Kategorija: Svijet

Donald Trump se obraća javnosti nakon što je postao novi predsjednik SAD.

Hvala vam svima, ovo je sjajno. Ovo je pokret koji nikada niko prije nije vidio. Ovo je najveći politički pokret svih vremena. Nikada u Americi nije postojao ovakav pokret. A sada će dostići novi nivo važnosti. Izliječićemo Ameriku. Popravićemo sve u našoj državi. Prešli smo prepreke za koje su mnogi mislili da je nemoguće prijeći. Ovo je politička pobjeda kakvu Amerika nikada nije vidjela. Želim zahvaliti američkom narodu na podršci, rekao je Tramp u svom obraćanju.

– Boriću se za vas, vaše porodice, vašu budućnost. Neću prestati dok ne isporučimo snažnu i prosperitetnu Ameriku. Ovo će biti zlatno doba za Ameriku. Učinićemo vas ponosnima i srećnima. Želim da se jednog dana osvrnete i budete ponosni što ste glasali za ovu skupinu ljudi iza mene – rekao je Trump u svom prvom obraćanju, prenosi N1.

 

Kandidat Republikanske stranke Donald Tramp proglasio je pobjedu na predsjedničkim izborima u SAD.

Ovo je politička pobjeda kakva se do sada nije desila. Pomoći ćemo našoj zemlji da se izliječi. Sredićemo sve, ušli smo večeras u istoriju. Postigli smo najnevjerovatniji politički uspjeh i pobjedu – rekao je Tramp u svojim pristalicama u izbornom štabu na Floridi.

Tramp je rekao da je “ovo zlatno doba Amerike u koje ulazimo”.

– Pobjede u Viskonsinu, DŽordžiji, Sjevernoj Karolini daće nam bar 315 elektorskih glasova. Pobijedili smo i u broju glasova – istakao je on.

– Ovo je najveći politički povratak u istoriji, naopravićemo i najveći ekonomski povratak – poručio je Tramp.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa SAD Majk DŽonson proglasio je Donalda Trampa novoizabranim američkim predsjednikom

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da je ta zemlja spremna da vodi pregovore sa Ukrajinom.

“Nekoliko puta sam govorio da je Rusija ne samo spremna za pregovore, već je u određenoj fazi, na samom početku ovog konflikta, vodila te pregovore. Čak je bio pripremljen međusobno prihvatljiv sporazum koji je ukrajinska strana parafirala. Međutim, po savjetu sa strane, što su kasnije potvrdili i zvaničnici Ukrajine, ukrajinska strana je odbila taj sporazum”, rekao je Putin na ceremoniji predaje akreditivnih pisama stranih ambasadora u Kremlju, prenijele su Ria novosti.

Takođe je rekao da je Rusija otvorena za uzajamnu saradnju sa svim državama, prenosi Tanjug.

“Rusija je otvorena za uzajamno korisnu saradnju sa svim državama bez izuzetka na principima jednakosti, nemiješanja u unutrašnje stvari i striktnog poštovanja međunarodnog prava”, rekao je on.

Po pitanju sukoba na Bliskom istoku, Putin je rekao da se Rusija aktivno trudi da spreči eskalaciju palestinsko-izraelskog sukoba u veći rat.

Kada su zapadne zemlje 2008. godine proglasile tzv. Kosovo nezavisnim, niko nije polemisao o tome, primijetio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov na Međunarodnom simpozijumu “Stvarajući budućnost”.
Naime, Lavrov je situaciju na Kosovu i Metohiji iznio kao primjer neadekvatnog tumačenja Povelje Ujedinjenih nacija.

Prema njegovim riječima, Povelju UN bi trebalo tumačiti u cijelosti, a ne isticati samo one dijelove koji su “pogodni” da se iskoriste u konkretnom konfliktu, poručio je ruski ministar.

Zapadne zemlje zahtijevaju vraćanje granica Ukrajini iz 1991. godine, pozivajući se na teritorijalni integritet zemlje, kao i na određene rezolucije UN koje su usvajane, iako se trećina, a ponekad i polovina zemalja nije slagala sa njima.

Djelimična istina je gora od laži, zaključio je Lavrov na ovom simpozijumu, prenosi RT Balkan.

On je podsjetio na dio u Povelji UN u kom se i prije pominjanja “teritorijalne cjelovitosti” govori o pravu naroda na samoopredjeljenje koje je bilo osnova procesa dekolonijalizacije.

Kako je Lavrov ukazao, među rezolucijama koje je usvojila Generalna skupština UN mnogo prije ukrajinske krize postoji jedna iz 1970. godine kojom se navodi da su svi dužni da poštuju teritorijalnu cjelovitost onih država koje poštuju pravo nacije na samoopredjeljenje i da, s tim u skladu, imaju vlast koja bi predstavljala sve stanovnike koje živi na toj teritoriji.

Ta rezolucija je, za razliku od mnogih na koje se danas zapadne zemlje pozivaju u kontekstu ukrajinske krize, usvojena konsenzusom, dodao je.

