VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • SAD izvele napad na ciljeve u Iraku nakon ranjavanja tri američka vojnika

    SAD izvele napad na ciljeve u Iraku nakon ranjavanja tri američka vojnika

    Američki predsjednik Džozef Bajden naredio je napad na milicije u Iraku koje podržava Iran, nakon što su trojica američkih vojnika ranjena u napadu drona na sjeveru Iraka, prenosi AP.

    Portparolka američkog Nacionalnog bezbjednosnog savjeta Ejdrijen Votson izjavila je da jedan od vojnika zadobio teške povrede u napadu koji se dogodio u ponedjeljak.

    Američka novinska agencija navodi da su proiranska grupa Kataib Hezbolah i njihove podružnice preuzele odgovornost za napad dronom.

    Bajden, koji provodi božićne praznike u predsjedničkom kampu Kamp Dejvid u Merlinendu, naredio je liderima Pentagona da pripreme opcije kao odgovor na napad na bazu koje koriste američke trupe u Erbilu.

    Za svega nekoliko časova Bajden je okupio nacionalni bezbjednosni tim, koji je ga je obavestio o opcijama, a predsjednik SAD je odlučio da budu napadnute tri lokacije koje koriste Kataib Hezbolah i podružnice, rekla je Votson.

    “Predsjednik nema veći prioritet nego da zaštiti američke vojnike koji su napadnuti. SAD će djelovati na vrijeme i na način za koji bude donesena odluka ako napadi budu nastavljeni”, poručila je Votson.

  • Procurio egipatski prijedlog za okončanje rata, predloženo ko će upravljati Gazom

    Procurio egipatski prijedlog za okončanje rata, predloženo ko će upravljati Gazom

    Egipat je iznio ambiciozan, početni prijedlog za okončanje rata između Izraela i Hamasa prekidom vatre, postupnim oslobađanjem talaca i stvaranjem palestinske vlade stručnjaka koji bi upravljali Pojasom Gaze i okupiranom Zapadnom obalom , izjavio je u ponedjeljak visoki egipatski zvaničnik i evropski diplomata.
    Egipatski prijedlog, razrađen sa Katarom, predstavljen je Izraelu, Hamasu, Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim vladama, ali se i dalje činio preliminarnim. To nije u skladu sa ciljem Izraela da potpuno uništi Hamas nakon njegovog napada 7. oktobra na južni Izrael. Čini se da ne ispunjava izraelsko insistiranje da zadrži vojnu kontrolu nad Gazom na duži period nakon rata.

    Prema navodima Reutersa, Hamas i Islamski džihad je već odbio egipatski prijedlog. S druge strane izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je da rat neće prestati.

    Netanyahu i drugi članovi Ratnog kabineta Izraela sastat će se kasnije u ponedjeljak, rekao je izraelski zvaničnik, ali nije želio reći hoće li razgovarati o egipatskom prijedlogu. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti jer nisu ovlašteni da razgovaraju sa medijima, prenosi AP.

    Egipatski prijedlog ambiciozan je pokušaj ne samo da se okonča rat, već i da se izloži plan za dan poslije.

    Poziva se na početni prekid vatre u trajanju do dvije sedmice tokom kojeg bi palestinski militanti oslobodili 40 do 50 talaca, među kojima su žene, bolesne i starije osobe, u zamjenu za oslobađanje 120-150 Palestinaca iz izraelskih zatvora, kazao je egipatski zvaničnik za AP pod uslovom anonimnosti.

    On je dodao da će se istovremeno nastaviti pregovori o produženju primirja o oslobađanju više talaca i tijela koje drže militanti Hamasa.

    Egipat i Katar će također raditi sa svim palestinskim frakcijama, uključujući Hamas, kako bi se dogovorili o uspostavljanju vlade stručnjaka, rekao je. Vlada će vladati Gazom i Zapadnom obalom u prijelaznom periodu dok palestinske frakcije rješavaju svoje sporove i dogovaraju se o mapi puta za održavanje predsjedničkih i parlamentarnih izbora, dodao je on.

    U međuvremenu, Izrael i Hamas će pregovarati o sveobuhvatnom dogovoru “svi za sve”.

