VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Peking: Američki brod ilegalno ušao u kineske vode, narušen suverenitet Kine

    Peking: Američki brod ilegalno ušao u kineske vode, narušen suverenitet Kine

    Brod američke mornarice ilegalno je ušao u vode pored Drugog Tomasovog grebena, saopštila je kineska vojska. Radi se o spornom atolu u Južnom kineskom moru u blizini kojeg je nedavno bilo nekoliko pomorskih incidenata, prenosi Rojters.

    “SAD su ozbiljno narušile regionalni mir i stabilnost”, izjavio je portparol kineskog Južnog sektora operacija, dodajući da su SAD poremetile Južno kinesko more i narušile suverenitet Kine.


    Portparol kineske vojske rekao je da je američki brod nadgledan i praćen i da su kineske trupe u sektoru sve vrijeme u stanju pripravnosti da odlučno brane nacionalni suverenitet.

    Američka mornarica je saopštila da je ratni brod USS “Gabrijel Gifords”, priobalni borbeni brod, izvodio rutinske operacije u međunarodnim vodama u Južnom kineskom moru, u skladu sa međunarodnim pravom.

    “Svakog dana 7. flota SAD operiše u Južnom kineskom moru, kao što je to činila decenijama. Ove operacije pokazuju da smo posvećeni održavanju slobodnog i otvorenog Indo-pacifičkog regiona”, dodaje se u saopštenju američke mornarice.


    Kako su istakli, neće odustati od toga “da nastavimo da radimo zajedno sa našim saveznicima i partnerima u podršci našoj zajedničkoj viziji slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika”.

    Kako navodi Rojters, Kina je u sporovima sa nekoliko svojih susjeda oko svojih zahtjeva na teritorijalne vode u Južnom kineskom moru. Posljednjih mjeseci Kina je imala nekoliko incidenata sa filipinskim brodovima i protestovala je zbog američkih brodova koji patroliraju spornim područjima.

    Filipinska obalska straža je u nedjelju rasporedila dva svoja broda u Južnom kineskom moru nakon “alarmantnog” porasta broja brodova kineske pomorske policije unutar ekskluzivne ekonomske zone zemlje.

  • Izglasano pripajanje Еsekiba

    Izglasano pripajanje Еsekiba

    Na referendumu u Venecueli, održanom u nedjelju, oko 95 odsto građana podržalo je pripajanje teritorije Еsekibo, koja se nalazi u Gvajani, za koju tvrde da je oteta kada je granica sjever-jug povučena prije više od jednog vijeka.

    Predsjednik biračkog odbora Еlvis Amoros, saopštio je da je oko 95 odsto građana koji su izašli na referendum glasalo „za“ na svih pet postavljenih pitanja.

    Ostaje nejasno kako će predsjednik Venecuele Nikolas Maduro sprovesti rezultate glasanja, a Gvajana smatra da je referendum korak ka aneksiji.


    Nacionalni izborni savjet saopštio je da je prebrojao više od 10,5 miliona glasova.

    Venecuelanski glasači su upitani da li podržavaju uspostavljanje države na spornoj teritoriji, poznate kao Еsekibo, davanje državljanstva sadašnjim i budućim stanovnicima te oblasti i odbacivanje nadležnosti najvišeg suda Ujedinjenih nacija u riješavanju nesporazuma između južnoameričkih zemalja.

    Teritorija Еsekiba sa 159.500 kvadratnih kilometara čini dvije trećine Gvajane i takođe se graniči sa Brazilom, čije je Ministarstvo odbrane ranije ove sedmice saopštilo da je „intenziviralo svoje odbrambene akcije“ i pojačalo vojno prisustvo u tom regionu zbog pomenutog spora.

    Еsekibo je teritorijalno veći od Grčke i bogat je mineralima.

    Venecuela je oduvijek smatrala Еsekibo svojim teritorijom, jer je region bio unutar njenih granica tokom španskog kolonijalnog perioda, i dugo je osporavala granicu koju su međunarodni arbitri odredili 1899. godine, kada je Gvajana još bila britanska kolonija.

    Gvajana, jedina zemlja u kojoj se govori engleski jezik u Južnoj Americi, smatra da je prvobitni sporazum legalan i obavezujući i zatražila je od Međunarodnog suda pravde 2018. da tako presudi.

