Kategorija: Svijet

  • Kamala Haris i zvanično kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u SAD

    Kamala Haris i zvanično kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u SAD

    Potpredsjednica SAD Kamala Haris zvanično je prihvatila nominaciju Demokratske stranke da bude njen kandidat na predsjedničkim izborima u SAD u novembru.

    Uime naroda, u ime svakog Amerikanca, bez obzira na stranku, rasu, pol ili jezik, u ime moje majke i u ime Amerikanaca, kao ljudi sa kojima sam odrasla, ljudi koji vrijedno rade, koji jure svoje snove i koji paze jedni na druge, u ime svih onih čija se priča može napisati samo u najvećoj naciji na Zemlji, prihvatam vašu nominaciju za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država – rekla je Haris posljednje večeri Demokratske nacionalne konvencije u Junajted centru u Čikagu, prenosi CNN.

    Haris je u govoru koji je trajao 45 minuta govorila o ličnom životu, obećala borbu za srednju klasu i na momente oštro kritikovala svog protivkandidata iz  Republikanske stranke Donalda Trampa.

    Hvala mom nevjerovatnom surugu Dagu, jer je bio sjajan partner, otac. Srećna ti godišnjica braka, mnogo te volim – rekla je Haris na početku obraćanja.

    Ona je potom zahvalila predsjedniku SAD Džou Bajdenu, navodeći da “osjeća veliku zahvalnost kada se sjeti kroz šta su sve prošli zajedno”.

    Kamala Haris je rekla da je “put kojim je došla do kandidature bio neočekivan, ali da neočekivani putevi za nju nisu ništa neobično”, prenosi Glas Amerike.

    Ona je govorila o svom životu, roditeljima i ispričala da su joj tokom odrastanja uzori bili borci za građanska prava, što je uticalo na to da postane tužiteljka.

    – Kada sam bila u srednjoj školi, počela sam da primjećujem nešto kod svoje najbolje prijateljice Vande. Bila je tužna i ponekad nije željela da ide kući. Jednog dana sam je pitala da li je sve u redu. I povjerila mi se da je seksualno zlostavlja njen očuh. I odmah sam joj rekla da dođe i živi kod nas, tako je i bilo. To je jedan od razloga zbog kojih sam postala tužilac. Da zaštitim ljude poput Vande jer vjerujem da svi imaju pravo na bezbjednost, dostojanstvo i pravdu – istakla je Haris.

    Ona je istakla da je kao tužiteljka uvijek imala samo jednog klijenta – narod i da je radila u ime naroda.

    – Znam da ima ljudi sa različitim političkim stavovima koji večeras ovo gledaju. I želim da znate: obećavam da ću biti predsjednica svim Amerikancima… Biću predsjednica koja nas ujedinjuje oko najviših stremljenja. Predsjednica koja vodi i sluša, koja je realistična, praktična i razumna. I uvijek se bori za narod. Od sudnice do Bijele kuće, to je moj životni posao – navela je Kamala Haris.

    Naglasila je da predstojeći izbori nisu samo najvažniji u životu svakog Amerikanca, “već su najvažniji u istoriji zemlje”.

    Ona smatra da je republikanski kandidat “u mnogim stvarima neozbiljan čovjek, ali da su posljedice njegovog povratka u Bijelu kuću izuzetno ozbiljne”.

    – Ne samo zbog haosa koji je stvoren dok je bio na vlasti, već i zbog svega što se desilo kad je izgubio izbore… I zamislite šta će sada da radi. Njegova namjera je da zatvara novinare, političke protivnike, svakog koga vidi kao neprijatelja – kazala je ona.

    Haris je rekla da će Trampov program “Projekat 2025” zemlju gurnuti unazad i dodala: “Ameriko, ne idemo unazad!”

    Nekoliko puta tokom obraćanja isticala je da će se boriti za bolji život srednje klase i da je to “cilj njenog mandata”.

    – Tramp se ne bori za srednju klasu, već za “svoje prijatelje milionere”, on će im smanjiti poreze što će povećati javni dug. Trampovi porezi će povećati cijene za srednju klasu, a mi ćemo smanjiti poreze za srednju klasu – obećala je Haris.