    To bi uključivalo oslobađanje svih preostalih talaca u zamjenu za sve palestinske zatvorenike u Izraelu, kao i povlačenje izraelske vojske iz Gaze i zaustavljanje raketnih napada palestinskih militanata na Izrael. Izrael drži blizu 8.000 Palestinaca na osnovu optužbi ili osuda vezanih za sigurnost, prema palestinskim podacima.

  • Putin otkrio šta će ruskoj vojsci omogućiti zauzimanje Marinke

    Putin otkrio šta će ruskoj vojsci omogućiti zauzimanje Marinke

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je danas da vjeruje da će “oslobađanje Marinke” (grad na istoku Ukrajine, u Donjeckoj oblasti) pomoći ruskim trupama da dobiju više manevarskog prostora.

    Na sastanku sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom, Putin je rekao da iz svega toga ima “najmanje dva pozitivna efekta”, prenio je TASS.

    “Prvi je da tjeramo neprijateljske jedinice dalje od Donjecka. Drugi je da time što smo se probili kroz ovu utvrđenu oblast – koju je neprijatelj pravio, praktično, još od 2014. godine i napravio značajn broj betonskih blokova i komunikacionih ruta”, istakao je Putin.

    On je dodao da probijanjem ovog bloka, trupe dobijaju priliku da “prošire svoj opseg operacija”.

  • Rusi reagovali na širenje teritorije SAD-a na novoj mapi: “Amerikanci su nadmašili sami sebe”

    Rusi reagovali na širenje teritorije SAD-a na novoj mapi: “Amerikanci su nadmašili sami sebe”

    Nakon što je američki State Department objavio novu mapu na kojoj se može vidjeti kako SAD šire svoj kontinentalni pojas i na području Arktika, reagovali su i ruski zvaničnici.

    Potpredsjednik Vijeća Ruske Federacije Konstantin Kosačov komentirao je novu mapu koju je objavio Washington, a koja uključuje dijelove obala Arktika, Beringovog mora, Meksičkog zaljeva i Tihog okeana.
    “Sjedinjene Američke Države nisu ratificirale Konvenciju UN-a o pomorskom pravu te se stoga mogu nazvati izopćenicima među svim pomorskim silama. U isto vrijeme, zahtjeve za epikontinentalnim pojasom trebala bi razmatrati Komisija UN-a”, pojasnio je.


    Takođe, naglasio je da druge države ne moraju priznati nove granice.

    “Kao rezultat toga, danas Amerikanci djeluju bez ikakve međunarodne pravne osnove, što znači da međunarodna zajednica ima puno pravo da ne prizna nove granice”, rekao je ruski zvaničnik.

    Između ostalog, naglasio je kako je, za razliku od SAD-a, Rusija dobila preporuke komisije o širenju granice.

    “Usput, Rusija je zadni put dobila pozitivne preporuke od Komisije za povećanje svoje granice na Arktiku u februaru 2023. godine. Ovaj posao se sada nastavlja”, rekao je Kosačov.

    Na kraju, Kosačov je rekao kako će SAD zbog svoje odluke stvoriti probleme u odnosima sa Japanom i Kanadom.

    “Amerikanci su nadmašili sami sebe ignorirajući teritorijalne interese vlastitih saveznika”, zaključio je Kosačov.

  • Amerika proširila svoju teritoriju za milion kilometara, nadaju se vrijednim resursima

    Amerika proširila svoju teritoriju za milion kilometara, nadaju se vrijednim resursima

    Amerika je proširila svoja potraživanja na dnu okeana za područje dvostruko veće od Kalifornije, osiguravajući prava na potencijalno resursima bogato morsko dno u vrijeme kada Washington pojačava napore da zaštiti zalihe minerala ključnih za buduće tehnologije.

    Takozvani Prošireni kontinentalni pojas (ECS) pokriva oko milion kvadratnih kilometara, pretežno u Arktiku i Beringovom moru, području od sve veće strateške važnosti na koje Kanada i Rusija također imaju pravo. SAD je također proglasio granice pojasa u Atlantiku, Pacifiku i Meksičkom zaljevu.

