Kategorija: Svijet

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba zahvalio je američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu što je Vašington dozvolio Kijevu udare američkim oružjem po ruskoj teritoriji.

– Pozdravljam odluku SAD kojom se Ukrajini dozvoljava da se bolje brani od ruskih napada. To je potez u pravo vrijeme, u pravom smjeru. Razgovarali smo o najnovijim koracima koji su preduzeti da se Ukrajini isporuče dodatni sistemi ‘patriot’. Timovi predsjednika Zelenskog i Bajdena rade na svim nivoima da se riješi ovo pitanje što prije – istakao je Kuleba na platformi Iks.

On je dodao da su njih dvojica razgovarali o predstojećem samitu u Švajcarskoj o Ukrajini i samitu NATO u Vašingtonu ovog ljeta.

Nešto ranije, Entoni Blinken je istakao da su SAD odobrile da Ukrajina upotrebi američko oružje za napade na teritoriju Rusije.

Blinken je rekao novinarima nakon sastanka ministara spoljnih poslova NATO u Pragu da je američki predsjednik DŽozef Bajden odobrio taj potez nakon što je Ukrajina tražila odobrenje da koristi američko oružje za napade na Rusiju zbog toga što su ruske snage posljednjih nekoliko nedjelja pojačale napade na grad Harkov na sjeveroistoku Ukrajine.

VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

SAD i druge zapadne zemlje, koje su odobrile Ukrajini da izvršava napade zapadnim oružjem po teritoriji Rusije, teže eskalaciji, ne shvatajući opasne posljedice svojih akcija, koje svijet stavljaju na ivicu nuklearnog rata, upozoravaju eksperti, dodajući da američki predsjednik DŽo Bajden nastavlja da uništava globalni bezbjednosni sistem, nanoseći svijetu nepopravljivu štetu.

Podsjećajući da Kijev već koristi zapadno i američko oružje u napadima na rusku teritoriju, ruski vojni ekspert Aleksej Leonkov ocjenjuje da je to još jedan dokaz umiješanosti Sjedinjenih Država i zapadnih saveznika u ukrajinski sukob.

Tome u prilog idu i navodi američkih medija da je Pentagonu već naloženo da izradi za Ukrajinu tačne instrukcije koje ciljeve u Rusiji će Oružane snage Ukrajine moći da gađaju američkim oružjem.

– Bilo da Sjedinjene Države dozvoljavaju ili ne dozvoljavaju napade na rusku teritoriju, njihovo oružje se u te svrhe koristi. Američkim oružjem se izvode udari po ruskoj teritoriji. Bez obzira da li oni to smatraju našom teritorijom ili ne, četiri nova regiona koja su se prisajedinila Rusiji su naša teritorija. A, konstatacija da su napravili plan koje objekte je dozvoljeno gađati, a koje ne – zapravo je još jedna potvrda njihovog učešća u ovom sukobu, još jedan stepen veće eskalacije, računajući da će Rusija odgovoriti onako kako oni očekuju – ocjenjuje Leonkov.

Ruska senatorka Olga Kovitidi ocjenjuje da je “dozvola” američkog predsjednika DŽozefa Bajdena da Kijev koristi američko oružje u protivbaterijskoj borbi sa Rusijom izuzetno opasna odluka koja ima izuzetno ozbiljne geopolitičke posljedice. Prema njenim riječima, Bajden uvlači svijet u ledeno doba nuklearne konfrontacije.

Takve Bajdenove odluke mogu se smatrati aktom agresije prema rezoluciji Generalne skupštine UN, koja akt agresije definiše kao “radnju jedne države koja svoju teritoriju stavi na raspolaganje drugoj državi da bi je ova iskoristila za izvršenje akta agresije protiv treće države”, naglasila je ruska senatorka.

