VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp: Grenland nam treba zbog nacionalne bezbjednosti; NATO da predvodi put da ga dobijemo

    Tramp: Grenland nam treba zbog nacionalne bezbjednosti; NATO da predvodi put da ga dobijemo

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je toj zemlji potreban Grenland radi nacionalne bezbjednosti i da je od vitalnog značaja za “Zlatnu kupolu” koju SAD grade.

    Tramp je na svojoj društvenoj mreži Socijalna istina napisao da bi NATO trebalo da bude predvodnik puta da ga SAD dobiju, jer ako to ne učini SAD, hoće Rusija ili Kina.

    – A to se neće desiti! Vojno, bez ogromne moći Sjedinjenih Američkih Država, koju sam veći dio izgradio tokom svog prvog mandata, a sada je podižem na novi i još viši nivo, NATO ni približno ne bi bio efikasna sila ili sredstvo odvraćanja. Oni to znaju, a znam i ja. NATO postaje mnogo moćniji i efikasniji sa Grenlandom u rukama SAD – napisao je Tramp.

    Kako je rekao, sve manje od toga je neprihvatljivo.

  • Bijela kuća u tajnosti kroji sudbinu Irana

    Bijela kuća u tajnosti kroji sudbinu Irana

    Dok se situacija oko Irana ne stišava, u tišini vašingtonskih kuloara odvijaju se tajni sastanci koji planiraju odrediti budućnost Irana, bez pitanja Iranaca.

    Reza Pahlavi sin svrgnutog šaha pokušava se nametnuti kao “spasitelj” uz blagoslov Trampove administracije, uprkos mračnoj istoriji vlastite porodice i nedostatku stvarne baze u domovini, pišu mediji.

    Proteklog vikenda Stiv Vitkof, specijalni izaslanik Bijele kuće, tajno se sastao s Rezom Pahlavijem, bivšim iranskim prestolonasljednikom u egzilu. Prema pisanju portala Aksios, ovo je prvi sastanak na visokom nivou između iranske opozicije i Trampove administracije od početka protesta prije 15 dana.

    Cilj sastanka je jasan: Pahlavi se pokušava pozicionirati kao “prelazni vođa” u slučaju pada Islamske Republike. No, iza kulisa se nazire opasan presedan, kreiranje lidera izvana, po mjeri zapadnih sila, a ne po volji naroda.

    Pahlavi, koji već dvije sedmice obilazi američke televizijske mreže pozivajući Trampa na intervenciju, dočekao je svoju priliku. Iako je Trampova administracija u početku bila skeptična prema njegovom uticaj, izvještaji o demonstrantima koji uzvikuju Pahlavijevo ime natjerali su Bijelu kuću da preispita strategiju.

    “Došlo je do uspona Pahlavija. Čini se da se to događa organski”, tvrdi neimenovani američki dužnosnik za Aksios.

    Međutim, analitičari upozoravaju na opasnu iluziju. Karim Sadjadpur iz Carnegie Endowmenta ističe da mnogi demonstranti, rođeni nakon 1979., osjećaju nostalgiju za erom koju nikada nisu doživjeli. Pahlavi za njih predstavlja imaginarnu sliku “velikog Irana”, no stvarnost je mnogo kompleksnija. Ankete pokazuju da, iako uživa podršku oko trećine ispitanika, isto toliko Iranaca mu se žestoko protivi, što ga čini figurom koja dijeli, a ne ujedinjuje.

    “Pomoć stiže” ili nova intervencija?

    Donald Tramp je u utorak dolio ulje na vatru porukom Irancima: “Pomoć je na putu”, pozivajući ih da preuzmu vladine institucije. Iako državni sekretar Marko Rubio tvrdi da se trenutno razmatraju “ne-kinetički” (nenasilni) odgovori, Trampova nepredvidivost ostavlja sve opcije otvorenim.

    U tom vakuumu moći, Pahlavi se nudi kao idealan pijun Zapada. Dok Pahlavi poziva na “osvajanje gradova” i prevrat, on to čini iz sigurnosti svog doma u Sjedinjenim Američkim Državama, daleko od Irana. Kritičari ga već dugo optužuju da pokušava kapitalizovati svoje porodično naslijeđe bez preuzimanja stvarnog rizika.

    Veza s Tel Avivom: Kome služi Pahlavi?

