VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Poboljšava se zdravstveno stanje Roberta Fica

    Poboljšava se zdravstveno stanje Roberta Fica

    Zdravstveno stanje slovačkog premijera Roberta Fica, koji je ranjen u pokušaju ubistva, se poboljšava, rekli su ljekari.

    “Poslje današnje konsultacije, stanje pacijenta je stabilno. Klinički se popravlja, komunicira”, navodi se u saopštenju bolnice u kojoj se liječi Fico.

    Fico /59/ je upucan u srijedu, 15. maja, nakon terenskog sastanka Vlade u slovačkom gradu Handlova koji se nalazi 190 kilometara sjeveroistočno od Bratislave.

    Premijer je višestruko operisan nakon što je pogođenu u stomak, ruku i kuk.

    Osumnjičeni napadač Juraj Cintula /71/ priveden je odmah nakon napada i optužen za pokušaj ubistva s predumišljajem.

    Iz slovačkoh Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da je napad politički motivisan jer Cintula nije bio saglasan sa postupcima Vlade, a posebno je bio protiv obustave isporuka oružja Ukrajini.

  • Medvedev: Zelenski uzurpirao vlast

    Medvedev: Zelenski uzurpirao vlast

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski suštinski je uzurpirao vlast nakon što su otkazani predsjednički izbori u Ukrajini, rekao je zamjenik predsjedavajućeg ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

    “On je pljunuo na Ustav svoje zemlje, ignorisao Ustavni sud Ukrajine i nije čak ni produžio, već je uzurpirao vrhovnu vlast. On se pokrio neartikulisanom deklaracijom Vrhovne rade o ukidanju predsjedničkih izbora u vrijeme rata”, istakao je Medvedev, prenosi Srna.

    Sadašnjem ukrajinskom predsjedniku ustavna ovlašćenja ističu noćas.

    Izbori u Ukrajini trebalo je da budu održani u martu, ali se to nije desilo zbog proglašenja vanrednog stanja u zemlji.

  • Nebenzja iznio ruske uslove za diplomatsko rješenje rata u Ukrajini

    Nebenzja iznio ruske uslove za diplomatsko rješenje rata u Ukrajini

    Političko i diplomatsko rješenje ukrajinske krize je i dalje moguće, ali pod uslovom denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine, kao i njenog povratka na neutralan i nesvrstan status, izjavio je stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja na sjednici SB UN o Ukrajini.

    Istakao je da je bitno da prava ukrajinskih građana koji govore ruski i nacionalnih manjina budu potpuno obezbjeđena, čime bi se otklonili osnovni uzroci rata, prenosi RIA Novosti.

    Kina poziva SAD da ne koriste ukrajinski sukob za unapređenje svoje geopolitičke strategije, rekao je zamjenik stalnog predstavnika Kine u organizaciji Geng Šuang.

    ”Željeli bismo da skrenemo pažnju Sjedinjenim Državama da odvraćanje pažnje i prebacivanje krivice nije pravi način za rješavanje ukrajinske krize“, naglasio je on, prenosi Tanjug.

    Današnja sjednica SB UN otpočela je minutom ćutanja zbog smrti iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u helikopterskoj nesreći.

  • Savjet bezbjednosti UN odbacio ruski nacrt rezolucije

    Savjet bezbjednosti UN odbacio ruski nacrt rezolucije

    Savjet bezbjednosti UN nije prihvatio nacrt rezolucije koju je predložila Rusija o zabrani trke u naoružanju u svemiru.

    Ruska novinska agencija TASS navodi da je od 15 članica Savjeta bezbjednosti, sedam glasalo za dokument, uključujući Rusiju i Kinu, sedam je bilo protiv, a Švajcarska je bila uzdržana, prenosi Srna.

  • Oglasio se Stejt department o akciji kosovske policije na sjeveru Kosova

    Oglasio se Stejt department o akciji kosovske policije na sjeveru Kosova

    Američki Stejt department saopštio je da je razočaran što je, kako je navedeno, “Policija Kosova preduzela akciju u finansijskim institucijama na sjeveru Kosova”, ističući da ta akcija nije bila koordinirana sa međunarodnim partnerima i da ona eskalira tenzije.