Bajden vodi svijet ka eskalaciji

Čak i zapadni političari i stručnjaci upozoravaju da potezi koje povlače članice NATO-a mogu dovesti do katastrofalnih posljedica. Američki kongresmen Met Gec, povodom Bajdenove promjene mišljenja o zabrani korišćenja američkog oružja za ukrajinske napade na Rusiju, upozorava da bi nedosljednost u politici predsjednika SAD DŽozefa Bajdena mogla bi da izazove treći svjetski rat, dok bivši analitičar CIA Lari DŽonson ocjenjuje da isporuka američkih raketa dugog dometa ukrajinskoj vojsci za napade na Rusiju u potpunosti ukazuje na želju Vašingtona da isprovocira Moskvu da upotrebi nuklearno oružje kako bi potom dao simetričan odgovor.

Prema njegovim riječima, Vašington ne prestaje da snabdijeva ukrajinske oružane snage raketama dugog dometa HIMARS, koje predstavljaju pretnju po bezbjednost Rusa daleko izvan pograničnih područja. Samo postojanje ove činjenice moglo bi da izazove eskalaciju oružanog sukoba, koji Rusija pokušava da obuzda, naglasio je DŽonson.

Leonkov kaže da je Bajdenova odluka odriješila ruke Moskvi i dala joj još veća prava na preduzimanje kontramjera.

– A kakvi će biti odgovori – to su već rekli rukovodioci naše zemlje. Svakako će odgovor uslijediti. Mislim da se zemlje, male po teritoriji, sa gustom naseljenošću, kako je rekao naš predsjednik, moraju pripremiti za ovo – naglasio je on.

Bajden je dao dozvolu Ukrajini da koristi američko oružje za kontrabaterijsku borbu protiv ciljeva na teritoriji Rusije koji su pretnja po region Harkova, ali je ostavio na snazi zabranu primjene raketa “atakams“ i drugog oružja dugog dometa, dok je natjerao evropske zemlje da u potpunosti ukinu zabranu Kijeva na udare zapadnim oružjem po ruskoj teritoriji.

Na meti ukrajinskih napada su redovno novi ruski regioni – Donjecka i Luganska narodna republika, Hersonska i Zaporoška oblast, kao i Krim, Belgordska, Kurska i druge oblasti. Јedan od primjera korišćenja američkog naoružanja u napadu na rusku teritoriju je i obaranje ruskog vojno-transportnog aviona Il-76 iznad Belgorodske oblasti, koji je prevozio ukrajinske zarobljenike na razmjenu.

Avion sa 65 ukrajinskih vojnika i devet članova posade oboren je u januaru ove godine američkom raketom “patriot“. Svi su poginuli.

Oko deset evropskih zemalja je odobrilo Ukrajini da izvršava napade na rusku teritoriju, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Poljsku, baltičke države itd.

Danski ministar spoljnih poslova Lars Leke Rasmusen je najavio da će Kopenhagen dozvoliti Ukrajini da koristi američke borbene avione F-16 za napad na Rusiju, dok zapadne agencije javljaju da Kina neće učestvovati na mirovnoj konferenciji o Ukrajini, koja će biti održana u Švajcarskoj u junu.

Odbijanje Kine je zbog činjenice da će se konferencija održati bez učešća Rusije. Na taj način se, zaključuju eksperti, uočavaju dva kontraprocesa – dalje podizanje uloga Zapada za zaoštravanje i eskalaciju sukoba i jedinstvo Rusije i Kine kojima se pridružuju zemlje Globalnog juga.

Izrael je Hamasu ponudio sveobuhvatan novi sporazum o prekidu vatre, rekao je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden.

Dogovor bi uključivao povratak izraelskih talaca iz Gaze i obnovu civilnih područja.

Bajden je pozvao čelnike obje strane da “ne izgube ovaj trenutak”.

“Svako ko sada želi mir mora podići svoj glas i raditi na tome da on postane stvaran. Vrijeme je da ovaj rat završi”, rekao je tokom iznenadnog obraćanja u Bijeloj kući u petak.

Prva faza predloženog dogovora bio bi prekid vatre u trajanju od šest sedmica, tokom kojeg bi Izrael i Hamas pregovarali o trajnom prekidu borbi u Gazi, rekao je Bajden.

