Kategorija: Svijet

  • Evropa razmatra nastavak pomoći Ukrajini ukoliko se Amerika povuče

    Evropa razmatra nastavak pomoći Ukrajini ukoliko se Amerika povuče

    Evropski zvaničnici su na Samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti razmatrali nastavak finansijske podrške Ukrajini, ukoliko novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp obustavi američku pomoć.

    Izražena je zabrinutost da bi Tramp mogao da pokuša da prebaci finansijski teret pomoći na Evropu, iako za sada nema indikacija da će to biti slučaj.

    Tramp je više puta kritikovao evropske članice NATO da ne ulažu dovoljno u svoje odbrambene sposobnosti i da se oslanjaju na SAD, a tokom kampanje je tvrdio da bi mogao da okonča rat u Ukrajini u roku od 24 časa ako bude izabran, iako nije objasnio na koji način.

    Među evropskim zvaničnicima postoji zabrinutost da bi novi predsjednik SAD mogao da smanji podršku Kijevu i da postigne dogovor sa Kremljom na štetu Ukrajine.

    Neki evropski zvaničnici navode da pravi problem možda nije novac, već vojni resursi, koje prvenstveno obezbjeđuje Vašington.

    “EU pruža najviše pomoći Ukrajini”
    Prema Kilskom institutu za svjetsku ekonomiju, EU pruža najviše pomoći Ukrajini, izdvojivši ukupno 118 milijardi evra od 2022, dok su SAD obezbijedile skoro 85 milijardi evra pomoći.

    – Ukrajina je zahvalna za svu podršku naših partnera i otvoreni smo za sve konstruktivne ideje za postizanje pravednog mira za našu zemlju – rekao je predsjednik Volodimir Zelenski na Samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti, prenosi Blic.

    Tramp i Zelenski su, u međuvremenu, obavili telefonski razgovor i dogovorili se da ojačaju saradnju, a razgovoru je prisustvovao i biznismen Ilon Mask.

  • Oglasio se Tramp: Mislim da ću razgovarati sa Putinom

    Oglasio se Tramp: Mislim da ću razgovarati sa Putinom

    Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp izrazio je želju da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Mislim da ćemo razgovarati – prokomentarisao je Tramp mogućnost razgovora sa Putinom.

    Nešto ranije, ruski predsednik Vladimir Putin čestitao je Trampu pobjedu na predsejdničkim izborima, rekavši da je spreman za kontakte s njim.

  • Putin čestitao Trampu

    Putin čestitao Trampu

    Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je Donaldu Trampu izbor za predsjednika SAD.

    Putin je, takođe, rekao da je spreman za kontakt s Trampom.

    Kako je rekao, nije mu problem da ga i sam pozove.

    Istakao je da Trampove izjave tokom predizborne kampanje koje se tiču obnavljanja odnosa sa Rusijom zaslužuju pažnju.

    – Možete na različite načine da gledate na Trampa, ali on je hrabar čovjek, njegovo ponašanje u trenutku atentata je dokaz za to – rekao je ruski predsjednik.

    On je ocijenio da je tokom prvog mandata Tramp strahovao da ne načini neki suvišan korak ili da ne kaže nešto suvišno.

    – Šta će preduzeti u drugom mandatu nije za sada poznato. Ali, njegove izjave o namjeri da obnovi odnose sa Rusijom i okonča sukob u Ukrajini zaslužuju pažnju – poručio je Putin.

  • “Rusija je spremna”

    “Rusija je spremna”

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je danas da Moskva nikada nije odbijala kontakte sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da je bolje razgovarati nego se međusobno izolovati.

    On je podsjetio da nije Rusija prekidala odnose sa SAD i dodao da li će da bude prijedloga, prenosi Sputnjik.

    “Ponavljam: nismo mi prekidali odnose i nismo mi ti koji treba da predlažu da se obnove. Ali ako postoji inicijativa da se sjedne i iskreno, bez ikakvih jednostranih zahtjeva razgovara o tome gdje smo i kako treba da idemo dalje, mi smo spremni”, rekao je Lavrov.

    “Nikada nismo odbijali kontakte. Predsjednik Putin naglašava naš stav svaki put kada se razgovara o ovoj temi. Uvijek je bolje razgovarati nego se međusobno izolovati”, rekao je Lavrov na konferenciji za medije u Astani, odgovarajući na pitanje o perspektivama za kontakte sa timom Donalda Trampa, pobjednika predsjedničkih izbora u SAD.