    “Pitanja u vezi sa ovim kancelarijama bila su predmet dugih diskusija u okviru dijaloga koji vodi Evropska unija. Ova akcija nije koordinirana sa međunarodnim partnerima i eskalira tenzije”, navedeno je u odgovoru portparola Stejt departmenta za Glas Amerike, nakon što su pripadnici tzv. kosovske policije juče upali i zatvorili ekspoziture Poštanske štedionice (PŠ) u četiri srpske opštine na sjeveru KiM.

    Ističe se da to podriva percepciju o dobroj vjeri Prištine “u rješavanju otvorenih pitanja” sa Beogradom kroz dijalog koji vodi EU.

    Stejt department dodaje da je Vlada SAD dosljedno pozivala Prištinu na koordinaciju kako bi podržala njen napredak na evroatlantskom putu, a da je posljednji put to uradila podsekretarka Elizabet Alen na sastanku sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem 19. maja.

    Stejt department ponavlja i “jasnu zabrinutost” SAD zbog primjene uredbe centralne banke u Prištini koja ograničava upotrebu dinara na KiM.

    “Pozivamo vladu Kosova da se vrati konstruktivnom angažovanju u dijalogu uz posredovanje EU kao odgovarajućem kanalu za rješavanje pitanja u vezi sa normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije i da se pozabavi osnovnim potrebama svih svojih građana – uključujući i one iz srpske manjine – negativno pogođenih nedavnim promenama valutnih propisa”, ističe Stejt department.

    Pripadnici tzv. kosovske policije juče su upali i zatvorili ekspoziture Poštanske štedionice (PŠ) u četiri srpske opštine na sjeveru KiM, dok su građani u tom trenutku pokušavali da podignu penzije, socijalnu pomoć i druga primanja.

    Priveden je, pa pušten direktor direktora filijale Banke PŠ u Kosovskoj Mitrovici Igor Radić.

    Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević izjavio je da premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti upadom tzv. specijalne policije u ekspoziture PŠ na severu KiM pokazuje da je očajan jer mu njegovi “ktitori” još uvijek nisu omogućili ulazak tzv. Kosova u Savjet Evrope, dok je direktor Kancelarije za KiM Petar Petković istakao da je upad u ekspoziture PŠ eskalatorni potez Prištine koji za cilj ima izazivanje nemira i haosa i ukidanje srpskih institucija na KiM.

    Prema uredbi koju su usvojile privremene prištinske institucije, na KiM su od 1. februara gotovinske transkacije dozvoljene samo u evrima, što znači zabranu dinara.

    Uredba Prištine dovela je u pitanje egzistenciju i opstanak Srba na KiM, pošto svoja primanja od države Srbije dobijaju u dinarima.

  • Sud u Hagu zatražio nalog za hapšenje Netanjahua i lidera Hamasa, Sinvara

    Sud u Hagu zatražio nalog za hapšenje Netanjahua i lidera Hamasa, Sinvara

    Međunarodni krivični sud traži naloge za hapšenje lidera Hamasa Jahje Sinvara i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua zbog optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog napada na Izrael 7. oktobra i rata u Gazi.

    Ovo je za “CNN” rekao glavni tužilac suda Karim Kan Kristian Amanpur u ekskluzivnom intervjuu u ponedjeljak.

    Kan je rekao da MKS takođe traži naloge za izraelskim ministrom odbrane Joavom Galantom, kao i za još dvojicu najviših lidera Hamasa – Mohameda Diaba Ibrahima al-Masrija, vođu brigada Al Kasem i poznatijeg kao Mohamed Deif, i Ismaila Hanijeha, Hamas politički lider.

    Nalozi protiv izraelskih političara su prvi put da je MKS obilježio najvišeg lidera bliskog saveznika Sjedinjenih Država. Odlukom se Netanjahu nalazi u društvu ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojim je MKS izdao nalog za hapšenje zbog sukoba Moskve protiv Ukrajine.

    Vijeće sudija MKS-a sada će razmotriti Kanov zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje.

    Kan je rekao da optužbe protiv Sinvara, Hanijeha i al-Masrija uključuju “istrebljenje, ubistvo, uzimanje talaca, silovanje i seksualni napad u pritvoru”.

    “Svijet je bio šokiran 7. oktobra kada su ljudi istrgnuti iz svojih spavaćih soba, iz svojih domova, iz različitih kibuca u Izraelu”, rekao je Kan Amanpuru, dodajući da su “ljudi ogromno patili”.

    Optužbe protiv Netanjahua i Galanta uključuju “izazivanje istrebljenja, izazivanje gladi kao metode rata, uključujući uskraćivanje zaliha humanitarne pomoći, namjerno ciljanje na civile u sukobu”, rekao je Kan za Amanpur.

