VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Trampu još 16 država hoće da zabrani kandidaturu

    Trampu još 16 država hoće da zabrani kandidaturu

    Osim Kolorada, još najmanje 16 država trenutno ima otvorena pravna pitanja u pogledu podobnosti Donalda Trampa, bivšeg predsjednika SAD za tu funkciju, ali šta će se dalje dešavati zavisi od Vrhovnog suda SAD.

    Vrhovni sud Kolorada ušao je u utorak u istoriju presudom bez presedana kojom se Tramp ne može kandidovati za predsjednika SAD.

    Najmanje još 16 američkih saveznih država trenutno ima neriješena pravna osporavanja kvalifikovanosti Trampa za funkciju prema 14. amandmanu, podaci su iz baze Lofera, nestranačkog veb sajta posvećenog pitanjima nacionalne bezbjednosti, piše “New York Times”.

    U tužbama se tvrdi da je bivši predsjednik nepodoban za tu funkciju jer je “svojim akcijama učestvovao u nemirima na Kapitolu 6. januara 2021. godine”, piše list.

    Kako se navodi, četiri od ovih tužbi: u Mičigenu, Oregonu, Nju Džersiju i Viskonsinu, podnesene su državnim sudovima. Jedanaest tužbi – u Aljasci, Arizoni, Nevadi, Njujorku, Novom Meksiku, Južnoj Karolini, Teksasu, Vermontu, Virdžiniji, Zapadnoj Virdžiniji i Vajomingu, podneseno je federalnim okružnim sudovima.

    Predmete u dvije od ovih država, Arizoni i Mičigenu, prvobitno je odbacio niži sud, ali je na njih uložena žalba, a još jedan izazov za Trampa je tužba podnesena u Mejnu.

    Iz Trampove kampanje su saopštili da će uložiti žalbu na presudu u Koloradu, u kojoj je Vrhovni sud države rekao da će svoju odluku staviti na čekanje, što znači da nije na snazi, do 4. Januara 2024., u nadi da će dobiti smjernice od Vrhovnog suda SAD, piše “Times”.

    Sudije iz Kolorada su navele da bi se njihova odluka mogla promijeniti na osnovu “dobijanja bilo kakvog naloga ili mandata od Vrhovnog suda”.

    Ako Vrhovni sud SAD pristane da sasluša žalbu, zabrana Vrhovnog suda Kolorada biće privremeno ukinuta i Tramp će imati pravo da učestvuje na predizborima u martu 2024., odnosno unutarstranačkim izborima za predsjedničkog kandidata republikanca sve dok najviši sud nacije ne donese odluku, navodi država Kolorado.

    Takva žalba bi najverovatnije “zamrzla” i ostale tužbe.

    “Ako Vrhovni sud uzme slučaj, on će efektivno obustaviti postupak u svim drugim državama”, rekao je Džej Majkl Lutig, penzionisani sudija žalbenog suda koji je bio glavni zagovornik pokretanja prigovora na 14. amandman.

    U Mejnu se očekuje da će državni sekretar u narednim danima donijeti odluku, budući da se tamošnji proces malo razlikuje od ostalih država: odredba državnog zakona dozvoljava stanovnicima da osporavaju podobnost za kandidaturu, a državni sekretar prvo treba da čuje te argumente. Tada svaka strana može uložiti žalbu na odluku Višem sudu države.

    U međuvremenu, pažnja nacije će se usredsrediti na to da li će Vrhovni sud SAD uzeti slučaj u Koloradu. Ako odbije, Tramp neće imati pravo da se pojavi na glasačkom listiću u Koloradu, navode iz Stejt departmenta.

    Vrhovni sud će se suočiti i sa određenim vremenskim pritiskom. Kako je Džena Grisvold, državna sekretarka Kolorada rekla za MSNBC, njena kancelarija mora da potvrdi koji kandidati su u igri ili van nje do 5. januara, kako bi glasački listići za martovske predizbore, odnosno unutarstranačke izbore za predsjedničkog kandidata partija bili odštampani na vrijeme, prenosi B92.

    Brojne druge države takođe održavaju svoje predizbore 5. marta, poznate kao Super utorak, uključujući nekoliko njih sa neriješenim tužbama: Virdžinija, Teksas i Vermont, piše “New York Times”.

