Kategorija: Svijet

Oružane snage Ukrajine nisu sposobne da vrate izgubljene teritorije, priznao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.

Naša vojska nije dovoljno snažna da to učini. Istina je – naveo je Zelenski u intervjuu za japansku novinsku agenciju Kjodo, odgovarajući na relevantno pitanje.

On je dodao da je sukob u Ukrajini ušao u “tešku fazu”, prenio je TASS.

Zelenski je ranije insistirao na tome da Ukrajina treba da nastavi da se bori dok ne vrati državne granice kakve su bile 1991. godine. Međutim, Zelenski i šef njegovog kabineta Andrej Јermak počeli su u posljednjih nekoliko sedmica da priznaju da to neće biti moguće.

Rusija ubrzano napreduje na istočnom ukrajinskom frontu i navodno je posljednjih dana novembra okupirala četiri naselja u Donjeckoj oblasti.

Unedjelju je ukrajinski kanal “DipStejt”, koji prati promijene na položajima na frontu, objavio da su Rusi okupirali naselje Berecki i napredovali u Harkovskoj oblasti, prenio je Novi glas Ukrajine.

– Neprijatelj je okupirao Žovte, Pustinku i Rozdolne – izvijestili su u noći 29/30. novembar analitičari ukrajinskog kanala “DipStejt”, koji prati promijene na položajima na frontu.

Rusi su takođe, kako se dodaje, napredovali blizu naselja Ilinka, Novodonecke, Trudove, Puškine i Kurahove u Donjeckoj oblasti, prenijela je “Ukrajinska pravda”. Kurahove je odskočna daska ka Pokrovsku, logističkom centru ukrajinske vojske u u regionu, ukazuje Institut za proučavanje rata (ISW). Analitičari “DipStejta” su izviestili da su Rusi okupirali selo Novoselidivka na frontu Kurahova i Petrivku na frontu Pokrovska.

Prema izvještaju Instituta za proučavanje rata (ISW) od 30. novembra, Rusi su nastavili da napadaju ukrajinske položaje kod Časiv Jara i Torecka, ali nisu ostvarile veliki uspjeh.

Rekordno brz napredak Rusa u Ukrajini
Rusi u posljednje vrijeme ubrzano napreduju na istoku Ukrajine i zauzeli su teritoriju veličine polovine Londona tokom prošlog mjeseca, navode analitičari i vojni blogeri. U oktobru su napredovali brže nego tokom čitave 2023, prema ISW. Ruska vojska je zauzela skoro 235 kvadratnih kilometara teritorije u Ukrajini u toku jedne nedjelje u oktobru, što je “rekord” za 2024. U novembru su ruske snage zauzele oko 600 kvadratnih kilometara.

Rusi su, ipak, potisnuti iz Kupjanska u Harkovskoj oblasti, ali nastavljaju napade na ovaj strateški grad iz dva ključna razloga – Kupjansk je željezničko čvorište i ima puteve koji mogu da posluže ruskoj vojsci za snabdjevanje, ali i kao rute za napade na druge oblasti, piše Blic.

Istovremeno, Moskva je intenzivirala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i gradove, uključujući Kijev.

Rusija trenutno kontroliše 18 odsto Ukrajine, uključujući čitav Krim, nešto više od 80 odsto Donbasa i 70 odsto oblasti Zaporožja i Hersona, kao i manje od tri odsto Harkovske oblasti, prema mapama otvorenog izvora.

Zelenski prvi put promijenio poziciju

U međuvremenu je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski po prvi put nagovijestio da je spreman da okonča rat sa Rusijom u zamjenu za članstvo u NATO, čak i ako Rusija odmah ne vrati anektirane teritorije.

– Ako želimo da zaustavimo vruću fazu rata, moramo da stavimo pod kišobran NATO teritoriju Ukrajine koju imamo pod svojom kontrolom. To je ono što moramo brzo da uradimo, a onda Ukrajina može da povrati drugi dio svoje teritorije diplomatskim putem – rekao je on za Skaj njuz.