    Njegov “legitimitet” opterećen je istorijom. Njegov otac, šah Mohamed Reza Pahlavi, ostao je upamćen ne kao demokrata, već kao autokrata vraćen na vlast nakon zloglasnog puča 1953. godine, kojeg su direktno orkestrirale CIA i MI6 kako bi zaštitile zapadne naftne interese. Sin sada, čini se, igra po istom scenariju, tražeći stranu intervenciju kako bi se domogao trona.

    Možda najkontroverzniji aspekt Pahlavijeve “kampanje” su njegove bliske veze s Izraelom. Tokom 2023. godine, Pahlavi je boravio u zvaničnoj posjeti Izraelu kao gost premijera Benjamina Netanyahua, prenosi Kliks.

  • Kalas: EU sprema sankcije Rusiji i kredit za Ukrajinu

    Kalas: EU sprema sankcije Rusiji i kredit za Ukrajinu

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je sinoć da je politika EU dosljedna po pitanju podrške Ukrajini i povećanja troškova ratovanja za Rusiju, te najavila novi, 20. paket sankcija protiv Moskve i kredit od 90 milijardi evra za Kijev u naredne dvije godine.

    Kalas je istakla da će EU Ukrajini odobriti zajam od 90 milijardi evra za finansiranje funkcionisanja države i odbrane, dok se istovremeno radi na 20. paketu sankcija protiv Rusije, koji bi trebalo da bude finalizovan do kraja februara.

    „Predsjednik Rusije Vladimir Putin će pregovore shvatiti ozbiljno samo ako ga na to primoramo“, poručila je Kalas, dodajući da Rusija ima ambicije koje prevazilaze Ukrajinu i da EU mora dodatno da unaprijedi svoju odbrambenu spremnost, navodi se u saopštenju objavljenom na internet stranici Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).

    Visoka predstavnica EU naglasila je i da jačanje evropske odbrane nije zamjena za NATO, već doprinos snažnijoj ulozi Evrope unutar Alijanse, uz posebnu zahvalnost njemačkom ministru odbrane Borisu Pistorijusu na ulozi Njemačke u razvoju ključnih vojnih kapaciteta.

    Prema navodima evropskih zvaničnika, Evropska komisija već uveliko radi na nacrtu 20. paketa sankcija, iako formalni razgovori među državama članicama još nisu započeli.

    Očekuje se da paket bude predstavljen u januaru 2026. godine i usvojen do godišnjice početka rata, prenosi Tanjug.

    Iz Brisela poručuju da će novi paket sankcija biti usvojen u kratkom roku i da će predstavljati dio šire strategije EU koja povezuje spoljnopolitičke, bezbjednosne i ciljeve zaštite ljudskih prava.

    U međuvremenu, EU je 23. oktobra usvojila 19. paket sankcija protiv Rusije, koji obuhvata mjere u oblasti energetike, finansija, industrije, transporta, usluga i diplomatije.

    Među ključnim mjerama su zabrana uvoza i transporta ruskog tečnog prirodnog gasa, proširenje zabrana na uvoz ugljovodonika, nove sankcije ruskim i bjeloruskim bankama, kao i prva zabrana pružanja kripto-usluga ruskim državljanima i pravnim licima.

    Sankcije su proširene i na tzv. „flotu iz sjenke“, uz dodavanje 117 brodova na crnu listu, kao i na dodatne kompanije koje, prema navodima EU, podržavaju ruski vojno-industrijski kompleks.

    Uvedena su i ograničenja na izvoz robe i tehnologija koje mogu doprinijeti jačanju ruskih vojnih kapaciteta.

  • U Vašingtonu sastanak o Grenlandu

    U Vašingtonu sastanak o Grenlandu

    Šef danske diplomatije Lars Loke Rasmusen potvrdio je da će se danas u Bijeloj kući sastati sa potpredsjednikom SAD DŽej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom, zajedno sa grenlandskom ministarkom Vivijan Mocfelt. Sastanak je zatražila Danska, a domaćin će biti Vens.

    Tenzije su pojačane izjavama Donalda Trampa da će SAD “na ovaj ili onaj način” uzeti Grenland.

    Republikanci najavljuju zakon o aneksiji, dok grenlandski premijer Јens-Frederik Nielsen to odbacuje i poručuje da ostrvo ostaje u uniji s Danskom.