  • Orban: Prijem Ukrajine u EU koštaće od 150 do 190 milijardi evra

    Orban: Prijem Ukrajine u EU koštaće od 150 do 190 milijardi evra

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da bi prijem Ukrajine u EU koštao Uniju od 150 do 190 milijardi evra, dok same članice ne bi dobile dovoljno novca, na šta Budimpešta ne pristaje.

    Sigurno je da, ako bi Ukrajina bila primljena u EU, sva podrška koju su do sada dobijale zemlje centralne Evrope, uključujući Mađarsku, ne bi pripala njima – rekao je Orban u intervjuu za televiziju TV2.

    Orban kaže da se za sada ne zna odakle da će biti uzet novac za podršku Ukrajini, jer ako se iz budžeta EU izdvoji 50 milijardi evra, onda ni zemlje članice, uključujući i Mađarsku, neće dobiti budžetski novac, na šta Budimpešta ne pristaje.

    • Ne postoji tačna analiza koliko će ovo koštati EU, ali prema nezvaničnim proračunima, riječ je oko 150-190 milijardi evra – rekao je mađarski premijer.

    On je objasnio da je cilj mađarske Vlade da “skine veći dio napetosti u pozadinskim pregovorima” i da se na samitu u Briselu fokusira na pronalaženje “rješenja koje zadovoljava sve”.

    • Mađarska predlaže da se pitanje podrške Ukrajini riješi van budžeta EU. Na samitu EU posvećenom pitanju dodjele finansijske pomoći Ukrajini očekuju se ne samo grmljavine, već i munje – dodao je Orban.

    Ranije je Orban izjavio da je Mađarska ponovo blokirala paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi dolara, prenosi Sputnjik.

    Šef Evropskog savjeta Šarl Mišel je poslije samita u Briselu rekao da očekuje da će lideri EU moći jednoglasno da odobre finansijsku pomoć Ukrajini početkom 2024. godine.

    Sljedeći vanredni samit EU zakazan je za 1. februar.

    Mađarska blokira većinu odluka EU o Ukrajini, uključujući osmu tranšu vojne pomoći od 500 miliona evra, pet milijardi evra iz Evropskog mirovnog fonda za vojnu podršku 2024. godine, širi paket od 20 milijardi vojne pomoći na četiri godine, kao i kao 50 milijardi makrofinansijske pomoći za 2024-2027. godinu.

  • Si je rekao Bajdenu “okončaćemo…”

    Si je rekao Bajdenu “okončaćemo…”

    Američki predsednik Džo Bajden je prošle godine rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako mu zapreti Peking.

    Kineski predsednik Si Đinping upozorio je prošlog meseca predsednika SAD Džozefa Bajdena da namerava da okonča decenijama dugu de fakto nezavisnost Tajvana – mirnim putem, ako je moguće, javlja “New York Post”.

    Si je rekao 81-godišnjem predsedniku SAD da će “Peking ponovo ujediniti Tajvan sa kontinentalnom Kinom, ali da tajming još nije odlučen”, objavio je “NBC News” u sredu, pozivajući se na tri sadašnja i bivša američka zvaničnika obaveštena o sastanku.

    Bela kuća nije negirala razgovor, do koga je došlo tokom samita 15. novembra u blizini San Franciska kome je prisustvovalo desetak američkih i kineskih zvaničnika.

    “Neću da ulazim u specifičnosti razgovora između dva lidera”, rekao je portparol Saveta za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi novinarima na predsedničkog aviona “Air Force One” na putu za Milvoki.

    “Mislim da možete da razumete da neću da čitam taj privatni razgovor.”

    Predsednik Si je bio jasan u pogledu svojih želja za ponovnim ujedinjenjem – to nije nešto što je drugačije ili novo”, dodao je Kirbi.

    Portparol Bele kuće je dodao da će SAD nastaviti da se pridržavaju svoje politike “Jedne Kine” i da ne priznaju Tajvan kao nezavisan, te dodao da “kao što je predsednik rekao, nema razloga da dođe do sukoba”.

    Na samitu, Si je rekao da “Kina preferira da zauzme Tajvan mirnim putem, a ne silom”, i rekao da su “američki vojni lideri koji kažu da Si planira da zauzme Tajvan 2025. ili 2027. godine … pogrešili jer nije odredio vremenski okvir”, preneo je NBC.