Ovakav komentar predstavlja značajnu promjenu njegove dugogodišnje pozicije. Kijev je prethodno rekao isticao da će nastaviti da se bori protiv Rusije sve dok se Ukrajina ne vrati na svoje međunarodno priznate granice, uključujući četiri regiona koje je ruski predsjednik Vladimir Putin anektirao u septembru 2022. i Krim.

Zabrinutost zbog Trampa
Rat u Ukrajini se dve godine vodio jedan po jedan krvavi metar, kako je to opisao “Ekonomist”, a onda je došlo do dramatične promjene. Jedan od razloga je što je rusko napredovanje razotkrilo ozbiljne slabosti u ljudstvu i moralu koje bi na kraju mogle da dovedu do kolapsa ukrajinskih linija, a drugi – onaj hitniji – je što je novoizabrani američki predsmednik Donald Tramp jasno stavio do znanja da želi da što prije okonča najveći sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Putin je rekao da bi možda bio voljan da zamrzne linije fronta, iako Rusija ne kontroliše cijele, već svega oko 70-80 odsto teritorije četiri ukrajinske oblasti koje je anektirala 2022. Takođe traži da Zapad ukine sankcije, da se Ukrajina odrekne aspiracija ka članstvu u NATO i da bude demilitarizovana, zvanično neutralna i “denacifikovana”. Ako Tramp to podrži, to bi bio katastrofalni poraz za Ukrajinu, i javno poniženje za Ameriku i njenog predsjednika, navodi “Ekonomist”, ističući da je to zabrinutost, ali ne i najverovatniji ishod. U Trampovom ličnom interesu je da postigne dogovor koji će čuvati Ukrajinu bar tokom četiri godine njegovog mandata, a za to vrijeme Ukrajina može da postigne mnogo, navodi se.

Zelenski je u svom prvom intervjuu od Trampove pobjede na izborima u SAD rekao da “Kijev mora da radi sa novim predsjednikom” kako bi “imao najveću podršku”.

– Moramo da pokušamo da pronađemo novi model. Želim da podijelim ideje sa njim i želim da čujem šta on ima da kaže – rekao je tada Zelenski.

 

Šta bi bilo najbolje za Ukrajinu?
Prema “Ekonomistu”, obnova granica Ukrajine iz 1991. je iluzija.

Cilj bi trebalo da bude stvaranje uslova za Ukrajinu da napreduje na teritoriji koju sada kontroliše. Za je neophodna stabilnost, što zavisi od zaštite od ruske agresije. Zato će srž pregovora biti pronalaženje pouzdanog i trajnog okvira za ukrajinsku bezbjednost, zaključio je list.

“Ekonomist” smatra da je najbolji način zaštite Ukrajine priključenje NATO savezu.

Ali, to je sporno zbog Člana 5 koji govori da je napad na jednu – napad na sve članice. Odgovor ipak postoji – kako navodi list, garancija ne mora da pokriva okupirane delove Ukrajine, kao što nije pokrivala Istočnu Njemačku kad je Zapadna ušla u savez 1955. Trupe iz drugih NATO zemalja ne moraju da budu stacionirane u Ukrajini u mirnodopsko vrijeme, dodaje se.

 

 

 

Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova, Marija Zaharova, komentarisala je danas odluku američkog predsjednika Džozefa Bajdena o pomilovanju njegovog sina Hantera u dva sudska postupka, ocijenivši taj postupak kao “karikaturu demokratije”.

Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je u nedjelju da je pomilovao svog sina Hantera Bajdena u sudskim postupcima koji se protiv njega vode zbog poreskih prekršaja i u vezi sa nošenjem vatrenog oružja, a svoju odluku je obrazložio tvrdnjom da je njegov sin izvrgnut nepravednom sudskom gonjenju.

“To je karikatura na temu demokratije”, izjavila je Zaharova danas u komentaru o toj Bajdenovoj odluci, prenosi “Izvestija”.

Bajden je rekao da je u nedjelju potpisao pomilovanje za svog sina Hantera, iako je, od kada je preuzeo dužnost predsjednika, obećao da se neće miješati u odluke koje donose sudovi i Ministarstvo pravde.