  • Državljanin BiH pod britanskim sankcijama: Ratovao za “Vagner” u Ukrajini

    Državljanin BiH pod britanskim sankcijama: Ratovao za “Vagner” u Ukrajini

    Velika Britanija danas je objavila svoj najveći paket sankcija Rusiji u godinu i po dana, izričući kaznene mjere za 56 osoba i subjekata povezanih s moskovskim ratnim strojem, uključujući grupe plaćenika aktivne u Africi i pojedinca optuženog za umiješanost u napad bojnim otrovom novičokom 2018. godine.

    Među sankcionisanima je i Davor Dragolobović Savičić iz Doboja.

    “Savičić je uključen ili je bio uključen u destabilizaciju Ukrajine ili podrivanje ili prijetnju teritorijalnom integritetu, suverenitetu ili nezavisnosti Ukrajine jer je uključen u politike i akcije koje destabilizuju Ukrajinu ili potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet ili nezavisnost Ukrajine”, saopšteno je.

    Policija u BiH podnijela je u novembru prošle godine Tužilaštvu BiH izvještaj o Savičiću zbog postojanja osnova sumnje da je bio član paravojne plaćeničke grupe “Vagner”.

    Na osnovu nekoliko videa na Telegramu i ruskoj mreži Vkontakte, Radio Slobodna Evropa je utvrdio da je Savičić moguće ponovo aktivan kad je riječ o ruskoj intervenciji u Ukrajini, kao i da stoji iza plaćeničke grupe “Vuk”.

  • Prvo obraćanje Bajdena nakon izbora: Mirno ćemo predati vlast

    Prvo obraćanje Bajdena nakon izbora: Mirno ćemo predati vlast

    Američki predsjednik Džozef Bajden saopštio je danas da će “mirno predati vlast” pobjedniku na predsjedničkim izborima u toj zemlji Donaldu Trampu 20. januara, odnosno na isteku svog mandata.

    “Mora se prihvatiti izbor koji su Amerikanci napravili. Imamo odgovornost da uradimo što više u naredna 74 dana”, rekao je Bajden u prvom obraćanju javnosti nakon što je Tramp u srijedu proglasio pobjedu na izborima.

    On je ocijenio da je kandidatkinja Demokratske stranke na izborima i sadašnja potpredsjednica SAD Kamala Haris vodila dobru kampanju i da treba da bude ponosna na nju.

    “Vodila je inspirativnu kampanju i svi su mogli da vide nešto što sam ja rano naučio da toliko poštujem, a to je njen karakter. Ona ima kičmu i ima odličan karakter, pravi karakter”, rekao je Bajden.

    Bajden je istakao da razumije različita osjećanja među Amerikancima u vezi sa ishodom izbora, dodajući da je važno da se rezultati prihvate.

    “Za neke ljude vrijeme je pobjede, za druge vrijeme gubitka. Kampanje su takmičenja, nadmetanja vizija. Zemlja bira jedno ili drugo, mi prihvatamo izbor koji je država napravila”, rekao je Bajden.

    On je istakao da Amerikanci ne treba da gledaju jedni druge kao neprijatelje.

    “Ne možete voljeti svoju zemlju samo kada pobijedite. Ne možete voljeti svog bližnjeg samo kada se slažete”, rekao je Bajden, prenosi Tanjug.

  • Peskov prokomentarisao Trampovu izjavu da će zaustaviti rat za jedan dan

    Peskov prokomentarisao Trampovu izjavu da će zaustaviti rat za jedan dan

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da ruski predsjednik Vladimir Putin nije čestitao novoizabranom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država pobjedu na izborima.

    On je precizirao da nije bilo kontakata između Putina i Trampa, prenijela je agencija RIA novosti.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li se planiraju kontakti između Putina i Trampa, Peskov je dodao da “ne zna ništa o takvim planovima, bar ne u ovom trenutku”.

    Peskov je ocijenio da će nova američka administracija, na čelu sa republikancem Trampom, ako prije bude tražila mir nego nastavak sukoba u Ukrajini, “biti bolja od prethodne”.

    Ocijenio je, međutim, da su izjave Donalda Trampa da može da za 24 sata okonča sukob u Ukrajini “pretjerivanje”.

    “Naravno, bilo je pretjerivanje kada je rekao da će to učiniti preko noći”, rekao je Peskov novinarima.

    On je naveo da je problem previše složen za tako jednostavno rješenje.

    Tramp je ranije obećavao da će uspjeti da postigne sporazumno rješenje ukrajinskog sukoba i više puta je izjavljivao da će moći da riješi konflikt u Ukrajini za jedan dan.