Ako pregovori potraju duže od šest sedmica, primirje će se nastaviti onoliko dugo koliko je potrebno za postizanje dogovora, dodao je on, prenosi Raport.ba.

Druga faza bi uključivala Hamasovu predaju svih preostalih talaca, a Izrael povlačenje svih svojih snaga iz Gaze.

Posljednja faza odnosila bi se na “veliki plan obnove”, prema predsjedniku SAD.

Takođe je pozvao izraelsko vodstvo da podrži prijedlog, tvrdeći da Hamas više nije u stanju izvesti još jedan napad na Izraelce poput onog 7. oktobra prošle godine.

Dopisnik Sky Newsa iz SAD Mark Stone opisuje ovu objavu kao “veliki trenutak”, rekavši da se “čini značajnim” u poređenju sa drugim sličnim događajima u prošlosti.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su SAD dozvolile Ukrajini da upotrebi američko oružje na teritoriji Rusije.

U intervjuu za Gardijan, Zelenski je rekao da je dvosmislenost Bele kuće koštala života i pozvao je američkog predsednika Džozefa Bajdena da prevaziđe svoju višegodišnju zabrinutost o mogućoj nuklearnoj “eskalaciji” sa Moskvom.

U četvrtak uveče se pokazalo da su, posle meseci lobiranja, SAD preduzele mali, ali simboličan korak i da će prvi put dozvoliti da vojska Kijeva koristi oružje proizvedeno u Americi za gađanje ciljeva u Rusiji u odbrani grada Harkova, navodi list.

Evropa je ušla u fazu priprema za rat sa Rusijom jer je sve više uvučena u oružani sukob u Ukrajini, rekao je za radio Košut mađarski premijer Viktor Orban.

Kako je precizirao, on svake nedjelje vidi sve više znakova da se EU i NATO spremaju za vojnu akciju. Orban je istakao da se “odlazak u rat ne dešava u jednom koraku”.

– Postoje tri faze: diskusija, priprema i uništavanje. Sada završavamo diskusiju i nalazimo se u fazi priprema. Udaljeni smo nekoliko centimetara od uništenja – rekao je on.

Predsjednik SAD Džo Bajden dozvolio je Ukrajini da napadne rusku teritoriju američkim oružjem.

On je ograničio njihovu upotrebu tako da Kijev može da pogađa ciljeve samo preko granice blizu Harkova nakon što je Rusija značajno napredovala oko grada u sjeveroistočnom dijelu te zemlje, izjavila su za CNN dva američka zvaničnika.

“Predsjednik je nedavno naredio svom timu da osigura da Ukrajina može da koristi oružje koje je isporučilo SAD u Harkovu kako bi Ukrajina mogla da uzvrati ruskim snagama koje ih napadaju ili se spremaju da ih pogode”, rekao je jedan od zvaničnika.

Popuštanje ograničenja označava odstupanje od dugogodišnje politikenSAD i dolazi usred sve većeg međunarodnog pritiska država koje su im bliski saveznici.

“Ovo odobrenje ograničeno je na područje oko Harkova, a Ukrajina nije tražila dozvolu dalje od toga”, rekao je zvaničnik, dodajući da ne očekuju da će SAD proširiti tu dozvolu.

Politiko je prvi objavio ovu vijest, prenosi Telegraf.rs.

Kijev je zatražio od Vašingtona da promijeni svoju politiku nakon što su ruski vojnici napredovali u oblasti Harkova u posljednjih nekoliko nedjelja.

Ova dozvola znači da ruske snage, skladišta municije i logistička čvorišta sada mogu da budu gađana artiljerijom i raketama koje je obezbedila SAD preko granice u dijelu blizu Harkova.

Bajdenova administracija je takođe čvrsta u oluci da ne dozvoli Ukrajini da upotrebi najjaču municiju koju je dobila za ispaljivanje na teririju Rusije, poput raketa dugog dometa koje su poznate kao ATACMS, a koje mogu da pogode ciljeve udaljene i do 300 kilometara.