Naveo je da se te odluke držao sve do sada, premda je, kako je naveo, gledao kako njegovog sina “nepravedno gone”, prenio je Rojters.

U pomilovanju se navodi da je Bajden odobrio “puno i bezuslovno” pomilovanje za Hantera Bajdena za bilo kakve prestupe u periodu od 1. januara 2014. do 1. decembra ove godine.

Bajden je ocijenio da je Hanter bio sudski gonjen samo zbog toga što je njegov sin.

Novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp, kritikovao je odlazećeg predsjednika Džozefa Bajdena, a nakon što je ovaj odlučio da pomiluje svog sina Hantera Bajdena.

Tramp je iznio žestoke kritike na račun Bajdenove odluke i na mreži Truth Social je ovaj potez uporedio sa odlukom u u kojoj su demonstranti koji su učestvovali u neredima na Kapitol Hilu 6. januara 2021. godine kažnjeni s nekoliko godina zatvora.

“Da li pomilovanje koje je Džo dao Hanteru uključuje taoce J-6 (6. januar op. a.) koji su sada u zatvoru već godinama? Kakva zloupotreba i neostvarenje pravde!”, napisao je Tramp.

Sličnu reakciju uputio je i njegov sin Donald Tramp mlađi.

“Svi su znali da će to učiniti. On je samo htio da donese tu odluku kada to ne predstavlja više moguću posljedicu za demokrate”, rekao je Tramp Mlađi.

Kritike su stigle i od Trampovog portparola Stivena Čenga. koji je rekao da se pravosudni sistem mora popraviti, a procesi moraju postati valjani.

“To je upravo ono što će predsjednik Tramp učiniti pri povratku u Bijelu kuću, s ogromnim mandatom američkog naroda”, naveo je Čeng, prenosi Telegraf.

Predsednik SAD Džozef Bajden izjavio je da je pomilovao svog sina Hantera Bajdena u sudskim postupcima koji se protiv njega vode zbog poreskih prekršaja i u vezi sa nošenjem vatrenog oružja, a svoju odluku je obrazložio tvrdnjom da je njegov sin izvrgnut nepravednom sudskom gonjenju.

Bajden je rekao da je u nedjelju potpisao pomilovanje za svog sina Hantera, iako je, od kada je preuzeo dužnost predsjednika, rekao da se neće miješati u odluke koje donose sudovi i Ministarstvo pravde.

Naveo je da se te odluke držao sve do sada, premda je, kako je naveo, gledao kako njegovog sina “nepravedno gone”, prenio je Rojters.

U pomilovanju se navodi da je Bajden odobrio “puno i bezuslovno” pomilovanje za Hantera Bajdena za bilo kakve prestupe u periodu od 1. januara 2014. do 1. decembra ove godine.

Bajden je ocijenio da je Hanter bio sudski gonjen samo zbog toga što je njegov sin.

Hanter Bajden se izjasnio krivim za poreske prekršaje, a osuđen je zbog optužbi u vezi sa nošenjem vatrenog oružja nakon što je dao lažnu izjavu da ne koristi narkotike prilikom dobijanja dozvole za nošenje pištolja.

On se u septembru izjasnio krivim za neplaćanje poreza od 1,4 miliona dolara, a izricanje presude u tom slučaju bilo je zakazano za 16. decembar.

Bijela kuća je više puta saopštavala da Bajden neće pomilovati niti ublažiti kazne za svog sina Hantera, prenosi Tanjug.

Republikanci su kritikovali Bajdenovu odluku o pomilovanju svog sina.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je Bajden pomilovanjem Hantera zloupotrebio svoj položaj i ovlašćenja, te da je na taj način spriječio da pravda bude ostvarena.

Tramp je na svojoj društvenoj mreži Trut soušal (Truth Social) postavio pitanje zbog čega nisu pomilovani i oni koji su osuđeni zbog napada na Kapitol 6. januara 2021. godine jer nisu priznavali rezultate predsjedničkih izbora prema kojima je Bajden pobijedio.

Bivši generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izrazio je danas uvjerenje da bi privremeno ustupanje teritorija Rusiji bilo opcija za brzi završetak ukrajinskog rata.