    Takozvani kineski “doživotni predsednik” i Džo Bajden su se sastajali četiri sata, a u američkim sumiranjima razgovora nisu pomenuta nikakva značajna ažuriranja u vezi sa Tajvanom, koji je samoupravan od pobede komunista Mao Cedunga 1949. u kineskom građanskom ratu.

    Bajden je prošle godine rekao da će američke trupe braniti Tajvan ako mu zapreti Peking.

    Tajvan, koji ima više od 23 miliona stanovnika, započeo je proces demokratizacije kasnih 1980-ih nakon decenija brzog ekonomskog rasta. Aktuelni predsednik Cai Ing-ven razbesneo je Peking tvrdnjom da je ostrvo koje je većinom naseljeno Kinezima već nezavisno.

    Tajvanom je Peking vladao samo deo svoje istorije. Ranije je njime vladao Japan 50 godina — od 1895. do 1945. — nakon otprilike dva veka kineske kontrole.

    “New York Post” navodi da je Sijeva vlada vodila ekspanzionističku spoljnu politiku — uključujući tvrdnju o vlasništvu nad spornim ostrvima u Južnom kineskom moru i okončanje političke autonomije Hong Konga 2020. godine uprkos uveravanjima iz 1997. da će bivša britanska kolonija imati 50 godina samouprave.

    Kineska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtev za komentar “New York Posta”.

    Odnosi između SAD i Kine predstavljaju značajno pitanje na američkim predsedničkim izborima sledeće godine, a republikanci tvrde da Bajden nije dovoljno čvrst po pitanjima kao što je izvoz fentanila iz Kine, koji je podstakao rekordno visok broj smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u SAD, preneo je Telegraf.

  • Zelenski: Pitao sam Orbana…

    Zelenski: Pitao sam Orbana…

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski uveren je da će Evropska finansijska inekcija od 50 milijardi evra uskoro stići u Kijev.Na ovu pomoć veto je stavio mađarski čelnik Viktor Orban.

    “Radimo na tome”, rekao je ukrajinski predsednik juče u Kijevu, na godišnjoj konferenciji za novinare.

    Zelenski je rekao da je odluka EU o otvaranju pristupnih pregovora velika pobeda za Ukrajinu. Priznao je, međutim, da je odnos s mađarskim nacionalističko-populističkim premijerom, s kojim se pre nekoliko dana susreo u Buenos Airesu, složen.

    “U Argentini sam pitao Orbana zašto ne podržava da uđemo u EU. Nije znao da mi kaže. Možda njegova politika nije baš prijateljska prema Ukrajini, iako smo komšije i imamo zajedničke izazove”, rekao je Zelenski, a prenosi El Pais.

  • SAD na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji

    SAD na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji

    Sjedinjene Američke Države su na putu da postanu najveći svjetski proizvođač nafte u istoriji, navodi se u najnovijem izvještaju kompanije S&P Global komoditi insajts (Global Commodity Insights).

    U izvještaju se prognozira da će SAD tokom četvrtog kvartala ove godine proizvesti rekordnih 13,3 miliona barela sirove nafte i kondenzata dnevno, prenosi CNN.

    U novembru je prema podacima američke Uprave za energetske informacije proizvodnja nafte u SAD na nedeljnom nivou dostigla 13,2 miliona barela dnevno.

    Prošlog mjeseca je oboren rekord sa početka 2020. godine kada je tokom predsjedničkog mandata Donalda Trampa proizvodnja nafte iznosila 13,1 milion barela dnevno.

    Visok nivo američke proizvodnje drži pod kontrolom svjetske cijene sirove nafte i benzina.

    Analitičari njujorške investicione banke Goldman Saks su u nedjelju korigovali naniže prognozu za cijene nafte u 2024. godini.

    Banka je saopštila da je “ključni razlog” za ovu reviziju velika ponuda nafte iz SAD

  • Rusija kaznila Google sa 50 miliona dolara

    Rusija kaznila Google sa 50 miliona dolara

    ​Ruski sud kaznio je američku kompaniju Alphabet Google sa 50.84 miliona dolara.

    Razlog za ovu kaznu je to što Google nije obrisao, kako se navodi, lažne informacije o sukobu u Ukrajini, prenijela je danas agencija “TAS S”.

    Suma koja je određena za kaznu, zapravo, kako iz Moskve kažu, predstavlja dIo godišnjeg prometa kompanije u Rusiji.