  • Zagonetna objava Bijele kuće

    Zagonetna objava Bijele kuće

    Bijela kuća je objavila fotografiju američkog predsjednika Donalda Trampa nasuprot mape Grenlanda i pozvala građane da prate situaciju.

    – Kliknite da biste pratili situaciju – piše u objavi na mreži Iks.

  • SAD pojačavaju pritisak: Kazna za sve koji posluju s Iranom

    SAD pojačavaju pritisak: Kazna za sve koji posluju s Iranom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je naredio uvođenje carina od 25 odsto zemljama koje posluju sa Iranom na bilo koji posao koji se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Istakao je da naredba odmah stupa na snagu.

    “Svaka zemlja koja posluje sa Islamskom Republikom Iran odmah će plaćati carinu od 25 odsto na bilo koje svoje poslovanje koje obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama”, naveo je Tramp u ponedjeljak objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Portparol Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je danas da je Tramp “pokazao da se ne plaši da koristi vojne opcije kada smatra da je to neophodno”, navodeći da “niko to ne zna bolje od Irana”.

    “Mislim da je jedna stvar u kojoj je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve svoje opcije na stolu, a vazdušni napadi bi bili jedna od mnogih, mnogih opcija koje su na stolu”, kazala je Livit, prenosi Skaj njuz.

    Ona je istakla da je za Trampa “diplomatija uvijek prva opcija”.

    Američke vlasti pozvale građane SAD da odmah napuste Iran
    Američke vlasti pozvale su građane SAD da odmah napuste Iran zbog stalnih nemira u zemlji.

    “Protesti širom Irana se intenziviraju i mogli bi da postanu nasilni, što bi dovelo do hapšenja i povreda”, saopštila je Virtuelna ambasada SAD u Iranu na sajtu.

    U saopštenju se navodi da građani SAD treba da očekuju kontinuirane prekide interneta, da planiraju alternativna sredstva komunikacije i, ako je bezbjedno, da razmotre odlazak iz Irana kopnenim putem u Jermeniju ili Tursku.

    Ukoliko odlazak nije moguć, američke vlasti pozivaju svoje građane da pronađu sigurno mjesto i da obezbijede zalihe hrane, vode, lijekova i drugih neophodnih stvari.

    Sjedinjene Američke Države nemaju ambasadu niti konzulat u Iranu.

    Švajcarska štiti interese SAD u Iranu.

    U ponedjeljak uveče, predsjednik SAD Donald Tramp je izjavio da Vašington prati proteste u Iranu i razmatra različite opcije za djelovanje.

    Kasnije je portparolka Bijele kuće Karolina Levit izjavila da Tramp razmatra, između ostalih opcija, vojnu akciju protiv Irana, ali da preferira diplomatiju.

    Masovni protesti u Iranu traju od 28. decembra prošle godine.

    Protesti, prvobitno pokrenuti teškom ekonomskom situacijom i devalvacijom nacionalne valute, ubrzo su dobili političku dimenziju.

    Sjedinjene Američke Države su u junu prošle godine napale tri iranska nuklearna postrojenja, uz obrazloženje da time sprečavaju Iran da dođe do nuklearnog oružja.

    Tramp je nekoliko puta izjavio da bi SAD mogle da intervenišu u Iranu, ako vlasti te zemlje ubijaju učesnike protesta, koji su zbog pada vrijednosti iranske valute i loše ekonomske situacije počeli 28. decembra prošle godine.

    Prema podacima grupa za ljudska prava u Iranu (IHRNGO) sa sjedištem u Norveškoj, najmanje 648 demonstranata ubijeno je u Iranu od početka protesta, dok je hiljade ljudi povrijeđeno.

  • Medvedev: Ako Tramp ne požuri Grenland će postati Rusija

    Medvedev: Ako Tramp ne požuri Grenland će postati Rusija

    Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije, našalio se danas, 12. januara da bi, ukoliko američki predsjednik Donald Tramp ne požuri, stanovnici Grenlanda mogli da glasaju za pridruživanje Rusiji.