    Prema međunarodnom pravu, zemlje imaju ekonomska prava na prirodne resurse na i ispod morskog dna na temelju granica svojih kontinentalnih ploča.


    “To je velika stvar jer se radi o ogromnoj količini teritorija.To je suverenitet SAD-a nad morskim dnom, pa bilo da se radi o rudarenju morskog dna, ili iznajmljivanju nafte i plina, ili kablov. SAD objavljuje granice svog ECS-a i imat će suverenitet nad tim odlukama”, rekla je Rebecca Pincus, direktorica Polarnog instituta u Wilson centru u Washingtonu.

    Američki State Department rekao je da se u razvoju radi o geografiji, a ne o resursima.

    “SAD, kao i sve druge zemlje, ima urođeni interes znati i objaviti drugima opseg svog ECS-a, a time i gdje ima pravo ostvariti suverena prava. Bit će potrebno kontinuirano kartiranje i istraživanje kako bi se razumjela staništa, ekosistemi, bioraznolikost i resursi područja”, navele su američki dužnosnici.

  • Zaharova: Zapad pokušava da destabilizuje situaciju u Srbiji

    Zaharova: Zapad pokušava da destabilizuje situaciju u Srbiji

    Zapad pokušava da destabilizuje situaciju u Srbiji, saopštila je portalu “Izvestija” predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova, komentarišući nerede u Beogradu protekle noći.

    Očigledni su, kaže, pokušaji kolektivnog Zapada da tehnikama “majdana” destabilizuje situaciju u zemlji.

    Prema njenim riječima, striktno poštovanje Ustava zemlje, poštovanje izbora srpskog naroda, koji je glasao za nacionalne interese svoje zemlje, jedina je moguća reakcija u ovoj situaciji.

  • “Putin će pobijediti, ako ne mobilišemo sve”

    “Putin će pobijediti, ako ne mobilišemo sve”

    “Rusija će pobijediti u ratu u Ukrajini ako Evropska unija ne mobiliše sve svoje mogućnostI”, rekao je šef evropske diplomatije, Žozep Borel.

    “Ako brzo ne promijenimo kurs, ako ne mobilišemo sve svoje sposobnosti, to će omogućiti Putinu da pobijedi u ratu u Ukrajini”, rekao je on u intervjuu britanskom listu “The Guardian”.

    Borel je Rusiju nazvao velikom silom koja navodno ugrožava evropsku demokratiju.

    “Važno je šta možemo da uradimo da spriječimo Rusiju da pobijedi u ratu. Šta smo spremni da uradimo? Da li smo zaista spremni da uradimo sve što je potrebno? To je pitanje koje moramo sebi da postavimo”, rekao je šef diplomatije EU.

    Borel je u više navrata govorio o nastavku vojne podrške Kijevu sa Zapada. Konkretno, u junu je izrazio bojazan da će se bez strane pomoći, sukob u Ukrajini vrlo brzo okončati.

    Prije nekoliko dana se požalio da sve zemlje EU ne vide Rusiju kao “stratešku prijetnju”, ma koliko se on trudio da ih ubijedi u to.

    Kremlj je više puta isticao da nikada nije odbio dijalog sa Kijevom. Ali, kako je primjetio predsjednički sekretar za štampu, Dmitrij Peskov, za to sada nema preduslova, pošto je kretanje ka miru apsolutno isključeno i od Kijeva i od kolektivnog Zapada.

    Ipak, prema njegovim riječima, situacija može da ide u mirnom pravcu, ali samo ako se uzme u obzir de fakto situacija i nove realnosti, a svi zahtjevi Moskve su poznati, prenosi “b92”.

  • Bajden ne želi kraj rata u Ukrajini?

    Bajden ne želi kraj rata u Ukrajini?

    Džozef Bajden neće dozvoliti kijevskom režimu da okonča sukob u Ukrajini, jer će kapitulacija Volodimira Zelenskog narušiti poziciju američkog lidera.

    To je kazao bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je na završnoj godišnjoj konferenciji za novinare izjavio da strahuje da će, ako Donald Tramp bude izabran za predsednika SAD, američka politika postati “ekonomičnija” i da će se više fokusirati na domaće probleme.