    Pored toga, Tramp je više puta kritikovao pristup SAD sukobu u Ukrajini, a kritikovao je i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koga je na svojim mitinzima nazivao “trgovcem”, čija se svaka posjeta završava višemilionskom pomoći iz Sjedinjenih Država.

    Republikanac Donald Tramp, koji je već bio predsjednik SAD nakon izbora 2016. godine, pobijedio je na predsjedničkim izborima 5. novembra.

    Izborni kolegijum iz država mora da glasa o kandidatima u skladu sa voljom birača 17. decembra, a 6. januara će novi Kongres odobriti rezultate glasanja.

    Inauguracija američkih predsjednika se tradicionalno održava 20. januara, prenosi Tanjug.

  • Ukrajina: Kijev ne razmatra scenarije da SAD ukinu vojnu pomoć

    Ukrajina: Kijev ne razmatra scenarije da SAD ukinu vojnu pomoć

    Ukrajina ne razmatra scenarije da Sjedinjene Američke Države ukinu vojnu pomoć i pozdravlja napore administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena da iskoristi svu dodeljenu pomoć što prije, izjavio je danas portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Heorhij Tihij.

    “Ne razmatramo scenarije da SAD umanjuju vojnu pomoć zato što mislimo da uopšte nije u najboljem interesu Vašingtona da preduzmu takav korak”, rekao je Tihij novinarima, prenio je Rojters.

    On je istakao da postoje glasovi širom svijeta koji pretpostavljaju da će Ukrajina biti prinuđena da pregovara, ako isporuka vojne pomoći bude smanjena.

    “To nije tačno, to se jednostavno neće desiti čak i ako dođe do takvog scenarija”, rekao je on i dodao da bi takav potez, naprotiv, doveo do ekspanzije rata.

    Bijela kuća planira da požuri sa slanjem milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji napušta tu funkciju u januaru, prenio je Rojters.

    Kako su za tu agenciju rekli neimenovani zvaničnici, sa slanjem pomoći Ukrajini se žuri da bi se vlada u Kijevu ojačala prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa 20. januara.

    Tramp je kritikovao Bajdenovu pomoć Ukrajini, što je podstaklo zabrinutost za budućnost podrške Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom, dok su pod kontrolom republikanaca Bijela kuća, Senat i vjerovatno Predstavnički dom.

    Predstavnički Dom pod kontrolom republikanaca je posljednji put u aprilu odobrio pomoć za Ukrajinu, uključujući ovlašćenje da Bajden prenosi milijarde dolara u oružju iz američkih zaliha u Ukrajinu, osam mjeseci nakon što je Bajden prvi put zatražio dodatnu pomoć, uz podršku više demokrata nego republikanaca.

    Od ovlašćenja za prenos oružja usvojenog u aprilu, preostala je realizacija još 4,3 milijarde, pored transfera u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara koje su odobrene u prethodnim mjerama potrošnje, i dve milijarde dolara za finansiranje kupovine novog naoružanja.

    Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

    Dok se kandidovao za drugi četvorogodišnji mandat, Tramp je insistirao da predsjednik Rusije Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu 2022. godine da je on bio na funkciji, dodajući da bi “mogao da riješi to za 24 sata”.

    Tramp je prošle godine rekao da će Kijev možda morati da ustupi teritorije za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, što je Ukrajina odbila kao naznaku i što Bajden kao predsjednik SAD nikada nije predložio.

    Novoizabrani potpredsjednik Džej D. Vens, je glasni kritičar pomoći Ukrajini, koji tvrdi da bi vlada sredstva bolje utrošila na domaće prioritete.

  • Putin: Živimo u epohi revolucionarnih promjena

    Putin: Živimo u epohi revolucionarnih promjena

    Prvih 20 godina ovog vijeka bile su prilično dinamične, formira se novi svjetski poredak koji se u mnogome razlikuje od onoga što nam je poznato, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sjednici Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju.

    Tema sjednice je “Trajni mir – na osnovu čega? Opšta bezbjednost i jednake mogućnosti za razvoj u 21. vijeku”.

    – Danas živimo u epohi revolucionarnih promjena i neposredni smo učesnici u događajima koje obilježavaju naše vrijeme, ukazao je Putin i dodao da se pojavljuju novi centri koji žele da se bore za sopstvene interese.

    Društvo se suočava sa velikim izazovima poput klimatskih promjena, migracionih talasa, ekonomskih kriza, novih regionalnih konflikata, epidemija i slično, rekao je ruski predsjednik.

    Putin je naglasio da “Rusija ne smatra zapadnu civilizaciju svojim neprijateljem, ne postavlja pitanje: mi ili oni”.