    U govoru je istakla i pravo na abortus koje je ugroženo poslije odluke Vrhovnog suda SAD i, kako je navela, “sudija koje je Donald Tramp postavio u taj sud”.

    Čula sam priče da su neke žene pobacile na parkingu, dobijale sepsu, gubile mogućnost da više ikada imaju djecu, jer su doktori bili uplašeni da će ići u zatvor. Parovi žele porodicu, a onda im se ukida vještačka oplodnja. Ovo se dešava u našoj zemlji zbog Trampa, i nije gotovo – rekla je ona i dodala da će Tramp uvesti nacionalnu zabranu abortusa i ukinuti abortus lijekovima ukoliko postane predsjednik.

    U dijelu govora posvećenom spoljnoj politici, Haris je obećala da će kao predsjednica uvijek stajati uz Ukrajinu, da neće napustiti NATO i da će brinuti o američkim vojnicima, a takođe je govorila i o ratu u Gazi.

    – Bajden i ja radimo non-stop jer je sada trenutak da se postigne dogovor o taocima i prekidu vatre. Radimo na tome da se okonča ovaj rat tako da Izrael bude bezbjedan, da prestanu patnje i da Palestinci imaju pravo na bezbjednost, sigurnost i samoopredeljenje – istakla je Kamala Haris.

    Dodala je da će uvijek zastupati pravo Izraela da se brani i da će se “uvijek suprostavljati diktaturama poput Irana i Sjeverne Koreje”, koje, kako je navela, “navijaju za Trampa”.

    Demokratska kandidatkinja govor je završila pozivom biračima da izađu na izbore, da glasaju i “izbore se za zemlju koju vole i ideale kojima teže”.

    Osim Haris, posljednje večeri konvencije demokrata govorili su demokratski senatori i kongresmeni, sestra predsjedničke kandidatkinje, a pojavila se i glumica Eva Longorija, dok je za muzički dio bila zadužena pjevačica Pink.

    Haris je prva crnkinja i prva Amerikanka iz Azije koja je demokratska predsjednička kandidatkinja.

  • Da li se sprema kraj Olafu Šolcu?

    Da li se sprema kraj Olafu Šolcu?

    Da li je aktuelna vlada Njemačke samo “prelazna vlada”? Otkako je počelo da se barata tim pojmom u javnosti, svaki od partnera iz vladajuće koalicije reaguje drugačije.Ponekad se događaji odvijaju kao da su naručeni. Ovog utorka 20. avgusta kancelar Olaf Šolc (SPD) je u Drezdenu prisustvovao simboličnom početku izgradnje fabrike čipova. Ona bi trebalo da obezbijedi snabdijevanje Njemačke i Evrope čipovima, a subvencionisana je milijardama evra njemačke vlade. Šolc čipove naziva “naftom 21. vijeka” i nije propustio priliku da lično prisustvuje tom događaju. Kao da poručuje: “Kriza, koja kriza?” Radi se dakle o budućnosti privrede.

    Ali, ovih dana često se postavlja i pitanje budućnosti samog kancelara. Naime, sve češće se spominje izraz “prelazni kancelar”. Pritom taj izraz nije potekao iz opozicije, već iz vladajuće koalicije. Lider stranke Zeleni Omid Nuripur je u nedavnom intervjuu za javni servis “ARD” aktuelnu vladu opisao kao “prelaznu vladu nakon ere Angele Merkel”.

    To izjava izazvala je burne reakcije. Sam Šolc sebe ne sagledava kao nekakvog “prelaznog kancelara”, i u svom karakterističnom maniru je prokomentarisao: “Svaka vlada je prelazna vlada prije sljedeće – a ponekad je to ista vlada.” Ipak, Šolc je na dijalogu sa građanima organizovanom u ponedjeljak u Bremenu priznao da su teški procesi donošenja odluka (o budžetu prije svega) zasjenili postignuća koalicije. Ujedno je svoje koalicione partnere pozvao na “dobro vladanje” i “dobro ponašanje”.

