Kategorija: Svijet

  • Orban: Razgovor o nuklearnom oružju “loš predznak”

    Orban: Razgovor o nuklearnom oružju “loš predznak”

    Od izraza “misija NATO u Ukrajini” diže vam se kosa na glavi, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban, dodajući da su razgovori o taktičkom nuklearnom oružju, municiji sa osiromašenim uranijumom, samom svjetskom ratu i slanju trupa odbrambenih saveza van njene teritorije “zastrašujući”.

    Orban je u intervjuu za Јutjub kanal “Patriota” naveo da otpor ovim stvarima nije toliko jak među zapadnjacima kao među Mađarima, istakavši da smo sada “usred procesa o kome bi se za 10 godina moglo govoriti kao o uvodu u treći svjetski rat”.

    Evropa je, kako je rekao, utonula u rat, a da nije bilo ni procjena o količini novca i opreme koja će biti potrebna da se postigne njen vojni cilj, dodajući da “nikada nije vidio ništa neodgovornije”.

    Komentarišući atentat na slovačkog premijera Roberta Fica, rekao je da je bio šokiran i da je njegova prva misao bila zabrinutost za život njegovih kolega.

    Njegova druga misao je, kako je rekao, bila da će biti “ostavljen sam” u Briselu sa svojim stavom o ratu i da će mu nametnuti “sve vrste dodatnih bezbjednosnih pravila”.

    Što se tiče rata, Orban je rekao da evropski političari imaju tendenciju da razmišljaju o nuklearnoj bombi uglavnom kao o “taktičkom oruđu odvraćanja”, a ne o nečemu što zapravo treba da se koristi.

    On je, međutim, dodao da je problem u tome što niko u Drugom svjetskom ratu nije pomislio da će Amerikanci upotrijebiti nuklearne bombe.

    Orban je rekao da smatra da je razgovor o nuklearnom oružju “loš predznak”.

    Istakao je i da će izbori koji će biti održani za evropski parlament 9. juna biti izbor između rata i mira, budućnosti naše djece i ukupnim mogućnostima za život Mađarske.

  • Kina podigla borbene avione – vojska u pripravnosti

    Kina podigla borbene avione – vojska u pripravnosti

    Tajvanska vojska primetila 21 kineski vojni avion i 15 brodova oko ostrva u poslednja 24 sata, saopštile su jutros vlasti u Tajpeju.

    Deset kineskih aviona ušlo je u zonu identifikacije protivvazdušne odbrane Tajvana.

    Kina je u četvrtak i petak sprovela vojne manevre oko Tajvana, negodujući zbog govora novog tajvanskog predsednika Laj Čing-tea koji ocenjuje kao separatistički.

    Tajvan je osudio nove vojne manevre Kine oko ostrva koji su počeli nekoliko dana nakon inauguracije predsednika.

     

  • “SAD će učestvovati na mirovnom samitu o Ukrajini”

    “SAD će učestvovati na mirovnom samitu o Ukrajini”

    SAD će učestvovati na mirovnom samitu koji Ukrajina organizuje u Švajcarskoj sledećeg meseca, izjavio je danas američki zvaničnik, ali je odbio da kaže ko će prisustvovati ili na kom nivou će prisustvovati SAD, preneo je Rojters.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski apelovao je ranije danas na svetske lidere, pored ostalih i na američkog predsednika Džozefa Bajdena i kineskog lidera Si Đinpinga da se pridruže samitu jer su, kako je naveo, napori globalne većine najbolja garancija da će sve obaveze biti ispunjene.

    Zelenski je, u obraćanju svetskim liderima iz Harkova uoči mirovnog samita u Švajcarskoj, poručio da ne postoji nacija koja može sama da zaustavi rat u Ukrajini i da je za to potreban angažman svetskih najviših zvaničnika i pozvao ih da se u što većem broju pridruže samitu.

    Kineski predsednik Si Đinping izjavio je početkom meseca da će Peking podržati svaku mirovnu konferenciju o Ukrajini koju odobre i Moskva i Kijev.Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su bilo kakvi razgovori o Ukrajini bez Rusije besmisleni i da su, u stvari, ”pregovarački proces bez svrhe”, dok je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da neke zemlje koje nameravaju da učestvuju na skupu o Ukrajini planiraju da to učine samo kako bi objasnile besmislenost održavanja takvog događaja bez učešća Rusije i na osnovu ultimatuma.

     

     

  • Smrtonosni napad

    Smrtonosni napad

    Najmanje 40 civila je ubijeno, a mnogi su povređeni u izraelskim vazdušnim napadima na grad Rafu, na jugu Pojasa Gaze, prenose palestinski mediji.

    Agencija Wafa navodi da je najmanje osam raketa pogodilo šatore u severozapadnom delu grada, gde su smešteni raseljeni Palestinci.