    Kada su se prošlog mjeseca pojavili izvještaji da glavni tužilac MKS-a razmatra ovu akciju, Netanjahu je rekao da bi bilo kakav nalog za hapšenje MKS-a protiv visokih izraelskih vladinih i vojnih zvaničnika “bio zgroženost istorijskih razmjera” i da Izrael “ima nezavisan pravni sistem koja rigorozno istražuje sva kršenja zakona.”

    Na pitanje Amanpura o komentarima koje je dao Netanjahu, Kan je rekao: “Niko nije iznad zakona.”

    Rekao je da, ako se Izrael ne slaže s MKS-om, “slobodni su, bez obzira na svoje prigovore na nadležnost, da podnesu izazov pred sudijama suda i to im savjetujem da učine.”

    Izrael i Sjedinjene Države nisu članice MKS-a. Međutim, MKS tvrdi da ima jurisdikciju nad Gazom, Istočnim Jerusalimom i Zapadnom obalom nakon što su palestinski lideri formalno pristali da budu vezani principima osnivanja suda 2015. godine, prenosi “Banjaluka”

  • Asanž: Amerika nije garantovala moja prava na slobodu govora

    Asanž: Amerika nije garantovala moja prava na slobodu govora

    Žulijan Asanž kaže da američka vlada nije garantovala njegovo pravo na slobodu izražavanja prema Prvom amandmanu, u novom izazovu njegovom izručenju.

    Utemeljitelj WikiLeaksa, Asanž (52) je tražen u SAD-u kako bi mu se sudilo zbog optužbi za hakovanje i špijunažu, zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata i depeša u 2010. i 2011. u vezi s ratovima u Avganistanu i Iraku.

    Britanske sudije rekle su da neće saslušati još jednu žalbu Asanža ako SAD iznese garancije da on neće biti oštećen na suđenju zbog svog stranog državljanstva, da se neće suočiti sa smrtnom kaznom i da se može osloniti na Prvi amandman, pravo koje štiti slobodu govora.

    U ponedjeljak su Asanžovi advokati rekli Žalbenom sudu u Londonu da je smrtna kazna u dovoljnoj mjeri isključena, prenosi “Standard”.

    Ali, utvrdili su da su druge garancije koje je ponudila SAD “očigledno neadekvatna” i zatražili su dalju žalbu u Asanžovom slučaju.

    Garancija u vezi smrtne kazne glasi: “Sjedinjene Države mogu pružiti takvu garanciju da Asanž nije optužen za kazneno djelo za koje se donosi odluka o smrtnoj kazni, a Sjedinjene Države još garantuju da mu se neće suditi za kazneno djelo za koje se izriče smrtna kazna.”

    “Prihvatamo da su SAD dale nedvosmislena obećanja da neće optužiti nijedno kazneno djelo koje je smrtno kažnjeno”, rekao je Edvard Ficdžerald KC, vođa Asanžovog pravnog tima.

    Ali rekao je da garancija o slobodi govora neće nužno zaštititi njegova prava na suđenju u Americi, te da to “uopšte nije garancija”.

  • Finansijski haos u najavi: ЕU ostaje bez novca za Ukrajinu brže nego što se očekivalo?

    Finansijski haos u najavi: ЕU ostaje bez novca za Ukrajinu brže nego što se očekivalo?

    Еvropska komisija mogla bi da ostane bez novca za Ukrajinu ranije nego što se očekivalo, upozorava “Politiko”.

    Portal podsjeća da je Еvropska unija u februaru, nakon nedjelja mukotrpnih pregovora, donijela odluku o slanju novog paketa pomoći Kijevu od 50 milijardi evra, kako bi podržali ekonomiju zemlje do 2027. godine.

    Brisel je na pola puta sa isplatom polovine novca koje su članice opredijelile do kraja ove godine Ukrajini, ali dok planirano izdvajanje izgleda dovoljno za 2024. godinu, ЕU bi mogla da se suoči sa teškoćama u daljoj podršci ukrajinskoj ekonomiji u godinama koje slijede.

    Ovo se pogotovo odnosi na potencijalni izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD u novembru, koji bi prema “Politiku” prijetio da pogorša stvari.

    Nedostatak inostrane pomoći Kijevu mogao bi da izazove finansijski haos kada je u pitanju sukobom razorena ekonomija.