    – Pravilo “ako niste s nama, onda ste protiv nas” je veoma opasna formula. Ni o kakvoj hegemoniji u novoj međunarodnoj sredini ne može biti govora – rekao je Putin.

    Ruski predsjednik je napomenuo da “u zapadnim zemljama rastu haos i sistematska kriza”.

    – Te zemlje guraju svijet ka degradaciji. Slijepa vera zapadnih elita u sopstvenu izuzetnost može se pretvoriti u svjetsku tragediju. Takva slijepa vjera u sopstvenu nekažnjivost i isključivost (zapadnih zemalja) može da se pretvori u svjetsku tragediju. Svijet se kardinalno i nepovratno mijenja. Rusija nikome ne želi da drži lekcije i da nameće svoj pogled na svijet – kazao je Putin.

    Putin je rekao da je “kolektivni Zapad pokušao da zada Rusiji razorni udarac i da je odsječe od svjetske politike i ekonomije, ali nije uspio u tome”.

    – Rusija je potrebna svijetu, bez obzira na sve odluke vašingtonskih i briselskih šefova – ocijenio je Putin.

  • Zelenski: Treba nam naoružanje, a ne podrška u pregovorima

    Zelenski: Treba nam naoružanje, a ne podrška u pregovorima

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajini potrebna dovoljna količina naoružanja, a ne podrška u pregovorima sa Rusijom.

    “Zahvaljujem se svima vama što podržavate Ukrajinu i naš narod. Ne branimo se od ruskih riječi, već od ruskih napada. Zato nam je potreban dovoljan broj naoružanja, a ne podrška u pregovorima. Grljenje (ruskog predsjednika Vladimira) Putina neće pomoći. Neki od vas ga grle već 20 godina, a situacija se samo pogoršava”, rekao je Zelenski u obraćanju na samitu Evropske političke zajednice u Budimpešti, prenosi Ukrinform.

    On je dodao da ruski lider Vladimir Putin “razmišlja samo o ratovima i da se neće mijenjati”, kao i da se to može “obuzdati samo pritiskom”, prenosi Tanjug.

    Prema njegovim riječima, izgrađen je jasan diplomatski sistem koji može da gurne Rusiju ka pravednom miru.

    Većina zemalja učesnica Samita pridružila se ovom radu radi efikasne diplomatije, rekao je Zelenski i napomenuo da se o svakoj tački Formule mira već govorilo na tematskim konferencijama, uključujući nuklearnu bezbjednost, bezbjednost hrane, energetiku, povratak zatvorenika i deportovanih u Ukrajinu i potpuno poštovanje međunarodnog prava.

    “Moramo da prisilimo Rusiju na ovo. A pravedan mir biće naša zajednička pobjeda. Imate pobjednički plan na stolu. Stoga je Ukrajina prva ponudila da promijenimo našu zajedničku strategiju kako bismo postigli – i to što je pre moguće – pravedan mir”, poručio je Zelenski.

    On je naglasio da se rat vodi na ukrajinskom tlu.

    “Ukrajina je zahvalna za svu podršku naših partnera, otvoreni smo za sve konstruktivne ideje za postizanje pravednog mira za našu zemlju. Ali Ukrajina je ta koja mora da odluči šta treba, a šta ne treba da bude na dnevnom redu za okončanje ovog rata”, istakao je Zelenski.

    On je takođe naglasio da “račun za ovaj rat treba da bude naplaćen Rusima, a ne Ukrajini”.

    “Tako da Rusija više ne bi mogla da iznosi svoje lažne tvrdnje svima okolo – od baltičkih zemalja do Balkana. Svaka zemlja, svaki lider koji poštuje međunarodno pravo i sedi za ovim stolom mora da shvati da predatori uvijek zahtijevaju sve veći plen”, upozorio je ukrajinski predsjednik.

    On je dodao da smo “tokom ovog rata videli neuspjeh određenih evropskih pristupa”.

    “Na primjer, što je zemlja bliža Rusiji, koncept neutralnosti postaje slabiji. Brzo pristupanje Finske i Švedske NATO-u pokazalo je kako evropski lideri i lideri Alijanse zapravo zamišljaju zagarantovanu bezbjednost – ne riječima, već kroz NATO. Ukrajina je to primijetila”, zaključio je Zelenski.

    Na Samitu Evropske političke zajednice koji se održava danas u Budimpešti učestvuje 47 šefova država i vlada iz zemalja EU, kandidata za članstvo i drugih država koje se graniče sa EU.