    Krajem 2021. godine, Kremlj je na isti način kaznio Google, a slično se desilo i u avgustu 2022. godine.

    “Reuters” navodi da Google nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

    Rusija je od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini bila u sukobu sa stranim tehnološkim kompanijama zbog sadržaja, prenosi “b92”.

  • Izrael dao konkretnu ponudu kao dio novog sporazuma o taocima

    Izrael dao konkretnu ponudu kao dio novog sporazuma o taocima

    ​Izrael nudi pauziranje borbi u Gazi na najmanje nedjelju dana kao dio novog sporazuma po kojem bi Hamas oslobodio više od 30 talaca koje ta teroristička grupa drži, rekli su za “Axios” dva izraelska zvaničnika i još jedan izvor koji poznaje situaciju.

    Prijedlog, napravljen preko katarskih posrednika, prvi je koji je Izrael ponudio od propasti sporazuma prošlog mjeseca koji je doveo do sedmodnevnog prekida vatre i oslobađanja više od 100 talaca.

    Izraelski zvaničnici kažu da prijedlog pokazuje da je Izrael odlučan da ponovo pokrene ozbiljne pregovore za oslobađanje još talaca, iako je Hamas saopštio da neće nastaviti pregovore sve dok borbe traju.

    Oko 130 izraelskih i stranih državljana i dalje se drže kao taoci u Gazi. Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, Džon Kirbi rekao je u utorak da je među njima osam Amerikanaca.

    Direktor CIA, Bil Berns, sastao se u ponedjeljak u Varšavi sa katarskim premijerom Mohamedom bin Abdulrahmanom Al Tanijem i Davidom Barneom, šefom izraelske špijunske agencije Mosad, kako bi razgovarali o potencijalnom dogovoru za obezbjeđivanje oslobađanja još izraelskih talaca.

    Barnea je predstavio izraelski prijedlog kako da se ponovo pokrenu pregovori o novom sporazumu kako bi se obezbijedilo oslobađanje grupe od oko 40 talaca, kažu izraelski zvaničnici.

    Grupa bi uključivala preostale žene koje Hamas drži, muškarce starije od 60 godina i druge taoce koji su bolesni ili teško ranjeni i kojima je potrebna hitna medicinska pomoć.

    Kao dio prijedloga, Izrael je predložio da će pristati na privremeni prekid vatre od najmanje nedjelju dana, kažu izraelski zvaničnici.

    U prethodnom sporazumu, Izrael je pristao na jednonedjeljnu pauzu svojih napada u Gazi u zamjenu za 80 talaca.

    Izrael je takođe sugerisao da bi mogao da oslobodi palestinske zatvorenike koji su osuđeni za ozbiljnije napade na Izrael od onih koji su pušteni u prethodnom sporazumu.

    Izraelski zvaničnici kažu da postoji na desetine takvih palestinskih zatvorenika koji su stari ili bolesni i koji bi mogli biti pušteni u okviru humanitarnog sporazuma.

    Tokom sastanka u Varšavi, katarski premijer je prenio stav Hamasa da Izrael mora da prekine napade prije nego što počnu pregovori o taocima, rekli su izraelski zvaničnici i izvor koji zna za razgovore.

    Barnea je odgovorio da, ako Hamas želi da se rat zaustavi, mora da položi oružje i preda svoje lidere u Gazi koji su odgovorni za napad 7. oktobra na Izrael koji je zapalio rat.

    Pregovori u Varšavi su uslijedili dan nakon što je Hamas objavio video snimak trojice starijih Izraelaca koji su držani kao taoci u Gazi.

    Njih trojica, koji su izgledali mršavi i imali duge brade, pozvali su izraelsku vladu da zaustavi rat kako bi mogli da budu oslobođeni. Ubrzo nakon toga, rođaci talaca pozvali su izraelske zvaničnike da ubrzaju napore za njihovo oslobađanje.

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu sastao se u utorak sa predstavnicima porodica nekoliko talaca i naglasio da je poslao Barnea u Evropu dva puta u protekloj nedjelji kako bi se zalagao za novi sporazum o taocima.

    Palestinski Islamski džihad, za koji se vjeruje da drži dvadesetak talaca, objavio je u utorak snimak na kojem se vide dvojica Izraelaca koji su takođe pozvali Netanijahua da zaustavi rat kako bi mogli da budu oslobođeni.