  • Izraelska vojska tvrdi da je ubila komandanta Hamasa

    Izraelska vojska tvrdi da je ubila komandanta Hamasa

    Izraelska vojska je putem svog zvaničnog naloga na platformi X navela kako je ubila komandanta Hamasa po imenu Haitam Kojari (Haitham Khojari).
    Izraelske odbrambene snage (IDF) tvrde da je on predvodio bataljon koji je učestvovao u Hamasovim napadima na Izrael 7. oktobra.

    Oni su takođe rekli da je Kojari bio zadužen za bezbjednost Hamasovih aktivnosti u glavnoj bolnici u Gazi Al-Šifa te da je komandovao borbama protiv IDF snaga u kampu Šati, palestinskom izbjegličkom kampu u sjevernoj Gazi.

    Odvojeno, IDF je saopštio da su tri vojnika poginula u borbi u nedjelju.

    U međuvremenu, Brigade Kasem, Hamasove vojna snaga, kažu da su se izraelske snage povukle iz sjevernog dijela Gaze.

    Njihovo djelovanje tamo nazvali su “neuspjesima”. Kaže se da je čak 70 odsto izraelskog vojnog kontingenta na sjeveru sada nestalo.

  • Kličko: Ukrajina ide ka autoritarizmu. Biće ista Rusija

    Kličko: Ukrajina ide ka autoritarizmu. Biće ista Rusija

    Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko smatra da Ukrajina ide ka autoritarizmu i da će prestati da se razlikuje od Rusije, gde “sve zavisi od hira jednog čoveka”.

    “U jednom trenutku ćemo prestati da se razlikujemo od Rusije, gde sve zavisi od hira jedne osobe. Sada postoji samo jedna nezavisna institucija, ali ona je pod ogromnim pritiskom: lokalna uprava”, rekao je Kličko za Der Spiegel.

    Prema rečima gradonačelnika Kijeva, u prvim mesecima rata zemlja je bila bez lidera, vladao je potpuni haos, a gradonačelnici su igrali ključnu ulogu u odbrani gradova, u pomoći vojsci. Ali u kabinetu predsednika, kaže Kličko, gradonačelnici se smatraju “atavizmom“, samo preprekom centralizaciji struktura moći u zemlji.

    Na pitanje da li je demokratija u Ukrajini ozbiljno ugrožena, Kličko je posle pauze odgovorio: “Da”.

    On je, međutim, rekao da je Ukrajinu gotovo nemoguće tek tako pretvoriti u autoritarnu državu, jer su Ukrajinci previše slobodoljubivi.

    Gradonačelnik Kijeva je takođe rekao da od početka rata nije imao nijedan sastanak ili telefonski razgovor sa predsednikom Volodimirom Zelenskim.

  • Putin kreće na NATO?

    Putin kreće na NATO?

    Laurinas Kasčiunas, šef Komiteta za nacionalnu bezbednost litvanskog parlamenta, smatra da Rusija nema kapacitet za konvencionalni rat sa zapadnim zemljama.

    Prema njegovim rečima, Rusiji će biti potrebno još pet do sedam godina da obnovi vojni arsenal ispražnjen ratom u Ukrajini, naveo je on u izveštaju litvanskom parlamentu. Istovremeno, Kašjunas smatra da su mogući hibridni scenariji poput „invazije bez namere okupacije ili napada na strateške ciljeve”.

    “Moguće su sive zone, scenariji poput napada Hamasa koji smo videli u Izraelu, sabotaža strateških ciljeva”, rekao je Kačunas (41) u govoru pred litvanskim parlamentom.

    Litvanija je pre mesec dana povećala bezbednost svog LNG terminala nakon što je oštećen gasovod Baltikkonektor.

    “Do kraja godine imaćemo kapacitete da nadgledamo razne podvodne objekte bez posade i upravljamo pretnjama”, rekao je tada Kašjunas, političar iz stranke desnog centra Domovinska unija – Litvanski demohrišćani. Prema njegovim rečima, država kupuje bezbednosne sisteme ne samo da bi zaštitila LNG već i druge kompanije u energetskom sektoru.Kašjunas je otkrio da se o tome razgovaralo i pre incidenta sa gasovodom koji povezuje Finsku i Estoniju.Taj događaj je ubrzao odluku”, rekao je.

    U Litvaniji se mnogo raspravlja o mogućnosti da ih Rusija napadne. Gabrijelijus Landsbergis, ministar spoljnih poslova, nedavno je rekao da je ruski napad na baltičke zemlje i druge članice NATO-a “pitanje vremena”.