    “Tramp mora da požuri. Prema nepotvrđenim informacijama, iznenadni referendum bi mogao da se održi za nekoliko dana, na kojem bi svih 55.000 stanovnika Grenlanda mogli da glasaju za prisajedinjenje Rusiji . I to je to! Nema više zvjezdica na zastavi. A Rusija će imati novi, svoj 90. federalni subjekt”, napisao je Medvedev na platformi Maks, prenijele su RIA Novosti.

    Grenland je danska autonomna teritorija.

    Međutim, Tramp je više puta izjavio da ostrvo treba da postane deo Sjedinjenih Američkih Država, navodeći njegov strateški značaj za nacionalnu bezbjednost.

  • Kongresmen predstavio zakon koji Trampu daje ovlašćenja za preuzimanje Grenlanda

    Kongresmen predstavio zakon koji Trampu daje ovlašćenja za preuzimanje Grenlanda

    Republikanski kongresmen Rendi Fajn predstavio je zakon kojim se američkom predsjedniku Donaldu Trampu daje ovlašćenje “da preduzme korake koji su neophodni” za preuzimanje Grenlanda i pokretanje procesa za njegovo pripajanje Sjedinjenim Američkim Državama.

    – Mislim da je u interesu svijeta da Sjedinjene Države imaju suverenitet nad Grenlandom – rekao je Fajn, republikanac iz Floride u Predstavničkom domu Kongresa, u ponedjeljak za Foks njuz.

    On je kazao da bi Kongres i dalje morao da odluči da li će Grenland proglasiti 51. saveznom državom SAD, ali da bi zakon koji je predložio “jednostavno ovlastio predsjednika da radi ono što radi, i kaže da Kongres stoji iza njega”.

    – A onda bi to ubrzalo njeno stvaranje države, ali bi i dalje bilo na Kongresu da odluči da li će to učiniti – rekao je Fajn.

    Fajn je kazao da bi američka vladavina bila bolja i za one koji žive na Grenlandu.

    – Njihova stopa siromaštva je visoka. Danska se nije dobro ophodila prema njima. Kada je rat došao u grad (Nuk), Danska nije mogla da ih zaštiti. Pogodite ko je zaštitio Grenland tokom Drugog svЈetskog rata? Mi smo – istakao je Fajn.

    Na pitanje da li bi podržao upotrebu vojne sile za preuzimanje tog ostrva, koje je danska autonomna teritorija, Fajn je rekao da misli da je “najbolji način” da se Grenland pripoji SAD dobrovoljno.

    – Stopa siromaštva na Grenlandu je mnogo, mnogo viša nego u Danskoj. Zemljom upravljaju socijalisti a nije u interesu Amerike da socijalisti upravljaju tako velikom teritorijom između Sjedinjenih Država i Rusije – rekao je Fajn.

    Ustav SAD daje Kongresu ovlašćenje da primi nove države u SAD.

    Obično se zahtijeva od Kongresa da usvoji zakon kojim se proglašava nova država, nakon što se formira njena teritorija, poslije čega ta teritorija mora da sastavi državni ustav koji su odobrili ljudi koji na njoj žive.

    Kongres zatim mora ponovo da glasa da bi primio tu novu saveznu državu, pre nego što konačno postane deo SAD, potpisom predsjednika SAD.

  • Novo lice modernog ratovanja?

    Novo lice modernog ratovanja?

    Tvrdnje o upotrebi misterioznog „zvučnog“ ili talasnog oružja tokom nedavne vojne operacije u Venecueli ponovo su otvorile pitanje postojanja i realnih mogućnosti naprednih sistema koji djeluju van okvira klasičnog naoružanja.

    ako zvanične potvrde nema, svjedočenja o dezorijentaciji, jakim bolovima, krvarenju i trenutnoj onesposobljenosti izazvala su globalnu pažnju i podstakla raspravu: da li takva tehnologija zaista postoji?

    Šta je zapravo „zvučno oružje“?

    U naučnom i vojnom smislu, pojam zvučnog oružja obuhvata akustične i usmjerene energetske sisteme koji koriste zvučne talase ili srodne frekvencije kako bi djelovali na ljudski organizam.

    Najpoznatiji primjer je LRAD (Long Range Acoustic Device) – uređaj koji emituje izuzetno glasan, usmjeren zvuk i koristi se širom svijeta za kontrolu mase, zaštitu brodova i granica.

    Međutim, LRAD se smatra neletalnim sredstvom, sa ograničenim dometom i jasno definisanim efektima.