    Izraelski zvaničnik uključen u pregovore rekao je da je izraelski prijedlog “pravi test za katarsko posredovanje”.

    “Ako žele da pokažu da mogu da igraju konstruktivnu ulogu, sada je vrijeme da to urade. Očekujemo da će se ozbiljni pregovori nastaviti što je prije moguće”, rekao je izraelski zvaničnik.

    Izvor sa direktnim saznanjima o pregovorima rekao je da Katar pokušava da ponovo pokrene pregovore, ali da zahtjevi Izraela od Hamasa i ono što on zahtjeva za okončanje rata komplikuju situaciju, prenosi “Telegraf”.

  • Makron najavio mogućnost da pozove Putina u Francusku

    Makron najavio mogućnost da pozove Putina u Francusku

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da ne isključuje mogućnost da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina na proslavu 80 godina od iskrcavanja u Normandiji ako se situacija u Ukrajini promijeni.

    “Samo ako se održe mirovni pregovori i promijeni situacija sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim”, rekao je Makron televiziji “Frans-5”, prenosi Srna.

    Iduće godine obilježava se 80. godišnjica iskrcavanja saveznika u Normandiji, na sjeveru francuske.

    Britanske, kanadske i francuske trupe napale su njemačke snage na obalama sjeverne Francuske 6. juna 1944.

    Ovo je bila najveća vojna operacija do tada u istoriji i označila je početak oslobađanja sjevero-zapadne Evrope od nacističke okupacije.

  • Ukrajinci svjesni propasti ljetne ofanzive se utvrđuju, Rusi planiraju veliku akciju na proljeće

    Ukrajinci svjesni propasti ljetne ofanzive se utvrđuju, Rusi planiraju veliku akciju na proljeće

    Ukrajinske snage zauzimaju odbrambene položaje nakon što njihova ljetna protivofaziva nije zabilježila značajnije uspjehe protiv ruske vojske.
    “Ukrajina posljednjih sedmica ulaže velike napore kako bi poboljšala utvrde na bojnom polju”, saopćilo je britansko ministarstvo odbrane u svojoj procjeni situacije na bojnom polju.

    Dodaje se da ukrajinske snage zauzimaju više odbrambenih položaja duž većeg dijela fronta.

    Ruska odbrana duž oko 1.000 kilometara duge crte fronta izdržala je višemjesečnu ofanzivnu kampanju Ukrajine, koja koristi oružje koje je dopremio Zapad.

    Artiljerija, projektili i napadi bespilotnim letjelicama dominirali su borbama posljednjih sedmica jer su blato i snijeg onemogućili kretanje trupa.

    “Malo je vjerovatan značajan ruski prodor, a frontu karakterizira sveukupna stagnacija”, dodalo je britansko ministarstvo odbrane.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je uvjerenje da su zapadni saveznici Kijeva iscrpljeni finansijski zahtjevnim ratom, što će ruskim snagama omogućiti da sljedeće godine pokrenu novu ofanzivu protiv slabijeg protivnika. Do velike akcije ruskih trupa moglo bi doći na proljeće.

    Putin je u utorak ponovio da Rusija ne namjerava odustati od svojih ciljeva u Ukrajini.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je u utorak uvjerenje da će Sjedinjene Američke Države održati svoje obećanje i pružiti Ukrajini dodatnu pomoć vrijednu milijarde dolara. No, američki Senat ponovo će glasati o paketu koji uključuje novu vojnu pomoć Ukrajini tek sljedeće godine.

  • Zaharova: Zapad pokušava da pokrene masovne proteste u Srbiji

    Zaharova: Zapad pokušava da pokrene masovne proteste u Srbiji

    Zapad pokušava da pokrene scenario masovnih protesta u Srbiji, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Vidimo da se u Srbiji i šire na Balkanu koristi scenario javnih protesta kako bi se nametnula volja Zapada – navela je Zaharova na konferenciji za novinare komentarišući demonstracije nakon izbora u Srbiji.

    Prema njenim riječima, Zapad je spreman da organizuje masovne proteste na Balkanu, javio je TASS.

    • Čini mi se da bilo koji narod bilo koje zemlje treba da brani svoj suverenitet na svim nivoima – dodala je Zaharova.