Kategorija: Svijet

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven izjavio je da SAD još uvijek čekaju odgovor militantne grupe Hamas na izraelski prijedlog o prekidu vatre koji je iznio američki predsjednik Džozef Bajden u petak.

Čekamo odgovor Hamasa” preko katarskih posrednika, rekao je Saliven i najavio da će direktor Centralne obavještajne agencije Vilijam Berns razgovarati u Kataru sa posrednicima o prijedlogu o prekidu vatre, prenosi Rojters.

Katar je posrednik u pregovorima Izraela i Hamasa o prekidu vatre, a u utorak je dostavio Hamasu prijedlog koji podrazumijeva tri faze koje je predstavio Bajden.

Portparol Hamasa je u utorak napomenuo da ta grupa ne može da pristane na bilo kakav dogovor ukoliko se Izrael ne obaveže na trajno primirje i potpuno povlačenje iz Gaze.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu više puta je ponovio da neće biti trajnog mira sve dok Hamas ne bude uništen.

Plan koji je iznio Bajden u petak podržale su Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Japan, Kanada i Italija, dok su Jordan, Saudijska Arabija, Katar, Еgipat i Ujedinjeni Arapski Еmirati pozvali Izrael i Hamas da plan razmotre “ozbiljno i pozitivno”.

Mari Agnes Štark Cimerman, predsjednica Odbora za odbranu Bundestaga, pozvala je na mobilizaciju 900.000 rezervista u Njemačkoj, što je na neki način nastavak priče o ratu, koji, kako ističu mnogi zvaničnici, prijeti Evropi.

Najglasniji posljednjih nekoliko mjeseci svakako je Viktor Orban, mađarski premijer, koji je rekao da Evropa juri u rat kao voz sa ludim mašinovođom. Prije toga, danima unazad, Orban je davao slične izjave kao što su da smo “udaljeni nekoliko centimetara od uništenja”, ili da je “Evropa u srednjoj fazi priprema za rat sa Rusijom”.

“Postoje tri faze, diskusija, priprema i uništenje. Sada završavamo diskusiju i u fazi smo pripreme. Udaljeni smo nekoliko centimetara od uništenja”, upozorio je Orban.

Ono što brine ili tjera na razmišljanje jeste da Orban nije jedini. U posljednjih nekoliko mjeseci brojni zvaničnici Evropske unije govorili su o ratu i mogućnosti njegovog širenja iz Ukrajine.

“Mogućnost rata u Evropi pojavljuje se na horizontu”, rekao je nedavno Žozep Borelj, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, naglašavajući da je prsten vatre oko Evrope.

On je rekao da se radi o važnom trenutku i da je najbolje da NATO poveća evropske odbrambene kapacitete jer EU neće u doglednoj budućnosti imati zajedničku vojsku.

“Odbrana će ostati odgovornost članica”, rekao je tada Borelj, istovremeno naglašavajući da mogućnost konvencionalnog rata visokog intenziteta u Evropi više nije fantazija.

U svemu tome, poziv predsjednice Odbora za odbranu Bundestaga ne djeluje iznenađujuće, niti su mu mediji dali pažnju koju zaslužuje. Ovaj poziv do prije nekoliko godina u Evropi bio je nezamisliv, a danas je realnost.

“Ruski predsjednik Vladimir Putin priprema svoj narod za rat i suprotstavljanje Zapadu. Zato moramo što prije postati sposobni za odbranu. Rusija proizvodi samo oružje. Štampaju se školski udžbenici koji prikazuju Njemačku kao agresora. Djeca u osnovnoj školi uče kako baratati oružjem, sve je to strašno”, upozorila je Štark Cimermanova, a prenosi “Spiegel”.

Prema njenim riječima, prvo mora da se registruje 900.000 rezervista, jer Bundesver (Savezna odbrana) decenijama nije evidentirao vojnike koji su napustili aktivnu službu.

“Kada bismo mogli da regrutujemo samo polovinu njih kao rezerviste sa njihovom odgovarajućom stručnošću, to bi bila nevjerovatna prednost”, objasnila je ona.

Osim Njemačke, i brojne druge zemlje Evrope u posljednjih nekoliko mjeseci razmatraju opcije angažovanja većeg broja vojnika i mobilizacije. Ipak, svima njima zajedničko je da velika većina ljudi za rat ne želi ni da čuje, a osim toga posljednjih decenija rijetko koje zemlje Evrope pridavale su pažnju vojsci i obuci svojih građana. Uglavnom, vojni arsenali u Evropi su poprilično zastarjeli, a sve teže je naći i one koji bi da rade u vojsci i za vojsku.