    Može se raspravljati o tome da li je javni ukor na račun ministra finansija Kristijana Lindnera (FDP) u nedavnom budžetskom sporu bilo “dobro ponašanje”. Socijaldemokrata Šolc je djelovao kao neko ko želi javno da pokaže svom ministru finansija iz redova FDP da se on bolje razumije u monetarnu politiku. Taj spor, koji je predstavnik Zelenih Nuripur nazvao “možda najbesmislenijim od svih sporova“, dodatno je ubrzao centrifugalne sile koje već dugo razdvajaju vladajuću koaliciju. Otada se čini kao da njeni članovi pokušavaju da se zadrže zajedno samo da bi se oduprli osjećaju sopstvene prolaznosti. Jer, ko još želi da bude samo “prelazan”?

    I dok kancelar je u Drezdenu govorio o budućnosti privrede, FDP-ov ministar saobraćaja Folker Vising iskoristio je u utorak obilazak gradilišta na obnovi željezničke pruge Ridban, važnog dijela mreže za međugradski prevoz, kako bi govorio o budućnosti željeznice. On željeznicu, koja je postala simbol svega onoga što u Njemačkoj ne funkcioniše, opisuje kao “oldtajmera” kojeg je naslijedio od prethodnih vlada.

    Vising je prokomentarisao i pitanje “prelazne vlade”: “FDP ne želi da vlada privremeno, već i u budućnosti.” Ostaje otvoreno da li će to biti sa semaforskom koalicijom (SDP, Zeleni, FDP). A što se tiče Nuripurove izjave, Vising kaže da ne može da je shvati. On očigledno ima drugačije mišljenje, kaže ministar saobraćaja.

    Treći partner u koaliciji, Zeleni, takođe su se oglasili. Ministar privrede Robert Habek, koji će na sljedećim saveznim izborima vjerovatno da bude kandidat Zelenih za kancelara, u utorak je organizovao dijalog sa građanima u svom Ministarstvu. On želi da sasluša, da uđe u dijalog, da bude dostupan, da otvori Ministarstvo privrede prema građanima. Očigledno želi da popravi svoj imidž, a pogled mu je već usmjeren ka kabinetu kancelara.

    Iako mu šanse trenutno nisu velike, Habek je već poslao poruku: “Ako ikada postanem kancelar, Kristijan Lindner neće biti ministar finansija.”

    Njegovo razočaranje u vladajuću koaliciju postalo je očigledno nakon minimalnog kompromisa postignutog u budžetskim pregovorima. Teško je zamisliti da distanca prema sopstvenoj koaliciji može biti veća od ove Habekove.

    A da li je ova vlada prelazna ili nije? U svako slučaju postaje jasno da tu svako sada radi za sebe, prenosi “b92”.

  • Lijek za jednu od najgorih bolesti dobio zeleno svjetlo u Britaniji

    Lijek za jednu od najgorih bolesti dobio zeleno svjetlo u Britaniji

    ​Prvi lijek u istoriji za koji je utvrđeno da usporava Alchajmerovu bolest dobiće zeleno svjetlo za upotrebu u Britaniji. Velika je to vijest, a s obzirom da je utvrđeno da tzv. lekanemab usporava kognitivni pad za čak 27 odsto kod oboljelih. U četvrtak se očekuje će Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA) dati odobrenje za liječenje rane Alchajmerove bolesti, piše britanski “Telegraph”.

    Tako će se ovaj lijek prvi put moći na Ostrvu prepisati i privatno. Lijek, koji se daje svake dvije sedmice kroz intravenozni drip prvi je tretman koji bolest modifikuje na način da se uspori kognitivno opadanje i smanje plakovi povezani s bolešću.

    Klinička ispitivanja pokazala su da značajno usporava gubitak pamćenja i funkcionalnog razmišljanja oboljelih.

    No, valja reći da je i Evropska agencija za lijekove prema lekanemabu bila daleko skeptičnija. Naime, oni su prošlog mjeseca odbili dati licencu za lijek, utvrdivši da potencijalne nuspojave, uključujući potencijalno krvarenje u mozgu, nadmašuju učinak koji lijek ima na usporavanje napredovanja Alchajmerove bolesti.

    Očekuje se da će britanska regulatorna agencija u svakom slučaju etablirati stanovita pravila kako bi se smanjio rizik od štetnih nuspojava.

