Kategorija: Svijet

Izjave izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa o miru umjesto sukoba pozitivno ga razlikuju od administracije aktuelnog predsjednika DŽozefa Bajdena, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ako ništa drugo, on priča o miru, a ne o sukobu niti o želji da nanese strateški poraz Rusiji. To ga pozitivno razlikuje od trenutne administracije. Šta će se sljedeće desiti, to je teško reći – naveo je Peskov u video-snimku objavljenom na “Telegram” nalogu ruskog novinara Pavela Zarubina.

Peskov je naglasio da nije vjerovatno da će predsjednički izbori održani u SAD imati uticaj na budućnost svijeta.

Na pitanje da li će Trampu biti dozvoljeno da tokom svog drugog mandata izgradi odnose sa Rusijom, Peskov je istakao da je debata o tom pitanju više za američke stručnjake.

– Mi samo možemo da pratimo naš plan da bismo postigli ciljeve koje smo sebi postavili – dodao je Peskov.

Najnoviji paket sankcija Evropske unije (EU) će biti usmjeren na onemogućavanje Rusije u nabavljanju vojne tehnologije i opreme preko posredničkih kompanija.

Evropska unija priprema svoj 15. paket sankcija protiv Rusije, a koji će biti usmjeren na komponente strane proizvodnje pronađene u ruskom oružju.

“Moramo ojačati mjere zaobilaženja sankcija jer Rusija ne može proizvoditi (oružje) bez uvezenih dijelova, čipova i drugih komponenti”, rekao je Joseph Borrell na konferenciji za novinare.

Borrellovi komentari dolaze dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastavlja pozivati ​​zapadne saveznike da primjene više sankcija protiv dobavljača komponenti koje se pretežno koriste u ruskim dronovima.

Prema pisanjima ukrajinskih medija zabilježeno je preko 170.000 različitih komponenti koje su pronađene u različitim tipovima ruske vojne opreme, a koja su zapadnog porijekla.

S druge strane, ruska strana tehnološku podršku ima u Kini pri čemu jedan dio sirovina i polufabrikata uvozi iz Sjeverne Koreje, što joj obezbjeđuje autonomiju proizvodnog procesa.

Rusija nastavlja izbjegavati sankcije korištenjem mreža za izbjegavanje sankcija i lažnih kompanija. Ruske kompanije iz vojne industrije preko posrednika nabavljaju mikročipove i ostalu opremu zapadne proizvodnje.

Zapadna oprema se nabavlja preko zemalja posrednika ali i fantomskih kompanija koje sklapaju ugovore o nabavci opreme za koju navode da su krajnji korisnici.

Evropska unija je već usvojila 14 paketa kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu u punom obimu, sa ciljem da potkopa ekonomski učinak Moskve i sposobnost da održi rat.

Ukrajina je rano ujutro lansirala najmanje 25 dronova ciljajući Moskvu, što je do sada najveći ukrajinski napad dronovima na glavni grad Rusije.

Zbog napada su dvija aerodrome u glavnom gradu privremeno zatvorena.

Gradonačelnik Sergej Sobjanin rekao je da je 12 bespilotnih letjelica uništeno u okruzima Ramenskoju i Kolomenskiju u moskovskoj regiji, kao i u gradu Domodedovu, jugozapadno od Moskve.

U moskovskoj regiji živi više od 21 milion stanovnika.

“Prema preliminarnim informacijama, nema štete niti žrtava na mjestu pada krhotina”, rekao je Sobjanin u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, prenosi Index.

“Hitne službe su na mjestu događaja”, dodao je.

Distrikt Ramenskoje,  45 km jugoistočno od Kremlja, zadnji put je bio meta do tada najvećeg ukrajinskog napada na rusku prijestonicu u septembru, kada je ruska protivvazdušna odbrana uništila 20 dronova.

Rosaviacia, ruska savezna agencija za vazdušni saobraćaj, rekla je na Telegramu da su “radi sigurnosti letova civilnih aviona uvedena privremena ograničenja za rad aerodroma Domodedovo i Žukovo”.