    “U Ukrajini neće biti primirja dok je Bajden predsednik. On neće dozvoliti Zelenskom da prekine rat, jer će kapitulacija režima Zelenskog negativno uticati na Bajdenovu poziciju. Stoga će nastaviti da finansira svoje kijevske marionete, nadajući se barem nekom uspehu Oružanih snaga Ukrajine”, naveo je Azarov na Fejsbuku.

    Prethodno je predsednik Državne dume Vjačeslav Volodin izjavio da su SAD izgubile ekonomsko liderstvo.

    Prema njegovim rečima, pokušaji da se vrati liderstvo pokretanjem oružanih sukoba, trgovinskim i sankcionim ratovima, organizovanjem terorističkih napada i uništavanjem evropske ekonomije nisu doneli željene rezultate.

    Izbori za predsednika SAD zakazani su za 5. novembar 2024. godine, a očekuje se da će glavni kandidati ponovo biti Tramp i Bajden.

  • Svijetu prijeti nova velika kriza, puno veća od Gaze i Ukrajine

    Svijetu prijeti nova velika kriza, puno veća od Gaze i Ukrajine

    Napadi na trgovačke brodove u Crvenom moru, posebno u i oko tjesnaca Bab el-Mandeb, imaju ogroman potencijal da se pretvore u veliku svjetsku krizu, znatno veću nego što je kriza u Pojasu Gaze, pa čak i veću nego što je rat u Ukrajini.
    Ako se ostvare prijetnje jemenskih pobunjenika Ansar Allah (čiju veliku većinu čine pripadnici plemena Huti) da će izvesti masovne napade protivbrodskim projektilima i dronovima kamikazama na trgovačke brodove, ekonomske štete za Evropu biće enormne. Takvi napadi dovešće do potpunog prekida protoka brodova kroz Bab el-Mandeb i istočni dio Crvenog mora.

    Najnovije tvrdnje Bijele kuće da je Iran direktno uključen u planiranje i izvođenje napada Huta na trgovačke brodove znatno povećavaju opasnost da će se kriza proširiti i na Persijski zaliv. The Wall Street Journal juče (22. decembra) je objavio tekst temeljen na američkim obavještajnim podacima u kojem se tvrdi da Hutima podatke o kretanju brodova neophodnih za napade osiguravaju iranski špijunski brodovi koji se nalaze u tom području.

    U tekstu se tvrdi da najmanje jedan iranski špijunski brod u realnom vremenu dojavljuje Hutima pozicije potencijalnih ciljeva. S obzirom na to da Huti nemaju radare kojim bi nadzirali Crveno more, to je jedini način da usmjeravaju projektile i dronove kamikaze prema brodovima. Do 21. decembra potvrđeno je najmanje 12 napada, a mnoge su spriječili američki i francuski ratni brodovi.

    Nakon što su pokušaji Ansar Allaaha da direktno napadne Izrael balističkim i krstarećim projektilima te dronovima kamikazama propali (velika većina oborena je iznad Crvenog mora, a preostale je uništila izraelska protivvazdušna odbrana), sredinom novembra promijenili su strategiju.

    Umjesto direktnih napada na Izrael, odlučili su napadati trgovačke brodove u Crvenom moru. Iako su u početku objavili da će napadati samo izraelske brodove, brodove u vlasništvu Jevreja i brodove koji prevoze robu za i iz Izraela, vrlo brzo je postalo jasno da žele prekid prometa Crvenim morem i posljedično Sueckim kanalom. U tome su skoro uspjeli.

    Kompanije preusmjeravaju brodove

    Suočeni s opasnošću napada iz Jemena, sve veći broj brodarskih kompanija preusmjerava brodove oko Afrike. Taj je put duži šest hiljada nautičkih milja, što znači najmanje dodatnae tri sedmice plovidbe nego da ti isti brodovi plove kroz Crveno more i Suecki kanal. Posljedice su ne samo veće vozarine već i dodatno opterećenje na i ovako prenapregnute brodarske kapacitete.

