijev, da je potpisao mirovni sporazum pod obostrano prihvatljivim uslovima, spasao živote stotina hiljada svojih vojnika. Ali Zelenski je izabrao rat”, rekao je Medinski novinarima.

    Podsjetio je da su u aprilu 2022, pored tadašnjeg britanskog premijera Borisa Džonsona, u glavni grad Ukrajine doletjeli i zvaničnici Stejt departmenta i Pentagona, kao i drugi “savjetnici” , koji su insistirali da ne ulazi u ovaj sporazum.

    Medinski je istakao da je sada zaključivanje mira sa Kijevom moguće ”ako se ispune ciljevi i zadaci specijalne operacije”.

    “Rusija nikada nije odbila pregovore”, zaključio je on.

  • Korotčenko: Cilj nabavke ruskih helikoptera – jačanje odbrane zbog Kosova i Srpske

    Korotčenko: Cilj nabavke ruskih helikoptera – jačanje odbrane zbog Kosova i Srpske

    Nabavka ruskih helikoptera “Mi-35” nije samo politički korak, već, prije svega, mjera za jačanje odbrambenih sposobnosti Srbije zbog situacije na Kosovu i Metohiji i pritisaka na Republiku Srpsku, ocijenio je ruski vojni analitičar Igor Korotčenko.

    Komentarišući to što je nedavno na vojnom aerodromu kod Beograda prikazano 11 ruskih helikoptera “Mi-35” koje je Srbija kupila od Kipra, Korotčenko je rekao da isporuka helikoptera, po borbenim svojstvima nekih od najboljih ove klase, ukazuje na dobre odnose Beograda i Moskve, ali i veliku privrženost Srbije Kremlju.

    • Razumije se da se to ne radi zarad pobjede na parlamentarnim izborima /u Srbiji/, već s ciljem jačanja odbrambenih sposobnosti zemlje. Na Kosovu se razvija prilično napeta situacija, gdje, pod okriljem Kfora, Albanci sprovode politiku diskriminacije, pritisaka i obećavaju nasilne akcije protiv srpskog stanovništva koje tamo živi – izjavio je Korotčenko za RIA “Novosti”.

    Prema njegovim riječima, prisustvo helikoptera “Mi-35” u Beogradu “ohladiće usijane glave lidera ove enklave, nepriznate od strane Rusije, Srbije i drugih članova međunarodne zajednice”.

    Korotčenko je rekao da je i Rusiji odgovaralo da ovi helikopteri, čiji je primarni kupac bio Kipar, budu predati Srbiji, jer bi u drugom slučaju, uz jači pritisak iz SAD, oni mogli da završe u redovima Oružanih snaga Ukrajine.

    Prema njegovim riječima, kupovina ruskog naoružanja preko posrednika, u ovom slučaju Kipra, umjesto direktno od Kremlja, jeste opravdana, budući da je Zapad uveo sankcije protiv Moskve.

    Korotčenko smatra da je nabavka i “odgovor Beograda na nedavnu posjetu generalnog sekretara NATO-a Јensa Stoltenberga Balkanu” i da je Srbija time još jednom iskazala svoje vojno-političke simpatije prema Rusiji.

    • Odabir oružja u korist ruskog naoružanja, pa makar i nabavkom putem Kipra, srpsko rukovodstvo još jednom demonstrira svoje vojno-političke simpatije. To je značajan ugovor za one koji u srpskom društvu podržavaju opšte jačanje veza sa Rusijom – ocijenio je Korotčenko, koji je i urednik časopisa “Nacionalna odbrana”.

    On je naveo da je dogovor Srbije i Kipra bio zaključen uz saglasnost Rusije, budući da je Beograd saveznik Moskve i da se uslov – da je za isporuku bilo potrebno da stigne i odobrenje ruske strane – nalazi u prvobitnim ugovorima zaključenim sa prethodnim kupcem “Mi-35”, prenosi RT Balkan.

  • Ukrajina i baltičke zemlje bojkotiraju sastanak OESS-a zbog dolaska Lavrova

    Ukrajina i baltičke zemlje bojkotiraju sastanak OESS-a zbog dolaska Lavrova

    Ukrajina, Litva, Latvija i Estonija odlučile su bojkotirati sastanak Organizacije za europsku sigurnost i saradnju (OESS) u Skoplju zbog odluke da se ruskom ministru vanjskih poslova dopusti da učestvuje.

    Planirano učestvovanje Sergeja Lavrova na sastanku pružit će Moskvi priliku za propagandu i “riskira legitimizirati agresora Rusiju kao legitimnog člana naše zajednice slobodnih nacija”, rekli su ministri vanjskih poslova Litve, Latvije i Estonije.

    Ukrajina je također u utorak objavila da će njezin ministar bojkotirati sastanak OESS-a u Sjevernoj Makedoniji ove sedmice jer na sastanku namjerava učestvovati ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prvi put u 21-mjesečnoj invaziji na Ukrajinu.

    Rusija je zloupotrijebila pravila o konsenzusu u organizaciji, pribjegla “ucjenama i otvorenim prijetnjama” i drži troje ukrajinskih predstavnika pri OESS-u u zatvoru 500 dana, objavio je na Facebooku Oleh Nikolenko, glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova.

    Lavrov je rekao da će učestvovati na sastanku ministara vanjskih poslova OESS-a ako mu Bugarska otvori zračni prostor. Rekao je da su neke zapadne zemlje zatražile sastanke s njim. Bugarski zračni prostor zatvoren je za ruske avione u sklopu europskih sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini.

    Sastanak OESS-a, koji ima 57 članova, održat će se 30. novembra i 1. decembra u Skoplju. Rusija optužuje Zapad da potkopava OESS “nerazboritim proširenjem” NATO-a.

  • Sijarto: Potvrditi da NATO neće biti uvučen u sukob sa Rusijom

    Sijarto: Potvrditi da NATO neće biti uvučen u sukob sa Rusijom

    Mađarska očekuje da će šefovi diplomatija članica NATO-a na sastanku u Briselu potvrditi da Alijansa ni pod kojim okolnostima neće biti uvučena u vojni sukob sa Rusijom, rekao je danas mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    • Očekujemo da će se na sastancima ministara spoljnih poslova članica NATO-a potvrditi ranija odluka da moramo učiniti sve kako bi izbjegli direktan sukob između NATO-a i Rusije, kao i da Alijansa postane strana u sukobu – rekao je Sijarto.

    On je naveo da NATO treba da pojača borbu protiv terorizma usljed porasta ilegalne migracije i da pomogne u očuvanju stabilnosti u regionu Balkana, prenosi TASS.