“Potrebna nam je linija prekida vatre i, naravno, idealno bi trebalo da pokrije sve teritorije koje Rusija trenutno kontroliše, ali vidimo da to nije baš realno u bliskoj budućnosti. Ukrajina bi mogla privremeno da se odrekne dijela svojih teritorija u tu svrhu”, rekao je on, prenosi Tagesšau.

Stoltenberg je rekao i da je važno da vlada u Kijevu dobije bezbjednosne garancije u zamjenu za privremene ustupke teritorije.

Prema njegovom mišljenju, to bi moglo da bude članstvo u Alijansi, ali postoje i drugi načini da se Ukrajinci naoružaju i podrže, prenosi Tanjug.

Oni koji pokušavaju da eskaliraju situaciju oko Ukrajine do krajnjih granica očigledno nisu pročitali izjave predsjednika Rusije Vladimira Putina, ali će ih stići “zaslužena kazna”, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

– Po svemu sudeći, oni koji sada pokušavaju da uzburkaju strasti i eskaliraju situaciju do krajnjih granica nisu pročitali izjave ruskog predsednika. To treba raditi redovno. Znate, imamo izraz “u besmoćnoj zlobi”, iz bezizlaznosti. Ali nema nikakve sumnje da će pretrpjeti zasluženu kaznu – istakao je Lavrov za televiziju Rusija 1.

Na pitanje koliko situacija sa napadima zapadnim dalekometnim raketama na Rusiju govori o tome da je Specijalna vojna operacija bila neizbježna, Lavrov je odgovorio da je SVO bila neizbježna od samog početka, kao i da je Putin o tome detaljno rekao u svom govoru.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 21. novembra da je Ukrajina 19. novembra izvršila napade na ciljeve u Kurskoj i Brjanskoj oblasti koristeći američke rakete dugog dometa “atakams” i britanske rakete dugog dometa “storm šedou”.

Kao odgovor na upotrebu američkog i britanskog oružja, Rusija je 21. novembra izvela kombinovani udar na ukrajinski vojno-industrijski kompleks u Dnjepropetrovsku koji proizvodi rakete i oružje.

U borbenim uslovima testiran je jedan od najnovijih ruskih raketnih sistema srednjeg dometa “orešnik” sa balističkom hipersoničnom raketom bez nuklearnog punjenja.

Prethodno je Putin potpisao ukaz kojim se odobrava ažurirana nuklearna doktrina – Osnove geopolitike u oblasti nuklearnog obuzdavanja.

Potpisivanje ukaza uslijedilo je dva dana nakon što su brojni mediji objavili da su Sjedinjene Američke Države dozvolile Kijevu da zapadnim oružjem izvodi napade u dubinu ruske teritorije.

Kina je objavila da je otkrila najveće poznato nalazište zlata na svijetu, čija se vrijednost procjenjuje na više od 76 milijardi evra.

Ležište u rudniku zlata Vangu, smještenom u centralnoj Kini, moglo bi da sadrži više od 1.000 tona zlata, objavili su kineski državni mediji, citirajući Geološki institut provincije Hunan, prenosi Independent.

 

Prema navodima tog instituta, otkriveno je 40 zlatnih žila – dugih i uskih pukotina u stijenama ispunjenih metalom – na dubini od oko 1.600 metara u okrugu Pingjiang, u provinciji Hunan.

Samo ove žile mogle bi da sadrže oko 300 tona zlata, a dublji slojevi mogli bi kriti još veće rezerve, tvrde geolozi, prenosi Tportal.

“Mnoge uzorkovane stijene pokazale su vidljive tragove zlata”, izjavio je Čen Rulin, geolog i istraživač u Geološkom institutu.

Istražne bušotine na ivičnim dijelovima nalazišta otkrile su dodatne zlatne rezerve, što sugeriše da bi ono moglo biti još veće nego što se prvobitno procjenjivalo.

Ukupno bi ovo područje moglo da sadrži više od 1.000 metričkih tona zlata, što bi, prema trenutnim tržišnim cijenama, moglo da bude vrijedno više od 600 milijardi juana, odnosno oko 78 milijardi evra.