    Ali predsednik Gitanas Nauseda se nije složio sa njim, pozivajući ga da “sedne i ohladi se“. U međuvremenu, predsednik Letonije Edgars Rinkevičs rekao je da veruje da Moskva “zaista može da započne rat” protiv zemalja na istočnom krilu NATO-a ako u budućnosti odluči da iz rata u Ukrajini izađe kao pobednik.

  • SAD će zaustaviti Putina?

    SAD će zaustaviti Putina?

    Sjedinjene Države ne nameravaju da dozvole Rusiji da pobedi u Ukrajini i spremne su da i dalje pomažu Kijevu isporukama vojne pomoći.

    To je izjavio je šef Pentagona Lojd Ostin.

    “Nećemo dozvoliti palestinskom pokretu Hamas ili ruskom predsedniku Vladmiru Putinu da pobede. Nećemo dozvoliti našim neprijateljima da nas podele ili oslabe”,rekao je Ostin na Forumu o odbrani koji je nedavno održan u Kaliforniji.

    Ostin je za specijalnu operaciju ruske vojske u Ukrajini rekao da je „izazov za saveznike u NATO“ i da će ishod borbe odrediti globalnu bezbednost u narednim decenijama.

    On je dodao da je za 50 odsto povećano finansiranje proizvodnje municije u Americi zbog potreba Ukrajine i da je u vreme administracije Džozefa Bajdena proizvodnja artiljerijske municije porasla četiri puta.

  • Istraga o opozivu Bajdena: Približava li se formalno glasanje

    Istraga o opozivu Bajdena: Približava li se formalno glasanje

    Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma Mike Johnson signalizirao je u subotu da se republikanci približavaju formalnom glasanju za pokretanje istrage o opozivu predsjednika Joe Bidena.

    Johnson smatra da republikanci u Predstavničkom domu imaju glasove da pokrenu zvaničnu istragu o opozivu predsjednika Joea Bidena, insistirajući da je takav potez “postao neophodan korak”.

    U nastupu zajedno sa zastupnicom Elise Stefanik, Johnson je na Fox News-u rekao da planira glasati o opozivu.

    “Elise i ja smo dva puta služili u timu odbrane Donalda Trumpa za opoziv, kada su ga demokrate koristile u drske, stranačke političke svrhe. Osuđivali smo njegovu upotrebu. Ovo je veoma različito. Zapamtite, mi smo tim za vladavinu zakona. Moramo to da uradimo veoma metodično”, rekao je on.

    Johnson je tvrdio da je Bijela kuća zamjerala tri odbora Predstavničkog doma predvođena GOP-om koji su vodili istragu o opozivu – pravosuđe, nadzor i načini i sredstva.

    “Spriječavaju najmanje dva do tri svedoka (Ministarstva pravde) da se jave i zadržavaju hiljade stranica dokaza. Dakle, formalno glasanje o opozivu će nam omogućiti da pređemo na sljedeći neophodan korak. I mislim da je to nešto što moramo učiniti u ovom trenutku”, mišljenja je Johnson.

    Dodao je da misli da će njegova stranka imati dovoljno glasova da pokrene istragu o opozivu i da ne očekuje nikakvu podršku demokrata.

    Bijela kuća, koja je napore republikanaca u istrazi o opozivu okarakterisala kao “nelegitimne”, nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar u subotu.

    Republikanci su u petak napustili sastanak zatvorenih vrata, te naznačili da bi Dom mogao glasati za formalno odobrenje istrage o opozivu predsjednika već sljedeće sedmice.

    Predsjedavajući nadzornog odbora Predstavničkog doma James Comer, koji je optuživao porodicu Biden da se bavi sumnjivim poslovnim praksama, rekao je da će rukovodstvo GOP-a odrediti vrijeme glasanja, te da on to želi “prije” nego kasnije.

    Nadzorni odbor je saopštio da je pribavio finansijsku dokumentaciju koja, kako se navodi, pokazuje da su članovi porodice Biden osnovali više od 20 lažnih kompanija. Te kompanije su, tvrdi vijeće, bile dio nastojanja da se prikriju plaćanja stranih protivnika.