Ukrajinski dronovi tokom noći zapalili su nekoliko nestambenih zgrada u ruskim regijama Kalugi i Brjansku, rekli su regionalni guverneri u nedjelju.

Ministarstvo obrane saopštilo je da su jedinice protivvazdušne odbrane tokom noći uništile 23 ukrajinska drona, uključujući 17 iznad Brjanska.

Vladislav Šapša, guverner regije Kaluge, koja graniči s moskovskom regijom na sjeveroistoku, rekao je da je jedna nestambena zgrada u regiji gorjela kao rezultat ukrajinskog napada dronom.

Kijev govori da su njegovi napadi bespilotnim letjelicama na rusku teritoriju usmjereni na infrastrukturu ključnu za ratne napore Moskve i da su odgovor na ruski kontinuirani napad na teritoriju Ukrajine.

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odbacila je izjavu predsjednika Evropske komisije Ursule fon der Lajen da je tečni prirodni gas (LNG) iz SAD jeftiniji od onog koji isporučuje Rusija, ističući da je takva primjedba čisti populizam.

Zaharova je pojasnila da je riječ o populizmu pogotovo imajući u vidu da Evropa traži kratkoročne količine, jer planira da značajno smanji potrošnju gasa u budućnosti.

“Kratkoročni teret košta isto – njegova cijena zasniva se na tržištu isporuke, a ne na tržištu porijekla”, navela je Zaharova na “Telegramu”.

Ona je dodala da nikada nije čula da američki dobavljači prodaju fosilna goriva po specijalnim cijenama.

“Potrošači kupuju LNG po tržišnim cijenama, a ruske ili američke isporuke nisu izuzetak. Još lažnih vijesti od Ursule”, napisala je Zaharova.

Fon der Lajenova je juče rekla da želi da razgovara sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom o povećanju kupovine LNG-a iz SAD kako bi se zamijenile ruske isporuke, rekavši da su američke isporuke jeftinije i da će pomoći u smanjenju cijena energenata u Evropi, prenosi “Srna”.

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp pobijedio je i u američkoj saveznoj državi Arizoni, gdje je osvojio svih 11 elektorskih glasova, čime je ostvario potpunu pobjedu u svih sedam kolebljivih saveznih država.

Njegova prednost u Elektorskom kolegijumu nad potpredsednicom Kamalom Haris sada iznosi 84 elektorska glasa – on je osvojio 312, a Harisova 226, prenosi Si-Bi-Es Njuz (CBS News).

Pobjedu na američkim predsedničkim izborima odnosi kandidat koji osvoji najmanje 270 elektorskih glasova, ali Tramp je, za svoj drugi mandat u Bijeloj kući, osvojio čak 46 glasova više od neophodnog minimum, prenosi Tanjug.

Nakon izborne pobjede nad aktuelnom potpredsjednicom SAD, Tramp će preuzeti predsjedničku dužnost 20. januara.

Njujorška bankarska korporacija Goldman Saks snizila je prognozu ekonomskog rasta Evrozone, Njemačke i Velike Britanije pošto smatra da će ekonomska politika reizabranog predsjednika SAD negativno uticati na njihove privrede.

Banka očekuje trgovinske tenzije između Evropske unije i SAD, pritisak na Evropu da poveća izdatke za odbranu i smanjeno poslovno povjerenje zbog većeg geopolitičkog rizika, prenosi “CNN”.

Tramp je više puta rekao da Amerika plaća previše za odbranu svojih evropskih saveznika, doveo je u pitanje ulogu NATO i naveo da želi da pronađe brzo rješenje za rat u Ukrajini koje bi smanjilo američke troškove.

Goldman Saks očekuje da će bruto domaći proizvod evrozone sljedeće godine porasti za 0.8 odsto, dok je ranije predviđao 1.1 odsto.

Njujorška korporacija prognozira da će Sjedinjene Američke Države uvesti “ograničen set carina za evropske ekonomije” koje će prvenstveno ciljati na automobilsku industriju, što bi pogodilo prije svega njemačku privredu.