    S obzirom na to da su na put oko Afrike krenuli i tankeri koji prevoze naftu s Bliskog istoka u Evropu, za očekivati je i značajno povećanje cijene naftnih prerađevina na evropskom tržištu. Sad kad se manjkovi više ne mogu nadomjestiti povećanjem uvoza iz Rusije.

    Međutim, to je manji problem. Optužbe Bijele kuće da Teheran direktno stoji iza napada u Crvenom moru jako komplikuju situaciju. I prije se znalo da je glavni sponzor Ansar Allaaha Iran koji ih finansira i naoružava. No, kako se to smatralo lokalnim problemom koji se ponajviše ticao Saudijske Arabije, Zapad nije reagovao. Osim što su američki ratni brodovi s vremena na vrijeme presretali iranske pošiljke oružja Hutima.

    Posljedično znatan dio tog zaplijenjenog oružja i municije završio je u Ukrajini. Međutim, velika većina oružja poslana iz Irana stigla je do sjevernog Jemena i sad predstavlja prijetnju. U ovom slučaju protivbrodski vođeni projektili. Zna se da je Ansar Allah naoružan iranskim kopijama kineskih protivbrodskih projektila C-801 i C-802. Svi se projektili nalaze na mobilnim obalnim lanserima (terenskim kamionima) te ih je vrlo teško otkriti i uništiti.

    Huti računaju da SAD neće u rat

    Nije to prvi put da Huti napadaju brodove u Crvenom moru. Još u oktobru 2016. pokušali su protivbrodskim vođenim projektilima potopiti američki razarač USS Mason. Prije tih napada Huti su uspjeli protivbrodskim projektilima teško oštetiti logistički brod ratne mornarice Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tadašnji američki predsjednik Barak Obama odlučio je ne odgovoriti uzvratnim napadom, a sređivanje stanja u Jemenu prepustio koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom. Saudijci nisu bili sposobni dovršiti posao pa je Ansar Allah od tada samo ojačao.

    Huti su se u ovu avanturu upustili procjenjujući da, kao i 2016. godine, i ovog puta aktuaelni američki predsjednik neće uvesti Sjedinjene Države u novi rat. Ponajviše zbog toga jer ima manje od godinu dana do predsjedničkih izbora. No možda su se preračunali.

    Sigurna plovidba Crvenim morem i Sueckim kanalom ima ogromno značenje za svjetsku privredu. Svake godine tim vodenim putem prođe više od 19 hiljada trgovačkih brodova. Istim smjerovima prolaze i američki ratni brodovi koji iz Atlantika i Sredozemlja idu prema Indijskom oceanu. Kad je u martu 2021. kontejnerski brod Ever Given na šest dana i sedam sati blokirao prolaz Sueckim kanalom, ukupna šteta bila je veća od 10 milijardi dolara. Potpuni prekid prolaska Crvenim morem i posljedično Sueckim kanalom na nekoliko sedmica ili mjeseci izazvao bi stotine milijardi gubitaka.

    Zapad formirao koaliciju

    Odgovor Zapada na prijetnje Ansar Allaha formiranje je koalicije te uspostava pomorske operacije Prosperity Guardian. Operacija je službeno pokrenuta 18. decembra iako se pomorska grupa tek formira. Uz Sjedinjene Države u operaciji će za sada službeno učestvovati Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Španija, Kanada, Bahrein i Sejšeli. Naknadno je svoje učestvovanje potvrdila i Grčka.

    Doduše, neće uloga svih spomenutih država biti ista. Tako će najveći broj ratnih brodova dati američka (najmanje tri razarača) i britanska ratna mornarica (razarač i fregatu). Grčka je najavila slanje jedne fregate, a to će najvjerovatnije učiniti i Francuska. Ostale države operaciju će podržati ljudstvom iako ostaje otvorena mogućnost da norveška i nizozemska ratna mornarica naknadno pošalju po jednu fregatu. Pokušaj Washingtona da nagovori i Australiju da pošalje jedan ratni brod rezultirao je tek obećanjem mogućnosti slanja jedanaest oficira u bliskoj budućnosti.