U ovom trenutku velika većina evropskih zemalja na strani je Ukrajine, istovremeno kritikujući Rusiju, koju smatraju najodgovornijom za situaciju u svijetu i Evropi, međutim sve više je i onih koji se protive takvim politikama. U prvom redu tu je Mađarska, ali i još mnoge druge, uglavnom manje zemlje, čiji glas trenutno nije lako čuti.

Kada je riječ o ratu, možda i najslikovitiji bio je Donald Tusk, premijer Poljske. On se krajem marta, govoreći o mogućem ratu u Evropi, sjetio, kako je rekao, slike na zidu njegove porodične kuće u Poljskoj. Kako je objasnio, na njoj se vide ljudi kako se smiju na plaži u Sopotu, blizu Gdanjska, na južnoj obali Baltika. Slika je od 31. avgusta 1939. godine, rekao je Tusk, dodajući da je samo desetak sati kasnije i samo pet kilometara dalje počeo Drugi svjetski rat.

“Znam da ovo zvuči poražavajuće, posebno za mlade generacije, ali moramo da se psihički naviknemo na dolazak nove ere. Ovo je predratno doba”, rekao je Tusk.

Mnogi analitičari u svijetu početak rata već predviđaju, ističući da to što Francuska u Ukrajinu šalje svoje vojnike može biti prekretnica. Francuski predsjednik Emanuel Makron u nekoliko navrata u posljednjih nekoliko mjeseci rekao je da ne isključuje slanje svojih vojnika u Ukrajinu, a pojedini mediji već su izvijestili da je “francuska čizma ušla u Ukrajinu”.

Na sve to, kada se doda izjava Jensa Stoltenberga, generalnog sekretara NATO-a, da Ukrajina oružjem koje dobija od NATO-a može gađati ciljeve unutar Ruske Federacije, više nije pitanje da li će biti rata u Evropi, već kada. Velika Britanija već je dala dopuštenje Kijevu da oružjem koje im oni daju mogu gađati ciljeve u Rusiji, dok se Amerika tome još uvijek protivi.

Mihail Hodarjonog, vojni analitičar ruskog lista “Gazeta”, upozorio je nedavno da ono što mnoge zapadne prijestonice rade u vezi sa ratom u Ukrajini može dovesti do rasplamsavanja trećeg svjetskog rata.

On smatra da bi, ako bi se ukinula ograničenja nametnuta Kijevu za upotrebu zapadnog oružja protiv Rusije i donijela odluka o slanju vojnih jedinica NATO-a u područje vojnih operacija, te aktivnosti podigle sukob na potpuno drugačiji nivo i povećale mogućnost eskalacije konfrontacije u Ukrajini s mogućnošću poprimanja globalnih dimenzija.

“Bila bi to zvona trećeg svjetskog rata”, smatra ovaj autor.

Nezavisni kandidat za predsednika SAD Robert Kenedi Mlađi izjavio je danas da bi rat Sjedinjenih Američkih Država protiv Rusije u cilju zaštite režima ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bio “ludilo”.

“Istraživanja Pentagona sugerišu da bi 90 miliona Amerikanaca umrlo u prvih nekoliko minuta nuklearnog rata sa Rusijom i 90 miliona u narednih šest meseci. Ovo su verovatno optimistične procene. Vreme je da se dozovemo pameti”, naveo je Kenedi na platformi Iks.

On je podsetio da ukrajinska vojska, uz odobrenje američkog predsednika Džozefa Bajdena sada ispaljuje američke, britanske i nemačke rakete na civilne ciljeve unutar Rusije, uključujući Belgorod i druge gradove, u pokušaju da uvede NATO u sveobuhvatni rat protiv Rusije.

“Vašington post piše da se (bivši) predsednik (Donald) Tramp hvali na privatnim akcijama prikupljanja sredstava da će bombardovati Moskvu, Peking i Severnu Koreju kako bi zaštitio režim Zelenskog. Ovo je ludilo”, zaključio je Kenedi.