    Međunarodni komitet Crvenog krsta saopštio je da njegova terenska bolnica u Rafi prima veliki broj povređenih, a da i druge bolnice primaju veliki broj pacijenata.

    Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri opisao je napad u Rafi kao “masakr”.

    Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su izvele precizan napad na kompleks Hamasa u gradu Rafa, gde su se okupljali visoki zvaničnici te palestinske militantne grupe, prenosi Tajms of Izrael.
    IDF je kasnije saopštio da su u napadu ubijeni komandant Hamasovog štaba na Zapadnoj obali Jasin Rabia i još jedan pripadnik Hamasa.

     

  • Klizište u Papui Novoj Gvineji: Zatrpano više od 2.000 ljudi

    Klizište u Papui Novoj Gvineji: Zatrpano više od 2.000 ljudi

    Više od 2.000 ljudi zatrpano je u klizištu u naselju na sjeveru Papue Nove Gvinije, saopštio je danas Nacionalni centar za prirodne katastrofe Papue Nove Gvineje.

    ”Klizište je zatrpalo više od 2.000 ljudi, dovelo do velikih razaranja građevina i prouzrokovalo velike udare na ekonomiju zemlje”, navedeno je u pismu koji je Centar uputio Ujedinjenim nacijama, prenosi Tanjug.

    Više od 150 kuća je zatrpano u klizištu, a evakuisano je oko 1.250 ljudi.

    Međunarodna organizacija za migracije prethodno je saopštila da se vjeruje da je više od 670 ljudi poginulo u klizištu.

    Do danas je pronađeno samo pet tijela, dok su muškarac i žena izvučeni živi, nakon što su spasioci čuli kako ih dozivaju ispod ruševina.

    BBC navodi da su ljudi na pojedinim mjestima zatrpani na dubini od deset metara.

    Klizište je blokiralo pristup auto-putu, zbog čega se do tog područja može stići jedino helikopterom.

    Premijer Papue Nove Gvineje, Džejms Marape izjavio je da u potrazi za preživjelima i pružanju pomoći učestvuju pripadnici službi za vanredne situacije, vojske i komunalnih službi.

  • Rusi su nemilosrdni, i imaju ključni cilj

    Rusi su nemilosrdni, i imaju ključni cilj

    Postoje neki gradovi koje Ukrajina jednostavno ne može sebi da priušti da izgubi u ratu protiv Rusije, a Lipci je jedan od njih.

    Lipci je grad koji trenutno trpi neke od najbrutalnijih ruskih napada: ulice su u plamenu od vazdušnog napada nekoliko trenutaka ranije u trenucima kada u njih ulaze novinari CNN, pod okriljem tame. Noć im pruža jedini predah od napada dronom; u satima pre dolaska novinari su videli da je grad pogođen osam puta.

    Ipak, vojnici 13. Nacionalne garde Kartije moraju da izdrže, jer su ulozi ovde ogromni. Nemilosrdni napad Rusije ima ključni cilj: ako zauzme Lipci, onda može da pozicionira artiljeriju tako da joj se u dometu nađe drugi najveći ukrajinski grad Harkov, 20 minuta niz put.

    Dole u ​​bunkeru komandir Oleksandr, gleda u jedan od svojih brojnih dronova.

    “Videli ste i sami kako sve gori. Tako je svake noći,” rekao je on.
    Njegovi ljudi su bili među prvima koji su se bavili novim napredovanjem Rusije u oblasti Harkova pre skoro dve nedelje. On kaže da se bore protiv obučenih profesionalnih vojnika.

    “To možemo da vidimo iz njihove opreme i taktike. Oni ne šalju bilo koga u napade,” rekao je.

    Novinari su ga upitali koja su utvrđenja bila na mestu pre iznenadnog ruskog napada.

    “Ovde ništa nije pripremljeno. Ništa. Baš ništa. Svi položaji se grade rukama pešadije,” rekao je.

    Napolju noć potresa još eksplozija.

    “Pre tri nedelje civili su ovde živeli mirnim životom. Ponovo gradili kuće, sve je bilo u redu. A sada je većina kuća uništena,” kaže vojnik.

    Širom grada Harkova, u kojem živi oko milion civila, ukrajinske snage pokušavaju da obuzdaju uporni ruski napad iz više uglova. Više od nedelju dana izveštavajući po selima u okolini grada, CNN je video ukrajinske jedinice koje drže svoje položaje u velikoj opasnosti i riziku, a ponekad koriste zastarelu i oskudnu artiljeriju da odbiju mnogo bolje opremljene ruske snage, sposobne da osujeti njihove najosnovnije manevre ogromnim broj dronova.