Prema predviđanju Goldman Saksa, njemačka ekonomija će uslijed trgovinskih tenzija sljedeće godine porasti za samo 0.5 odsto, znatno manje u odnosu na prethodnu prognozu rasta za 0.9 odsto.

Prognoza privrednog rasta Velike Britanije u 2025. je takođe revidirana naniže i to sa 1.6 odsto na 1.4 odsto, navodi se u saopštenju, prenosi “b92”.

Premijer Slovačke Robert Fico rekao je da je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski šokiran činjenicom da je na američkim predsjedničkim izborima pobijedio Donald Tramp jer se plaši završetka ukrajinskog konflikta.

“Sopstvenim očima sam vidio Zelenskog na konferenciji za novinare u Budimpešti. Da li ste vi ikada vidjeli čovjeka koji je uplašen time što će rat da se završi? Ja sam ga vidio, zovu ga Zelenski. Predsjednik Zelenski je šokiran time što je Tramp pobijedio i što bi mogla američka pomoć da se obustavi”, rekao je Fico.

Prema njegovim riječima, glavni razlog straha Zelenskog je zato što on trenutno nema politički mandat, a Ukrajina trenutno računa na ogromne finansijske zajmove.

Fico je podsjetio na Trampovo predizborno obećanje da može da završi rat u Ukrajini za 24 sata.

“Ja takvo obećanje u velikoj mjeri smatram predizbornim, jer zapravo za 24 sata završiti rat je veoma komplikovano”, dodao je slovački premijer.

Međutim, smatra Fico, Tramp želi da pokaže određen rezultat svojim aktivnostima o tom pitanju, odnosno da smanji podršku Ukrajini, prenosi “Sputnjik”.

Viši savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa najavio je da će se nova administracija fokusirati na postizanje mira u Ukrajini, a ne na omogućavanje Ukrajincima da vrate teritorije koji je anektirala Rusija.

Brajan Lanca, strateg Republikanske stranke, rekao je za “BBC” da će Trampova administracija od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zatražiti njegovu verziju “realistične vizije mira”. “A ako predsjednik Zelenski dođe za sto i kaže: ‘Možemo imati mir samo ako imamo Krim’, on nam pokazuje da nije ozbiljan. Krima više nema”, poručio je Lanca.

Rusija je anektirala poluostrvo Krim 2014. Osam godina kasnije pokrenula je specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu i zauzela teritoriju na istoku zemlje. Novoizabrani američki predsjednik dosljedno je govorio da je njegov prioritet okončanje rata i zaustavljanje onoga što on karakterisao kao odliv američkih resursa, u obliku vojne pomoći Ukrajini.

Međutim, tek treba otkriti kako to namjerava učiniti, i vjerovatno će od raznih savjetnika čuti različite vizije za budućnost Ukrajine. Lanca, Trampov politički savjetnik od njegove kampanje 2016., nije spomenuo područja istočne Ukrajine, ali je rekao da je vraćanje Krima nerealno i “nije cilj Sjedinjenih Država”.

“Kada Zelenski kaže da će biti mira samo kada se Krim vrati, imamo vijesti za predsjednika Zelenskog: Krima više nema. A ako vam je to prioritet da vratite Krim i da se američki vojnici bore za povratak Krima, prepušteni ste sami sebi”, naglasio je Lanca.

Sjedinjene Države dosad nisu rasporedile američke vojnike da se bore u Ukrajini. Kijev nije tražio da se američke snage bore u njegovo ime, nego isključivo američku vojnu pomoć za naoružavanje vlastitih vojnika.

Lanca je napomenuo da ima ogromno poštovanje prema ukrajinskom narodu, opisujući ih kao ljude lavljih srca. No dodao je da je američki prioritet “mir i zaustavljanje ubijanja”. “Ono što ćemo reći Ukrajini je: ‘Šta vi vidite kao realnu viziju mira?’ To nije vizija pobjede, ali je vizija mira. I počnimo s iskrenim razgovorom”, kazao je.