“Ukrajini je dozvoljeno da koristi američko protivvazdušno oružje za uklanjanje neposredne prijetnje ruskih aviona koji lete u ukrajinskom i ruskom vazdušnom prostoru i to je uspešno uradila. Ali zabrana ne dozvoljava Ukrajini da gađa ruske avione koji se nalaze unutar Rusije”, naglasio je prvi zvaničnik.

Američki državni sekretar Entoni Blinken je ove nedelje javno nagovestio da su SAD spremne da promijene taktiku, kada je primijetio da bi SAD mogle da prilagode svoju poziciju”.

Govoreći na konferenciji za novinare zajedno sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom u utorak, francuski predsjednik Emanuel Makron je istakao da je francuskom oružju poslatom Ukrajini, uključujući rakete dugog dometa, dozvoljeno da gađa ciljeve u Rusiji.

“Tlo Ukrajine je napadnuto iz baza u Rusiji. Pa kako da objasnimo Ukrajincima da ćemo morati da zaštitimo ove gradove i u suštini sve što vidimo oko Harkova u ovom trenutku. Mislimo da treba da im dozvolimo da neutrališu vojna mjesta sa kojih se ispaljuju projektili i, u suštini, vojna mjesta sa kojih se napada Ukrajina”, rekao je Makron tokom posjete dvorcu Meseberg u Brandenburgu u Njemačkoj.

Njemački kancelar Olaf Šolc je ponovio Makronovu izjavu i rekao je da je Ukrajini dozvoljeno da se brani sve dok poštuje uslove koje su dale zemlje koje su isporučile oružje, uključujući i SAD, uz poštovanje međunarodnog prava.

Donald Tramp, bivši američki predsjednik, koga je porota na sudu u Njujorku u četvrtak proglasila krivim za falsifikovanje dokumenata da bi sakrio plaćanje po*no zvijezdi da ćuti o njihovoj vezi, osudio je odmah proces kao “namješten” i “sramotu” i rekao da je on “vrlo nevin”, a da će “prava presuda” biti donijeta na američkim predsjedničkim izborima u novembru, na kojima će biti kandidat opozicionih Republikanaca.

“Prava presuda će biti 5. novembra, i daće je američki narod”, rekao je on tvrdeći da je novinarima u hodniku suda u Njujorku pošto je proglašen krivim po svim tačkama optužnice u tom krivičnom postupku, a ima ih čak 34.

Tramp je prvi bivši američki predsjednik koji je proglašen krivim u krivičnom postupku. On će biti predsjednički kandidat republikanaca na predstojećim predsjedničkim izborima u novembru, a rival mu je aktuelni predsjednik, demokrata Džozef Bajden.

Republikanski šef Predstavničkog doma američkog Kongresa Majk Džonson osudio je “dan sramote i američkoj istoriji” reagujući na to što je Donald Tramp proglašen krivim na sudu u Njujorku.

“Danas je dan sramote za američku istoriju”, rekao je Džonson i dodao da se radi o “čisto političkom, ne pravnom postupku”, i da su optužbe “smiješne”.

Iz izborne kampanje predsednika Džoa Bajdena, saopšteno je da “niko nije iznad zakona”.

Slovački premijer Robert Fico prevezen je kući u Bratislavu iz bolnice u Banjskoj Bistrici, gdje se oporavljao nakon operacije poslije ranjavanja u atentatu 15. maja.

Stanje mu je stabilizovano i krenuo je na rehabilitaciju, javlja Pravda.sk., a prenosi Tanjug.

Portal navodi da će se Fico oporavljati kod kuće i da je to bila njegova želja.

Informaciju o premiještanju Fica u Bratislavu potvrdila je za televiziju “ta3” direktorka univerzitetske bolnice u Banjskoj Bistrici Miriam Lapunikova.

Na Fica je 15. maja pucao 71-godišnji pisac Juraj Cintula, koga je policija odmah privela.

Cintula je u pritvoru, a prijeti mu kazna od 25 godina do doživotnog zatvora.