    Najjača evropska sila se nije uključila

    Iako najveća privredna sila Evrope, čija ekonomija jako ovisi o nesmetanom protoku pomorskih puteva, Njemačka se za sada nije uključila u koaliciju. Crveno-žuto-zelena koalicija Bundeskanzlera Scholza teško donosi i puno jednostavnije odluke od slanja ratnih brodova u rat. Doduše, njemački mediji javljaju da je Scholzova vlada sklona uključivanju.

    Der Spiegel tvrdi da su mu izvori bliski saveznoj vladi potvrdili kako su visoki funkcioneri nadležni za ovu problematiku bili jedinstveni u ocjeni da bi Njemačka trebala postati dio operacije Prosperity Guardian. Doduše, u njemačkom slučaju od odluke vlade do uključivanja poprilično je dug put jer sve na kraju mora odobriti Bundestag. U pravilu Bundestag je odobravao samo misije koje su bile pod okriljem Evropske unije, NATO-a ili Ujedinjenih nacija. Prosperity Guardian to nije niti će biti jer za beskonačna politička natezanja unutar EU i NATO-a jednostavno nema vremena.

    S druge strane pitanje je ima li njemačka ratna mornarica operativnu fregatu koju bi mogla poslati u Crveno more? Javna je tajna da je stanje njemačke ratne mornarice alarmantno loše i da oni brodovi koji i mogu ploviti nemaju dovoljno ljudstva i municije.

    Izrael je zaokupljen Gazom

    Sa ili bez Njemačke, operacija Prosperity Guardian imaće dovoljno snage da suzbije djelovanje Huta u Crvenom moru. Ako bi Huti ispunili obećanja da će, u slučaju američke intervencije, potpuno prekinuti promet Crvenim morem, tu su američki nosači aviona. I kao zadnja opcija kopnena intervencija.

    Dobra vijest u moru loših je da je Izrael zaokupljen vojnim djelovanjem u Pojasu Gaze i pripremama za rat s Hezbolahom pa za sada nema namjeru pokrenuti napade na Hute kao odgovor na njihove pokušaje napada. Jerusalim podržava operaciju Prosperity Guardian, ali naglašava da će se on pozabaviti Hutima kad za to dođe vrijeme.

    Izraelsko ratno vazduhoplovstvo i ratna mornarica imaju kapacitete da samostalno napadnu ciljeve u Jemenu. Kako bi bilo kakva izraelska intervencija samo dodatno zakomplikovala cijelu situaciju, dobro je da do nje neće doći. Barem ne u skoro vrijeme, ocjenjuje Index.

  • Putin spreman za kraj rata?

    Putin spreman za kraj rata?

    Predsednik Rusije Vladimir Putin spreman je na pregovore o Ukrajini samo za postizanje ciljeva specijalne vojne operacije.

    To je izjavio za “Njujork tajms” portparol predsednika Rusije Dmitrij Peskov.

    Komentarišući informaciju tog lista, da je Putin navodno nagovestio svoju spremnost da pregovara o prekidu vatre u Ukrajini na trenutnoj liniji kontakta, Peskov je rekao da su te teze “netačne u svom konceptu”, preneo je TASS.”Putin je zaista spreman za pregovore, rekao je tako”, kazao je Peskov i istakao da je Rusija i dalje spremna za pregovore, ali samo da postigne svoje ciljeve. Putin je 14. decembra na konferenciji za novinare rekao da će u Ukrajini biti mira kada Rusija ostvari ciljeve Severnog vojnog okruga, koji ostaju nepromenjeni. Predsednik Rusije ne planira da čestita Novu godinu liderima neprijateljskih zemalja, ali će čestitati liderima država prijateljskih Rusiji, rekao je novinarima Peskov, prenela je agencija RIA Novosti.

    “Neće biti neprijateljskih (čestitaka), biće prijateljskih”, rekao je Peskov novinarima. Istovremeno, Putinov portparol je kazao da je predsednik Rusije zapravo već održao završni sastanak sa Kabinetom ministara ove nedelje i da se ne planira održavanje drugog sastanka pre kraja godine.

    “Sa vladom – ne. U stvari, već je održan kada su postojali nacionalni projekti. U stvari, već je održan”, rekao je Peskov odgovarajući na pitanje da li će Putin održati tradicionalni sastanak sa vladom sledeće nedelje.