    Zastupnik Bijele kuće Richard Sauber osudio je pozive kao “neopravdane”, napisavši u pismu da su “zahtjevi poslani uprkos činjenici da su, nakon godinu dana istrage, obimni zapisi i svjedočenja desetina svjedoka opovrgli vaše neosnovane navode o predsjedniku”.

  • Putin popularniji nego ikada

    Putin popularniji nego ikada

    Ruski predsjednik Vladimir Putin u današnjoj Rusiji je popularniji nego ikada, pri čemu uživa snažnu podršku ruske javnosti, koja je bez sumnje spremna da ga još jednom podrži do kraja.

    Dok se Rusija priprema za predsjedničke izbore zakazane za mart sljedeće godine, Vladimir Putin igra igru ​​hoće-neće-hoće i tek treba da objavi svoju kandidaturu za reizbor.

    Ipak, očigledno oklijevanje sadašnjeg predsjednika nije ništa drugo do šarada, te se smatra da će on vladati Rusijom još jedan šestogodišnji mandat. Koliko god to izgledalo nelogično vanjskim posmatračima, tekuća invazija punog razmjera na Ukrajinu samo je pomogla da se učvrsti njegov gvozdeni stav o moći.

    Zapravo, cjelokupna Putinova pažljivo kreirana politička slika u Rusiji zasniva se na ideji da je on nesalomivi muški bog rata, protiv čijeg napada ne može ostati nijedan protivnik.

    Dakle, iako je Putinova politička ličnost pretočena u ratnog diktatora kakvog danas poznajemo i kakvog velika većina kao takvog prezire, njegova moć ostaje nepoljuljana. Stoga on predstavlja primjer neophodnosti rata kao instrumenta vladavine.

    Istovremeno, Putin i njegov najuži krug rat u Ukrajini vide kao priliku da još više učvrste totalitarnu vlast u Rusiji, pritom obezbeđujući svoju poziciju za godine koje dolaze, sve vrijeme nadajući se da će se Ukrajina na kraju raspasti pod pritiskom

  • Ukrajinci ne vjeruju Zelenskom, vjeruju drugom čovjeku

    Ukrajinci ne vjeruju Zelenskom, vjeruju drugom čovjeku

    Ukrajinci više vjeruju glavnokomandujućem Oružanih snaga Ukrajine Valeriju Zalužnom nego predsjedniku države Volodimiru Zelenskom.

    To je pokazalo istraživanje sociološke grupe Rating.

    “Povjerenje Ukrajinaca u glavnokomandujućeg Valerija Zalužnog premašilo je povjerenje u predsjednika Volodimira Zelenskog. Zalužnom ‘potpuno veruje’ 63 odsto ispitanika, a Zelenskom 39 odsto, 19 odsto njih ‘prilično vjeruje’ Zalužnom, a predsjedniku 33 procenta”, navedeno je u rezultatima ankete.

    Kako se dodaje, povjerenje u glavnokomandujućeg oružanih snaga ostaje na nivou od 82 odsto, a u ukrajinskog predsjednika 72 odsto, pokazuju rezultati istraživanja, prenosi Strana.ua.

  • Stoltenberg: Budimo spremni za loše vijesti iz Ukrajine

    Stoltenberg: Budimo spremni za loše vijesti iz Ukrajine

    Alijansa bi trebalo da bude spremna za loše vijesti iz Ukrajine, izjavio je generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg.


    “Trebalo bi da budemo spremni i za loše vijesti. Ratovi se razvijaju u fazama. Ali moramo da podržimo Ukrajinu i u dobrim i u lošim vremenima”, rekao je Stoltenberg za njemačku televiziju ARD.

    On je ocijenio da je ključno da se poveća proizvodnja municije i priznao da zemlje NATO-a nisu bile u stanju da zadovolje povećanu potražnju za njom.


    Stoltenberg je izjavio da je Ukrajina sada u “kritičnoj situaciji”, ali je odbio da preporuči šta Kijev treba da uradi.

    “Prepustiću Ukrajincima i vojnim komandantima da donesu teške operativne odluke”, rekao je generalni sekretar Alijanse.

    On je ukazao i na potrebu da se Еvropa pozabavi pitanjem “fragmentacije evropske odbrambene industrije”, jer je to u interesu Еvrope i dobro je za poslove u ovoj industriji, prenio je TASS.

    “Ratovi su sami po sebi nepredvidivi. Ali znamo da što više podržavamo Ukrajinu, to će se rat brže završiti”, zaključio je Stoltenberg.