Očekuje se da će Tramp u mirovne pregovore uključiti krug bliskih saradnika. Tramp je nakon pobjede na izborima razgovarao sa Zelenskim, a u razgovoru je učestvovao i milijarder Ilon Mask. Izvor iz ukrajinske predsjedničke kancelarije rekao je za “BBC” da je razgovor između Zelenskog i Trampa trajao “oko pola sata”.

“To zapravo nije bio razgovor o vrlo značajnim stvarima, ali generalno je bio vrlo topao i ugodan”, saopštio je izvor. Trampovi demokratski protivnici optužuju ga da se dodvorava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i kažu da njegov pristup ratu predstavlja predaju Ukrajine koja će ugroziti cijelu Evropu.

Prošlog mjeseca Zelenski je predstavio “plan pobjede” ukrajinskom parlamentu koji je uključivao odbijanje ustupanja teritorija i suvereniteta Ukrajine. Tokom svoje predizborne kampanje, Tramp je više puta rekao da bi mogao okončati rat između Rusije i Ukrajine “u jednom danu”, ali nikada nije iznio dodatne detalje.

U dokumentu koji su napisala dvojica njegovih bivših šefova nacionalne sigurnosti u maju navodi se da bi SAD trebao nastaviti isporučivati ​​oružje, ali usloviti podršku Kijevu ulaskom u mirovne pregovore s Rusijom, prenosi “Index”.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp ne gubi vrijeme u nastojanju da promijeni politiku Vašingtona prema Ukrajini, iako je njegova inauguracija tek za nekoliko sedmica, javlja “Bloomberg”.

Neimenovani bivši zvaničnik Trampove administracije rekao je da će Tramp “odmah imati prednost zahvaljujući percepciji da će biti čvršći od svog prethodnika”.

Prema “Bloombergu”, promjena vjetra “najjače se osjeća u Ukrajini” s obzirom na to da je Tramp obećao da će riješiti sukob u roku od 24 časa ako bude izabran, čak i prije svoje inauguracije.

Novoizabrani predsjednik i ukrajinski lider Vladimir Zelenski već su imali telefonski razgovor, a navodno se pridružio i vlasnik kompanije “Twitter” Ilon Mask – Trampov saveznik koji se zalagao da Kijev ustupi teritoriju Rusiji kako bi okončao sukob.

Šelbi Madžid, zamjenik direktora Evroazijskog centra Atlantskog savjeta, rekla je za “Blumberg” da je Trampova pobjeda promijenila stav Ukrajine prema pregovorima, koje sada prihvata kao stvarnost.

Tranzicioni period je često turbulentan u SAD, dodaje se u članku, uz napomenu da je ovo pogoršano Trampovom očiglednom namjerom da promijeni američku politiku.

“Bloomberg” navodi da je ovo “stavilo lisice na ruke Bajdenove administracije”, jer su mnogi američki saveznici oklijevali da preduzmu akciju prije nego što su bili sigurni ko će biti sljedeći američki predsjednik.

Što se tiče mogućeg rješavanja ukrajinskog sukoba, “Wall Street Journal” je objavio da jedan od planova koji se razmatra uključuje odustajanje Kijeva od svojih ambicija da se pridruži NATO-u u bliskoj budućnosti i zamrzavanje sukoba duž sadašnje linije fronta.

Dok je Zelenski odbacio bilo kakve ustupke Rusiji, uključujući “trgovinu” oko teritorije, izvještaji ukrajinskih medija sugerišu da bi mogao biti nemoćan da se odupre pritisku SAD ako Tramp odluči da Kijev mora da sklopi mirovni sporazum sa Rusijom.

Moskva je isključila zamrzavanje sukoba, insistirajući da se svi ciljevi vojne operacije, uključujući ukrajinsku neutralnost, demilitarizaciju i denacifikaciju, moraju postići. Ipak, Rusija je nagovijestila da je otvorena za razgovore radi rješavanja krize, prenosi “Srna”.