    Velika ispitivanja otkrila su da lekanemab, koji proizvodi japanska farmaceutska firma Eisai, usporava rane faze Alchajmerove bolesti. Prvi su to pomaci u liječenju u gotovo tri decenije, a sugerišu, piše britanski “The Telegraph”, da lekanemab ne samo da prikriva simptome Alchajmera nego i usporava napredovanje bolesti, prenosi “Jutarnji”.

  • Tramp zatvoren u staklo na govornici

    Tramp zatvoren u staklo na govornici

    Republikanski predsednički kandidat i bivši predsjednik SAD Donald Tramp govorio je u srijedu u Sjevernoj Karolini, na prvom javnom skupu od kako je prošlog mjeseca ranjen u pucnjavi na mitingu u mestu Batler u državi Pensilvanija.

    Prostor oko govornice za kojom je stajao, bio je ograđen neprobojnim staklom.

    Nakon pucnjave u kojoj je Tramp pogođen u uho, jedan čovjek poginuo, a dvije osobe ranjene, tajna služba je izdala privremenu preporuku da bivši predsjednik drži mitinge samo u zatvorenim prostorima, međutim prošle nedjelje je saopšteno da će se na skupovima na otvorenom koristiti neprobojno staklo, prenosi “Gardijan”.

    Trampov nastup u Sjevernoj Karolini dio je kontrakampanje tokom nedjelje u kojoj se održava Demokratska nacionalna konvencija u Čikagu, navodi londonski dnevnik.

    Skup u gradu Еšborou je otvoren kratkim, jednominutnim govorom republikanskog kanidata za potpredsjednika Džej Di Vensa, a Tramp je potom pozvao na binu kandidata za guvernera Sjeverne Karoline Marka Robinsona, za koga je Tramp u prolazu rekao da je “smršao mnogo u posljednjih nekoliko mjeseci”.

    Tramp je više puta nazivao Kamalu Haris “drugaricom Kamalom” i ponovio svoju tvrdnju da je Harisova kandidatkinja ekstremne ljevice.

     

  • Netanjahu: Izrael nije pristao da povuče trupe sa tzv. Filadelfijskog koridora

    Netanjahu: Izrael nije pristao da povuče trupe sa tzv. Filadelfijskog koridora

    Kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je danas da Izrael nije pristao da povuče svoje trupe sa takozvanog Filadelfijskog koridora duž granice između Egipta i Gaze.

    “Izrael će insistirati na postizanju svih svojih ratnih ciljeva, kako ih je definisao Kabinet bezbjednosti, uključujući i to da Gaza nikada više ne predstavlja prijetnju bezbjednosti Izraela. Ovo zahtijeva obezbjeđenje južne granice”, navodi se u saopštenju Netahjahuove kancelarije, prenosi Rojters.

    U pregovorima o prekidu vatre u Pojasu Gaze Hamas traži potpuno povlačenje Izraela iz okupirane palestinske enklave, uključujući i povlačenje iz takozvanog Filadelfijskog koridora, uskog dijela teritorije duž južne granice sa Egiptom ukupne dužine 14,5 kilometara, prenosi Tanjug.

    Izrael želi da zadrži kontrolu nad tim koridorom koji je zauzeo krajem maja nakon što je uništio desetine tunela za koje tvrdi da su služili za krijumčarenje oružja u Gazu.

  • Trampov savjetnik ne isključuje mogućnost da predsjednički kandidat pozove Putina

    Trampov savjetnik ne isključuje mogućnost da predsjednički kandidat pozove Putina

    Viši savjetnik republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa Brajan Hjuz, nije isključio mogućnost telefonskog razgovora Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina za rješavanje ukrajinskog sukoba.

    “Nisam odgovoran za kalendar ili pozive predsjednika Trampa, ali on poštuje proces i neće učiniti ništa da ugrozi trenutnu situaciju. U odnosu na svakog svjetskog lidera, on je pokazao sposobnost da komunicira i održava odnose”, rekao je on za RIA Novosti o mogućnosti direktnog poziva Putina i Trampa za rješavanje ukrajinskog sukoba.