    Na jednom položaju bliže ruskoj granici, 92. jurišna brigada pokazala je CNN-u rusko artiljerijsko oruđe, zarobljeno u prvim danima rata, iz koje sada ispaljuju francuske minobacačke granate. Pištolj je bio delimično sakriven žičanom mrežom, koja je imala za cilj da pruži određenu zaštitu od dronova. Ipak, iznad, neidentifikovani izviđački dron je počeo da lebdi, primoravajući jedinicu da pobegne u bunker.

    Druga jedinica je prinuđena da koristi sovjetsku artiljeriju napravljenu 1940-ih. Stara municija je delimično zarđala. Artun, njihov komandant, koristi novije poljske granate, ali sada ispaljuje samo 10 dnevno, dok je na jesen mogao da ispaljuje 100.

    Dronovi su “veliki problem”, kaže Artun.

    “U sebi imam gelere za uspomenu,” dodaje on, misleći na ostatke ruskog drona “lancet” koji mu je još uvek u ruci i stomaku, a koje hirurzi nisu mogli da uklone.

    “Ali postoje određene radnje koje vas mogu spasiti od dronova,” kaže on.

    Jedan od njih je upozorenje sa skenera frekvencija.

    Skoro dve godine, Harkov je mislio da je pretnja od njegovog suseda prošla. Munjevito rusko povlačenje krajem 2022. ostavilo je oblast Harkova mirnom i ona je predstavljala “lansirnu rampu” za ukrajinske napade preko granice u Rusiju.

    Napadi su se, međutim, nastavljali u daljini, držeći stanovnike grada budnima tokom bučnih noći, sada pojačanih pretnjom ruske artiljerije koja se približava.

    “Tampon zona”
    Dok tek treba da se vidi koliko će ruske trupe napredovati sa severa, Vladimir Putin tvrdi da ofanziva nije pokušaj da se zauzme grad Harkov.

    U izjavi od 17. maja rekao je: „Javno sam rekao da ćemo, ako se tako nastavi, biti primorani da stvorimo zonu bezbednosti, sanitarnu zonu“, tvrdeći da je to trenutni cilj ruskih trupa na severu Ukrajine.

    U ovom trenutku, većina borbi je još uvek koncentrisana na istoku, gde Rusija zauzima ogromna područja ukrajinske teritorije.

    Zauzet prvog dana sukoba
    Kako je rusko-ukrajinski rat eskalirao u rusku invaziju na Ukrajinu 2022, Lipci su zauzele ruske oružane snage 24. februara 2022, prvog dana sukoba (selo je udaljeno samo 5 kilometara od granice).

    Do 10. maja 2022, veliki ukrajinski kontranapad oko Harkova doveo je do toga da se oko grada Lipci povedu nove bitke i da ga ruske snage redovno granatiraju.

    Četiri meseca kasnije, ukrajinske snage su povratile kontrolu nad mestom 11. septembra 2022. kao rezultat ukrajinske kontraofanzive u Harkovu 2022. godine.

    Dana 10. maja 2024. godine, ruske oružane snage su pokrenule još jednu ofanzivu ka Harkovu, prvu u toj oblasti od februara 2022. godine. Do 14. maja, ruski vojni blogeri su izvestili da su ruske snage ušle u severnu periferiju Lipca.

  • “Ukrajinska vojska je u zamci”

    “Ukrajinska vojska je u zamci”

    Ukrajinska vojska se našla u zamci u Volčansku, rekao je britanski analitičar Aleksandar Merkuris na svom Jutjub kanalu.

    “Ukrajinske snage kojih još ima severno od reke Volčja su odsečene. One su, zapravo, u zamci,” rekao je on.

    Prema rečima analitičara, na tom pravcu se vode intenzivne borbe a ukrajinski položaji su pod snažnom paljbom.

    “Ukrajinci će teško popuniti svoje redove na tim položajima. Možemo pretpostaviti da su Rusi, zahvaljujući dominaciji u vazduhu, pokrili teritoriju dronovima, a u stanju su i da spreče Ukrajince da se suprotstave dronovima,” zaključio je Merkuris.

    Podsetimo, šef administracije Harkovske oblasti Vitalij Gančev izjavio je za ruski Prvi kanal da su ruske snage oslobodile severni deo Vočlanska.

  • Šolc priznao

    Šolc priznao

    Nemačka je pružila Kijevu svu vojnu pomoć koju je mogla, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc, prenosi portal “N-tv”.

    Autor članka podseća da je Nemačka do sada isporučila Ukrajini oružje vredno 28 milijardi evra, kao i dva sistema PVO “patriot”.

    “Zaista smo po tom pitanju dostigli granice mogućeg… Naša odgovornost je da pomognemo Ukrajini u njenoj odbrambenoj borbi, istovremeno izbegavajući da se sukob pretvori u rat Rusije i NATO,” rekao je Šolc.