    Naprednije tvrdnje, poput onih iz Venecuele, odnose se na eksperimentalne tehnologije koje bi kombinovale zvuk, vibracije i elektromagnetne talase.

    Upravo tu nastaje problem: nijedan takav sistem nije javno potvrđen kao operativno oružje u borbenim uslovima.

    Može li zvuk da izazove teške fizičke povrede?

    Stručnjaci naglašavaju da čist zvuk, čak i ekstremnog intenziteta, teško može izazvati simptome poput unutrašnjih krvarenja ili kolapsa većeg broja ljudi na otvorenom prostoru.

    Da bi zvučni talas imao takav efekat, bili bi potrebni izuzetno visoki nivoi energije, precizno usmjeravanje, kratka udaljenost između izvora i cilja.

    U realnim uslovima, takvi zahtjevi predstavljaju ozbiljno tehničko ograničenje. Zato pojedini naučnici smatraju da se u svedočenjima možda radi o kombinaciji više faktora: psihološkog šoka, panike, elektromagnetnog ometanja, kao i klasičnih sredstava poput suzavca ili eksplozivnih udara niskog intenziteta.

    „Havanski sindrom“ i slični slučajevi

    Tvrdnje iz Venecuele podsjećaju na tzv. „Havanski sindrom“, misteriozne zdravstvene probleme koji su godinama prijavljivale američke i kanadske diplomate.

    Iako su se i tada pominjali mikrotalasi i akustična sredstva, višegodišnje istrage nisu dale jednoznačan odgovor, a dio stručne javnosti zaključio je da ne postoji čvrst dokaz o postojanju tajnog oružja.

    Zašto se ovakve priče pojavljuju baš sada?

    U savremenom ratovanju, gdje se sve više koriste dronovi, sajber-napadi i elektronsko ometanje, granica između stvarne tehnologije i percepcije postaje nejasna.

    Priče o futurističkom oružju imaju snažan psihološki efekat – one zastrašuju protivnika, zbunjuju javnost i podižu mit o tehnološkoj nadmoći.

    U tom smislu, čak i bez dokaza, same glasine mogu imati stratešku vrijednost. Iako zvučna i energetska oružja postoje u ograničenim, neletalnim oblicima, trenutno nema pouzdanih dokaza da je u Venecueli korišćena tehnologija sposobna da masovno i trenutno onesposobi ljude na način opisan u svjedočenjima.

    Naučna zajednica ostaje skeptična, dok vojni analitičari upozoravaju da se nalazimo u eri u kojoj se informativni rat često vodi paralelno sa onim stvarnim.

    Da li je Venecuela bila poligon za tajni eksperiment ili samo novo poglavlje u savremenom ratnom propagandnom arsenalu pitanje je na koje odgovor tek treba da se pronađe.

  • Knajton: Britanska odbrana suočava se s rezovima

    Knajton: Britanska odbrana suočava se s rezovima

    Načelnik britanskih oružanih snaga, Ričard Knajton, rekao je članovima parlamenta da se razmatraju rezovi i odgode odbrambenih programa, uprkos obećanju Kira Starmera da će dati prioritet nacionalnom ponovnom naoružavanju.

    U ponedjeljak je Knajton, načelnik odbrambenog stožera, priznao da Britanija ne može ostvariti sve odbrambene sposobnosti koje su joj potrebne unutar trenutnog budžeta.

    Govoreći pred odborom za odbranu Donjeg doma, rekao je: “Ne možemo učiniti sve što bismo željeli učiniti tako brzo kao što bismo željeli učiniti u kontekstu budžeta koji smo postavili.”

    Na pitanje znači li to smanjenje programa ili njihovo odgađanje, Knajton je rekao: “Sve su to opcije koje se razmatraju, ali isto vrijedi i za nivo ambicije koju bismo mogli preuzeti i to su jasne činjenice.”

    Ministarstvo odbrane trenutno je u bitci s Ministarstvom finansija oko Plana ulaganja u odbranu (DIP), koji je izvorno trebao biti objavljen u jesen prošle godine.

    DIP ima za cilj nadograditi strateški odbrambeni pregled (SDR) i uporediti vladine planove s konkretnim brojkama prije povećanja odbrambene potrošnje od 2027. godine, prenosi “Politico”.