    Ranije je član Komiteta za oružane snage Predstavničkog doma SAD Majkl Volc, na brifingu u Čikagu rekao da će se Tramp, ako pobijedi na izborima, fokusirati na okončanje ukrajinskog sukoba u uslovima u kojima SAD više ne mogu da subvencionišu evropsku bezbjednost, a Ukrajina je u očajnoj situaciji.

    Tramp je više puta izjavio da namjerava da postigne brzo rješenje ukrajinskog sukoba ako pobijedi na predsjedničkim izborima 2024. godine. Na predizbornoj debati sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom 27. juna, Tramp je obećao da će, ako bude ponovo izabran, moći da okonča sukob prije nego što preuzme dužnost 20. januara 2025. godine.

  • Blinken završio posjetu Bliskom istoku, bez napretka u pregovorima o miru u Gazi

    Blinken završio posjetu Bliskom istoku, bez napretka u pregovorima o miru u Gazi

    Američki državni sekretar Entoni Blinken završio je devetu posjetu Bliskom istoku od početka rata u Gazi, upozorivši da je “vrijeme od suštinskog značaja” kada je u pitanju sklapanje sporazuma o primirju.

    Blinkenova posljednja posjeta, završena u utorak, nije rezultirala napretkom u pregovorima, a Izrael i Hamas su signalizirali da su ključna pitanja ostala neriješena, prenosi AP.

    Nakon sastanaka u drugim zemljama posrednicima, Egiptu i Kataru, Blinken je rekao da je fokus na tome da Hamas prihvati nove američke izmjene prijedloga sporazuma i implementacije, budući da je, prema njegovim tvrdnjama, Izrael to već učinio.

    – Naša poruka je jednostavna. Јasno je i hitno je. Moramo da postignemo sporazum o prekidu vatre i taocima i to moramo da uradimo sada. Vrijeme je ključno – rekao je on novinarima prije nego što je napustio Katar.

    Blinken je istakao da je u takozvanom prijedlogu premošćavanja jaza između Izraela i Hamasa “veoma jasan raspored i lokacije povlačenja (izraelske vojske) iz Gaze”.

    Hamas je u utorak saopštio da je najnoviji prijedlog preokret u odnosu na prethodni, koji je palestinska grupa navodno prihvatila, a koji se bazirao na američkom prijedlogu iz maja.

    Tada je predsjednik DŽo Bajden predložio povlačenje izraelske vojske i povratak talaca i palestinskih zatvorenika u fazama.

    U saopštenju se navodi da je najnoviji prijedlog koji podržavaju SAD usklađen sa zahtjevima Izraela i ukazuje na insistiranje da IDF ostane u Filadelfijskom koridoru, na prelazu Rafa između Pojasa Gaze i Egipta i koridoru Necarim.

    Hamas, takođe, krivi izraelskog premijera Benjamina Netanijahua za uvođenje novih uslova oko oslobađanja palestinskih zatvorenika.

  • Najveći napad dronovima na Moskvu

    Najveći napad dronovima na Moskvu

    Ukrajina je pokrenula jedan od najvećih napada bespilotnim letjelicama na Moskvu, a ruske jedinice protivvazdušne obrane uništile su najmanje deset dronova, rekao je jutros gradonačelnik Podolska, grada smještenog 38 kilometara južno od ruske prijestonice.

    “Sistem protivvazdušne obrane nastavljaju odbijati napade neprijateljskih letjelica. Neke od njih uništene su iznad Podolska. Ovo je jedan od najvećih pokušaja napada na Moskvu bespilotnim letjelicama. I dalje pratimo situaciju” napisao je gradonačelnik Sergej Sobjanin na Telegramu.

    Društvenim mrežama šire se snimci napada.

    Prema prvim informacijama, nema povrijkeđenih osoba niti zabilježene štete, dodao je Sobjanin. Ukrajina je u posljednjih par mjeseci više puta poslala jednu ili dvije bespilotne letjelice prema Moskvi, svaki put bez značajnih šteta.

    Međutim, izgleda da je ovaj posljednji napad veći od onog iz maja prošle godine, kada je najmanje osam bespilotnih letjelica uništeno iznad glavnog grada, na što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da Kijev pokušava isprovocirati i uplašiti Rusiju.