Američki Stejt department je u petak saopštio da je Bajden dozvolio Ukrajini da koristi američko oružje za napade na ciljeve u Rusiji koji prete Harkovskoj oblasti, ali je ostavio na snazi zabranu upotrebe taktičkih raketa ATACMS i drugog oružja velikog dometa.

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp izajavio je danas da ukoliko bude stavljen u kućni pritvor, da bi to bila “tačka ključanja” za američku javnost koja, kako smatra, “ne bi to tolerisala”.

“Nisam siguran da bi javnost to tolerisala. Smatram da bi tako nešto bilo previše za javnost da proguta. U nekom trenutku, došlo bi to tačke ključanja”, rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz, koji je emitovan danas.

Porota Okružnog suda na Menhetnu proglasila je 31. maja Trampa krivim za falsifikovanje poslovnih dokumenata kako bi prikrio isplate porno glumici Stormi Danijels uoči izbora 2016. godine, koja tvrdi da je bila u vezi sa njim.

Sudija Huan Merčan zakazao je ročište za izricanje kazne za 11. jul.

Tramp je, takođe, rekao da je suđenje palo teško njegovoj porodici, posebno je bilo “izuzetno loše” za njegovu suprugu Melaniju.

“Imam divnu ženu koja mora da sluša te stvari sve vrijeme. Stavljaju sva ta opaka imena pojedinih ljudi, a ja čak nisam u mogućnosti da se branim zbog zabrane izražavanja. Na mnoge načine, to je teže za moju porodicu nego za mene”, naveo je Tramp, a prenio američki Politiko.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba zahvalio je američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu što je Vašington dozvolio Kijevu udare američkim oružjem po ruskoj teritoriji.

– Pozdravljam odluku SAD kojom se Ukrajini dozvoljava da se bolje brani od ruskih napada. To je potez u pravo vrijeme, u pravom smjeru. Razgovarali smo o najnovijim koracima koji su preduzeti da se Ukrajini isporuče dodatni sistemi ‘patriot’. Timovi predsjednika Zelenskog i Bajdena rade na svim nivoima da se riješi ovo pitanje što prije – istakao je Kuleba na platformi Iks.

On je dodao da su njih dvojica razgovarali o predstojećem samitu u Švajcarskoj o Ukrajini i samitu NATO u Vašingtonu ovog ljeta.

Nešto ranije, Entoni Blinken je istakao da su SAD odobrile da Ukrajina upotrebi američko oružje za napade na teritoriju Rusije.

Blinken je rekao novinarima nakon sastanka ministara spoljnih poslova NATO u Pragu da je američki predsjednik DŽozef Bajden odobrio taj potez nakon što je Ukrajina tražila odobrenje da koristi američko oružje za napade na Rusiju zbog toga što su ruske snage posljednjih nekoliko nedjelja pojačale napade na grad Harkov na sjeveroistoku Ukrajine.

VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

SAD i druge zapadne zemlje, koje su odobrile Ukrajini da izvršava napade zapadnim oružjem po teritoriji Rusije, teže eskalaciji, ne shvatajući opasne posljedice svojih akcija, koje svijet stavljaju na ivicu nuklearnog rata, upozoravaju eksperti, dodajući da američki predsjednik DŽo Bajden nastavlja da uništava globalni bezbjednosni sistem, nanoseći svijetu nepopravljivu štetu.

Podsjećajući da Kijev već koristi zapadno i američko oružje u napadima na rusku teritoriju, ruski vojni ekspert Aleksej Leonkov ocjenjuje da je to još jedan dokaz umiješanosti Sjedinjenih Država i zapadnih saveznika u ukrajinski sukob.

Tome u prilog idu i navodi američkih medija da je Pentagonu već naloženo da izradi za Ukrajinu tačne instrukcije koje ciljeve u Rusiji će Oružane snage Ukrajine moći da gađaju američkim oružjem.

– Bilo da Sjedinjene Države dozvoljavaju ili ne dozvoljavaju napade na rusku teritoriju, njihovo oružje se u te svrhe koristi. Američkim oružjem se izvode udari po ruskoj teritoriji. Bez obzira da li oni to smatraju našom teritorijom ili ne, četiri nova regiona koja su se prisajedinila Rusiji su naša teritorija. A, konstatacija da su napravili plan koje objekte je dozvoljeno gađati, a koje ne – zapravo je još jedna potvrda njihovog učešća u ovom sukobu, još jedan stepen veće eskalacije, računajući da će Rusija odgovoriti onako kako oni očekuju – ocjenjuje Leonkov.