    “To će značiti pogoršanje makroekonomske stabilnosti. Gubitak vrijednosti valute će dovesti do inflacije. A onda ulazimo u prilično opasnu situaciju”, rekao je Dmitar Bogov iz Еvropske banke za obnovu i razvoj.

    Zato se Brisel sada okreće alternativnim pravcima za prikupljanje sredstava za Ukrajinu bez korišćenja njenog sedmogodišnjeg budžeta, a to zahtijeva jednoglasnost između 27 zemalja ЕU.

    Najočekivanija opcija, koju podržavaju SAD, je da se godišnji profit od ruske imovine koja je zamrznuta na Zapadu iskoristi kao garancija za kredit od 50 milijardi evra za Ukrajinu.

    Pristalice tvrde da bi ovaj put ponudio dugoročne garancije bez korišćenja novca poreskih obveznika u vrijeme napregnutih nacionalnih budžeta i rastućih dugova u Еvropi, prenosi RT Balkan.

     

  • Izraelski zvaničnik nakon pogibije predsjednika Irana: “To nismo bili mi”

    Izraelski zvaničnik nakon pogibije predsjednika Irana: “To nismo bili mi”

    Izrael nije umiješan u pogibiju iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera u kojem je poginulo i nekoliko članova njegove pratnje, izjavio je danas neimenovani izraelski zvaničnik za Rojters.

    “To nismo bili mi”, rekao je izraelski zvaničnik.

    Pored Raisija i iranskog ministra inostranih poslova Hoseina Amira Abdolahijana, identifikovane su još tri osobe poginule u padu helikoptera na sjeverozapadu Irana, javila je iranska državna novinska agencija IRNA, a prenosi Tanjug.

    Poginuli su imam u gradu Tabrizu ajatolah Mohamed ali Al-e Hašem, načelnik iranske provincije Istočni Azerbejdžan, general Malek Rahmati i komandant jedinice za zaštitu predsjednika Sardar Sejed Mehdi Musavi.

    Poginuo je i određeni broj tjelohranitelja i posade helikoptera koji još nisu identifikovani.

  • Potvrđeno: Poginuo iranski predsjednik i svi putnici u helikopteru

    Potvrđeno: Poginuo iranski predsjednik i svi putnici u helikopteru

    Ebrahim Raisi, predsjednik Irana, poginuo je u helikopterskoj nesreći, kao i ostali koji su bili u helikopteru, javlja CNN.

    Nema znakova života u helikopteru predsjednika Raisija, tvrdi AFP, pozivajući se na Iransku državnu televiziju.

    Helikopter u kojem su se nalazili iranski predsjednik Ebrahim Raisi i iranski ministar spoljnjih poslova srušio se juče dok je prelijetao planinsko područje po gustoj magli na povratku s granice s Azerbajdžanom.

    Iranski državni mediji rekli su da su loši vremenski uslovi uzrok nesreće i da je to komplikovalo spasilačke operacije.

    Svi resursi vojske i elitne Revolucionarne garde bili su angažovani za operacije potrage i spašavanja.

    Ko je on?

    Iranski ultrakonzervativni kandidat Ebrahim Raisi (63) za predsjednika je izabran iz drugog pokušaja godine 2021, a otkako je preuzeo novu funkciju naredio je da se pooštri zakon o moralu, nadzirao je gušenje u krvi protivvladinih protesta i bio snažno angažovan u nuklearnim pregovorima sa svjetskim silama.

    U iranskom dvojnom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, vrhovni vođa, a ne predsjednik države, ima posljednju riječ o svim glavnim sektorima politike.

    Uprkos tome, mnogi su vidjeli Raisija kao snažnog kandidata za nasljednika svog 85-godišnjeg mentora, vrhovnoga duhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji snažno podržava Raisijeve političke smjernice.

    Raisi je bio politička nepoznanica jer je više od tri decenije radio u pravosuđu na čije je čelo imenovan 2019.

    Raisi je inače žestok kritičar Zapada. Hamnei ga je 2019. postavio za šefa pravosuđa, a brojni kritičari su ga napadali zbog dugogodišnjeg kršenja ljudskih prava, prenosi Index.

    Naime, Raisi je 1988. bio član “panela smrti”, vijeća koje je nadziralo masovno pogubljenje oko 5.000 političkih zatvorenika. U vijeću je bilo četvoro ljudi.

    A kao državni tužilac je odgovoran za pogubljenja puno političkih disidenata.