Međutim, kako je Lavrov primijetio, oni koji su 2014. godine nasilno preuzeli vlast u Ukrajini i koji su kao svoj cilj deklarisali uništenje svega ruskog sigurno nisu predstavljali sve stanovnike, naročito ne one iz istočnih oblasti tadašnje Ukrajine i Krima.

Ruski ministar je istakao da od generalnog sekretara Antonija Gutereša nije čuo ni riječ osude povodom iskorenjivanja ruskog jezika iz svih sfera života u Ukrajini, niti izjave o nedavno usvojenom zakonu o zabrani kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve.

I jezik i religija su, u skladu sa Poveljom UN, dužni da se poštuju kao svetinja, zaključio je Lavrov.

Podsjetimo, ruski ministar je nedavno primijetio da je progon Srba sa Kosova i Metohije sličan nacističkom progonu ruskog stanovništva sa teritorije Donbasa koji su sprovodile ukrajinske vlasti.

 

Vlasti u Kijevu objavile su da su se prve sjevernokorejske trupe u Kurskoj oblasti našle na udaru ukrajinske vatre.

Prvi sjevernokorejski vojnici koji su raspoređeni u pograničnoj Kurskoj oblasti kao pomoć ruskoj vojsci ušli su u borbu sa ukrajinskim Oružanim snagama, objavio je na Telegramu šef odjeljenja za borbu protiv dezinformacija Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Andrej Kovalenko, prenosi Unian.

“Prvi pripadnici vojske Sjeverne Koreje već su se našli na udaru vatre u Kurskoj oblasti”, naveo je Kovalenko, izostavljajući detalje napada, prenosi Tanjug.

Unian podsjeća da je američki Stejt department potvrdio da je Sjeverna Koreja poslala oko 10.000 pripadnika vojnih snaga u Rusiju.

Kako se i očekivalo, sjevernokorejske trupe bi mogle da učestvuju u neprijateljskim dejstvima protiv Ukrajine u narednim danima, navodi Unian.

Uprkos američkim upozorenjima protiv odmazde prema Izraelu, Iran šalje prkosnu diplomatsku poruku. Planira kompleksan odgovor koji uključuje još moćnije bojeve glave i druge vrste oružja, izjavili su iranski i arapski zvaničnici upoznati s planovima za Wall Street Journal (WSJ).

Kako će Izrael odgovoriti zavisiće od obima, prirode i efikasnosti teheranskog najavljenog udara. Do sada se Izrael suzdržavao od napada na iranske naftne i nuklearne objekte, koji su ključni za ekonomiju i sigurnost Irana, ali ta kalkulacija bi se mogla promijeniti, rekli su izraelski zvaničnici.

Iran je obavijestio arapske diplomate da će u odgovor uključiti svoju konvencionalnu vojsku zbog gubitaka koje je pretrpio tokom izraelskog napada – četiri vojnika i jednog civila, naveli su iranski i arapski zvaničnici.

Uključivanje regularne vojske ne znači nužno da će se trupe direktno angažovati, već da će Islamska revolucionarna garda, koja inače vodi ovakve operacije, u ovom slučaju dobiti dodatnu podršku, piše WSJ.

Egipatski zvaničnik izjavio je da je Iran privatno upozorio na “snažan i kompleksan” odgovor.

“Naša vojska je izgubila ljude, tako da mora odgovoriti,” rekao je jedan iranski zvaničnik. Dodao je da bi Iran mogao koristiti teritoriju Iraka za dio operacije i vjerovatno ciljati izraelske vojne objekte, ali mnogo agresivnije nego prošli put.

Iran ne planira ograničiti odgovor na rakete i dronove, kao što je bio slučaj u dva prethodna napada, i bilo koje rakete koje bi bile korištene imale bi snažnije bojeve glave, rekli su iranski i arapski zvaničnici.

Iran je naveo da je u posljednjem napadu na Izrael 1. oktobra ispalio četiri različite vrste srednjedometnih balističkih raketa – Emad, Ghadr, te dvije svoje najnovije i najnaprednije, Kheibar Shekan i Fattah.

Dodatni faktor u iranskom odgovoru su američki izbori, izjavio je iranski zvaničnik. Iran ne želi utjecati na američke izbore svojim napadom, rekao je zvaničnik, dodajući da će odgovor uslijediti nakon izbora u utorak, ali prije inauguracije novog predsjednika u januaru. Prema američkim obavještajnim agencijama, Iran preferira Kamalu Harris u odnosu na Donalda Trumpa.

Zvaničnici iz Egipta, Bahreina i Omana izjavili su da su iranski diplomati dali te široke naznake odgovora nakon američkih upozorenja, kako javnih tako i privatnih, protiv sukoba s Izraelom.

Linda Thomas-Greenfield, ambasadorica SAD-a pri Ujedinjenim narodima, izjavila je prošle sedmice da bi napad Irana na Izrael ili SAD imao teške posljedice.

“Vjerujemo da ovo treba biti kraj direktne razmjene vatre između Izraela i Irana”, rekla je.