Ruska senatorka Olga Kovitidi ocjenjuje da je “dozvola” američkog predsjednika DŽozefa Bajdena da Kijev koristi američko oružje u protivbaterijskoj borbi sa Rusijom izuzetno opasna odluka koja ima izuzetno ozbiljne geopolitičke posljedice. Prema njenim riječima, Bajden uvlači svijet u ledeno doba nuklearne konfrontacije.

Takve Bajdenove odluke mogu se smatrati aktom agresije prema rezoluciji Generalne skupštine UN, koja akt agresije definiše kao “radnju jedne države koja svoju teritoriju stavi na raspolaganje drugoj državi da bi je ova iskoristila za izvršenje akta agresije protiv treće države”, naglasila je ruska senatorka.

Bajden vodi svijet ka eskalaciji

Čak i zapadni političari i stručnjaci upozoravaju da potezi koje povlače članice NATO-a mogu dovesti do katastrofalnih posljedica. Američki kongresmen Met Gec, povodom Bajdenove promjene mišljenja o zabrani korišćenja američkog oružja za ukrajinske napade na Rusiju, upozorava da bi nedosljednost u politici predsjednika SAD DŽozefa Bajdena mogla bi da izazove treći svjetski rat, dok bivši analitičar CIA Lari DŽonson ocjenjuje da isporuka američkih raketa dugog dometa ukrajinskoj vojsci za napade na Rusiju u potpunosti ukazuje na želju Vašingtona da isprovocira Moskvu da upotrebi nuklearno oružje kako bi potom dao simetričan odgovor.

Prema njegovim riječima, Vašington ne prestaje da snabdijeva ukrajinske oružane snage raketama dugog dometa HIMARS, koje predstavljaju pretnju po bezbjednost Rusa daleko izvan pograničnih područja. Samo postojanje ove činjenice moglo bi da izazove eskalaciju oružanog sukoba, koji Rusija pokušava da obuzda, naglasio je DŽonson.

Leonkov kaže da je Bajdenova odluka odriješila ruke Moskvi i dala joj još veća prava na preduzimanje kontramjera.

– A kakvi će biti odgovori – to su već rekli rukovodioci naše zemlje. Svakako će odgovor uslijediti. Mislim da se zemlje, male po teritoriji, sa gustom naseljenošću, kako je rekao naš predsjednik, moraju pripremiti za ovo – naglasio je on.

Bajden je dao dozvolu Ukrajini da koristi američko oružje za kontrabaterijsku borbu protiv ciljeva na teritoriji Rusije koji su pretnja po region Harkova, ali je ostavio na snazi zabranu primjene raketa “atakams“ i drugog oružja dugog dometa, dok je natjerao evropske zemlje da u potpunosti ukinu zabranu Kijeva na udare zapadnim oružjem po ruskoj teritoriji.

Na meti ukrajinskih napada su redovno novi ruski regioni – Donjecka i Luganska narodna republika, Hersonska i Zaporoška oblast, kao i Krim, Belgordska, Kurska i druge oblasti. Јedan od primjera korišćenja američkog naoružanja u napadu na rusku teritoriju je i obaranje ruskog vojno-transportnog aviona Il-76 iznad Belgorodske oblasti, koji je prevozio ukrajinske zarobljenike na razmjenu.

Avion sa 65 ukrajinskih vojnika i devet članova posade oboren je u januaru ove godine američkom raketom “patriot“. Svi su poginuli.

Oko deset evropskih zemalja je odobrilo Ukrajini da izvršava napade na rusku teritoriju, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Poljsku, baltičke države itd.

Danski ministar spoljnih poslova Lars Leke Rasmusen je najavio da će Kopenhagen dozvoliti Ukrajini da koristi američke borbene avione F-16 za napad na Rusiju, dok zapadne agencije javljaju da Kina neće učestvovati na mirovnoj konferenciji o Ukrajini, koja će biti održana u Švajcarskoj u junu.

Odbijanje Kine je zbog činjenice da će se konferencija održati bez učešća Rusije. Na taj način se, zaključuju eksperti, uočavaju dva kontraprocesa – dalje podizanje uloga Zapada za zaoštravanje i eskalaciju sukoba i jedinstvo Rusije i Kine kojima se pridružuju zemlje Globalnog juga.