    Ruski zvaničnici rijetko navode potpune podatke o napadima, uglavnom izvještavaju samo o bespilotnim letjelicama koje su uništile njihove jedinice protivvazdušne odbrane. Takođe, i Rusija i Ukrajina rijetko otkrivaju pune razmjere štete koje nastanu kao posljedica međusobnih napada, osim u slučajevima kada je oštećena stambena ili civilna infrastruktura ili kada pogine civil.

    Pomenuti napad na Moskvu dio je obuhvatnijeg napada bespilotnim letjelicama iz Ukrajine, napomenuli su ruski zvaničnici, s obzirom da je sistem protivvazdušne e obrane zaustavio 18 letjelica iznad regije Brjansk na jugozapadu Rusije i još nekoliko njih iznad drugih regija. No, ni tamo nisu zabilježene štete.

    Reutes nije mogao odmah provjeriti ove izvještaje, a Ukrajina ih zasad nije komentarisala.

    Kijev je posljednjih mjeseci pojačao zračne napade na rusku teritoriju, no ističu da to čine ne bi li uništili ključnu infrastrukturu potrebnu za ruke ratne operacije. Takođe navode da su njihovi napadi odgovor na neprekidne ruske udare na ukrajinsku teritoriju.

  • Bjelorusija poslala trećinu vojske na granicu sa Ukrajinom: Sada šalju još

    Bjelorusija poslala trećinu vojske na granicu sa Ukrajinom: Sada šalju još

    Belorusija je sinoć saopštila da je poslala avione, protivvazdušne snage i oružje na svoju granicu sa Ukrajinom, dan nakon što je predsednik Aleksandar Lukašenko rekao da je rasporedio skoro trećinu oružanih snaga svoje zemlje duž cele granice.

    “Grupa je značajno povećana i trenutno dežura na južnim granicama naše zemlje”, rekao je za državnu televiziju CTV komandant Vazduhoplovstva i PVO Belorusije general-major Andrej Lukjanovič.

    Na granici su raspoređene avijacije, protivvazdušne raketne snage i radio-tehničke jedinice, rekao je Lukjanović, navodi se u transkriptu objavljenom na sajtu CTV.

    Reakcije na napad na Kursk

    Nekoliko dana nakon iznenadnog upada Ukrajine na rusku teritoriju, Lukašenko, lojalni saveznik ruskog predsednika Vladimira Putina, optužio je Kijev za agresivnu politiku i slanje više od 120.000 svojih vojnika na granicu sa Belorusijom, podseća Rojters.

    Ukrajina je saopštila da nije primetila povećanje beloruskih snaga na granici i nazvala je Lukašenkove primedbe “retorikom” sa ciljem da umiri Putina, koji je koristio Belorusiju kao “pokretnu platformu” za pokretanje invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

    Lukjanović je za CTV rekao da Belorusija ove godine očekuje i više isporuka vojnih aviona iz Moskve i da Minsk ulaže napore da ojača svoje sisteme protiv bespilotnih letelica.

    “Činjenica da su dronovi pošast 21. veka je očigledna. To je glavobolja za koju mislim da ćemo naći način da je se rešimo”, rekao je Lukjanovič.

  • Putin i Alijev donjeli odluku

    Putin i Alijev donjeli odluku

    Rusija i Azerbejdžan će zajedno graditi naftne tankere, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin posle pregovora sa svojim azerbejdžanskim kolegom Ilhamom Alijevim u Bakuu.

    Korišćenje ovih plovila na azovsko-crnomorskim i kaspijskim rutama značajno će povećati globalno snabdevanje energetskim resursima, dodao je predsednik Rusije.

    On je takođe napomenuo da na azerbejdžanskom tržištu uspešno posluju ruske kompanije kao što su Lukoil i KamAZ.

    Predsednici dve zemlje su u zajedničkom saopštenju visoko ocenili nivo trgovinsko-ekonomske saradnje i identifikovali glavne pravce njenog daljeg razvoja, prenosi RIA Novosti.

    Prema rečima člana ruske delegacije, vicepremijera Aleksandra Novaka, Moskva i Baku razmatraju i nove naftne i gasne projekte, uključujući i projekte na Kaspijskoj platformi.