    U tom kontekstu on je ponovio da Berlin nije spreman da isporuči Kijevu rakete dugog dometa “taurus” koje Ukrajina traži.

    Berlin je juče objavio o slanju novog paketa pomoći Kijevu koji, između ostalog, uključuje tenkove “leopard 1”, dronove i 8.500 granata kalibra 155 mm. “Špigel” je pisao da je Ukrajina od Nemačke dobila i četvrti sistema “iris-T”.

  • Stoltenberg otkrio zašto NATO neće slati trupe u Ukrajinu

    Stoltenberg otkrio zašto NATO neće slati trupe u Ukrajinu

    Severnoatlantska alijansa povećaće podršku Ukrajini, ali neće slati svoje trupe u tu zemlju, da ne bi postala “deo sukoba”, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Iako povećavamo podršku Ukrajini da se odbrani, ne planiramo da šaljemo trupe NATO u Ukrajinu niti proširenje NATO kišobrana protivvazdušne odbrane na Ukrajinu. NATO neće postati deo sukoba”, rekao je Stoltenberg u intervjuu za nemački list “Velt am zontag”.

    Prema njegovim rečima, teoretski bi bilo moguće oboriti ruske rakete sa teritorije Poljske ili Rumunije, na primer, uz pomoć baterija Patriot.

    Stoltenberg je dodao da će se na sastanku u Pragu ministri spoljnih poslova NATO pripremati za samit u Vašingtonu, koji će biti održan sredinom jula.

    On je kazao da će se razgovarati i o jačanju podrške Ukrajini.
    “NATO se sprema da odigra mnogo veću ulogu u koordinaciji bezbednosne podrške i obuke za Ukrajinu”, istakao je generalni sekretar NATO.

    On je, takođe, rekao da to zahteva dugoročnu finansijsku posvećenost da bi se podrška postavila na čvršće i jasno predvidljive osnove. S obzirom na sve veće gubitke Ukrajine, Stoltenberg je pozvao zemlje NATO da pruže znatno veću podršku.

    “Još nije kasno da Ukrajina pobedi. Moramo da pošaljemo više oružja i municije u Ukrajinu, uključujući protivvazdušne sisteme i oružje dugog dometa”, istakao je on.

    Istovremeno, rekao je Stoltenberg, saveznici moraju imati planove da popune svoje vojne zalihe i povećaju proizvodnju oružja i municije.

    “Ako Putin nametne svoju volju Ukrajini, neće biti trajne bezbednosti u Evropi i svet će u celini postati nestabilniji. Moramo odvratiti Rusiju od dalje agresije.

    Politika pomirenja prema Putinu neće funkcionisati”, istakao je Stoltenberg.

    Kada je reč o Kini, generalni sekretar NATO je kazao da NATO upozorava Kinu da njena podrška Rusiji u ukrajinskom ratu ugrožava saradnju sa Zapadom.

    “Kina kaže da želi da održi dobre odnose sa Zapadom. Istovremeno, Peking raspiruje rat u Evropi. Ne možete imati oboje”, istakao je Stoltenberg.

    Podrška Kine je od vitalnog značaja za ruski rat u Ukrajini, naveo je Stoltenberg.

    “Postoji jasan porast prodaje mašinskih delova, mikroelektronike i drugih tehnologija koje Moskva koristi za proizvodnju projektila, tenkova i aviona za upotrebu protiv Ukrajine”, rekao je on.

  • Ukrajina istražuje svoju 125. brigadu

    Ukrajina istražuje svoju 125. brigadu

    Ukrajina istražuje tvrdnje da je nepažnja njenih jedinica dozvolila ruski upad na severoistok zemlje.

    Državni istražni biro otvorio je istragu o tome kako su 125. brigada i njoj potčinjene jedinice organizovale odbranu u oblasti Harkova, objavila je Ukrajinska pravda, pozivajući se na sudske dokumente.

    Moskovske trupe su 10. maja pokrenule novu ofanzivu u kojoj su napredovale šest milja, navodno zauzimajući naselja u potezu koji je osmišljen da rastegne ukrajinske snage dok čekaju isporuku novog zapadnog oružja.

    U sudskom dokumentu se navodi da je preliminarnom istragom utvrđeno da 125. brigada, 415. odvojeni streljački bataljon, 23. mehanizovana brigada, 172. odvojena streljačka i druge jedinice “nisu pravilno organizovale odbranu položaja na granici Harkovske oblasti” zbog “nepažljivog odnosa prema vojnoj službi”.

    U dokumentu se, prema prevodu, navodi da je ruska ofanziva “dovela do gubitka položaja, vojne opreme i ljudstva” i da su ukrajinske trupe “napustile” druge položaje.