Promjene u iranskoj retorici i debata o odmazdi

Nakon izraelskog napada, iranski zvaničnici su u početku rekli drugim zemljama u regiji da ne namjeravaju odgovoriti. Međutim, u roku od nekoliko dana ton se promijenio. U petak, visoki iranski general zaprijetio je “nezamislivim odgovorom”, dok je vrhovni vođa zemlje, ajatolah Ali Hamenei, u subotu najavio “odgovor koji će polomiti zube”.

Zapadni zvaničnici vjeruju da iranski donosioci odluka još uvijek razmatraju kako i da li Iran treba odgovoriti, uključujući mogućnost da napad bude izveden direktno ili preko posrednika izvan Irana kako bi se omogućila određena distanca i izbjegla direktna odgovornost.

Izraelski zvaničnici također vjeruju da Iran ozbiljno razmatra odgovor i upozorili su da su spremni na daleko agresivniji napad u slučaju eskalacije.

Prošle sedmice, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je izraelska vojska pogodila “meki trbuh” Irana i odbacio “oholost” izjava iranskih lidera.

“Danas Izrael ima veću slobodu djelovanja nego ikad prije” rekao je Netanyahu. “Možemo djelovati bilo gdje u Iranu gdje to trebamo.”

Američka podrška Izraelu i razmještanje vojnih snaga

Sjedinjene Američke Države radile su na tome da ograniče izraelski napad 26. oktobra na vojne ciljeve, ostavljajući netaknute iranske nuklearne i naftne objekte. Arapski zvaničnici izrazili su zabrinutost da ovog puta Izrael možda neće biti suzdržan, a Netanyahu je prošle sedmice ponovio da je sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja “najviši cilj” Izraela. Iran negira da radi na izgradnji nuklearnog oružja.

Izrael je nagovijestio da bi mogao napasti ove vrste ciljeva svojim napadom 26. oktobra. Pogođen je objekat koji je Iran ranije koristio za radove na nuklearnom oružju. Satelitske snimke su pokazale da je Izrael također pogodio cilj slabe vrijednosti u iranskoj rafineriji u Abadanu, rekli su eksperti.

U nedjelju je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio da njegova zemlja ne može ostaviti izraelski napad bez odgovora. Ipak, u znak da Iran još uvijek razmatra kako da se osveti, rekao je da “tip i intenzitet našeg odgovora” može biti drugačiji ukoliko bi došlo do primirja u Gazi i Libanu.

Američka vojska nije bila uključena u najnoviji izraelski napad na Iran, ali bi u slučaju iranskog odgovora vjerovatno bila uključena u odbranu Izraela. Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin naredio je razmještaj nekoliko B-52 bombardera, tankerskih aviona i mornaričkih razarača na Bliski istok, saopćio je Pentagon u petak.

Dodatni vojni resursi stići će u vrijeme kada se očekuje odlazak borbene grupe nosača aviona USS Abraham Lincoln iz regije. SAD će ostati bez nosača i njegovih pratećih brodova u regiji prvi put nakon što je Hamas napao Izrael u oktobru 2023.

Predsjednica Moldavije Maja Sandu osvojila je drugi mandat u drugom krugu predsjedničkih izbora, koji je održan u nedjelju, pokazuju preliminarni podaci moldavske Centralne izborne komisije (CIK).

“Kišinjev je pokazao izvanrednu mobilizaciju. Zabilježen je impresivan i istorijski odziv mladih. Glasalo je više od 1.690.000 ljudi. Razumem da se glasalo za promjene, promjene koje se očekuju u društvu, ali želim da znate da sam čula sve glasove, uključujući i one koji kritikuju”, rekla je Sandu u obraćanju, prenijela je državna novinska agencija Moldavije Moldpres.

Nakon obrade 98,42 odsto izbornog materijala, 899.154 birača – što je 54,70 odsto građana koji su izašli na izbore – glasalo je za Maju Sandu, dok je kandidat socijalista Aleksandar Stojanoglu dobio 744.782 glasova, odnosno 45,30 odsto glasova.

U drugom krugu predsjedničkih izbora glasalo je 1.697.047 birača, što je 54.28 odsto od ukupnog broja birača u toj zemlji, a pobjedu je odnio kandidat koji je osvojio većinu glasova.

SAD pripremaju Evropu da uđe u direktan vojni sukob sa Rusijom u slučaju da Kijev ne uspije da ostvari ciljeve, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Kao rezervna opcija, u slučaju da režim /ukrajinskog predsjednika Vladimira (Zelenskog podbaci, oni /američke vlasti) pripremaju kontinentalni dio Evrope da krene u samoubilačku avanturu i uđe u direktan oružani sukob sa Rusijom”, rekao je Lavrov na Međunarodnom simpozijumu “Stvaranje budućnosti”, prenosi Srna.

Simpozijum je počeo danas u Moskvi i trajaće do srijede, 6. novembra. Događaju ove godije prisustvuju predstavnici 87 zemalja.