Kategorija: Svijet

Ne postoji veza između upotrebe mobilnih telefona i povećanog rizika od raka mozga, navodi se u zaključcima istraživanja sprovedenog širom svijeta koje je naručila Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Uprkos ogromnom porastu upotrebe bežične tehnologije, nije došlo do povezanog porasta incidence raka mozga, pokazalo je istraživanje.

To se odnosi i na ljude koji obavljaju duge telefonske razgovore ili one koji koriste mobilne telefone više od jedne decenije.

Konačna analiza obuhvatila je 63 studije provedene od 1994. do 2022. godine, a obavilo ju je 11 istraživača iz deset zemalja, uključujući tijelo za zaštitu od zračenja Vlade Australije.

U radu su procijenjeni efekti radiofrekvencije koja se koristi u mobilnim telefonima, kao i za televiziju, bebi monitore i radare, rekao je jedan od autora istraživanja Mark Elvud, profesor epidemiologije raka na Univerzitetu Ouklend, na Novom Zelandu.

“Nijedno od glavnih pitanja koje smo proučili nije ukazalo na povećani rizik”, rekao je on.

Tokom analize razmatran je karcinom mozga kod odraslih i djece, kao i rak hipofize, pljuvačnih žlijezda i leukemija, te rizik povezan sa upotrebom mobilnih telefona, baznih stanica ili predajnika. Proučeni su i efekti rizika usljed profesionalne izloženosti, prenosi Srna.

U ranijim sličnim istraživanjima SZO i drugih međunarodnih zdravstvenih tijela takođe je saopšteno da nema definitivnih dokaza o štetnim efektima po zdravlje usljed zračenja iz mobilnih telefona, ali je pozvano na dodatna istraživanja.

Vladajuća koalicija u Njemačkoj izgubila je povjerenje birača i zato bi najbolje rješenje za kancelara Olafa Šolca bila momentalna ostavka, rekao je član Alternative za Njemačku Gunar Lindeman.

“`Semafor` koalicija nema šanse da ostane na vlasti nakon izbora u Bundestag sljedeće godina, a to potvrđuju i regionalni izbori na istoku zemlje”, rekao je Lindeman.

On je istakao da će odlični izborni rezultati Alternative za Njemačku nesumnjivo uticati na Bundestag, kao i na politiku prema Ukrajini i Rusiji.

“U svakom slučaju, ovo pokazuje da ljudi u NJemačkoj žele mir, da ne žele nikakve isporuke oružja Ukrajini. Ljudi su umorni od toga. Za dvije godine na Ukrajinu su bačene milijarde dolara, što nije donijelo nikakav vojni uspjeh. To je očigledno svakome u NJemačkoj”, rekao je Lindeman za “Raša tudej”.

Član Alternative za NJemačku Olaf Kisling ističe da građani ne odobravaju i ne žele politiku koju na saveznom nivou vodi “semafor” koalicija.

“Svima je jasno da njihova politika uopšte nije u interesu njemačkog naroda, nije u interesu Evrope i ne doprinosi međunarodnom razumijevanju na Istoku”, rekao je Kisling za “Raša tudej”.

On je istakao da je njemačkom narodu potrebna sasvim drugačija politika od one koju vodi sadašnja vlast i koju vodi NATO.

“Znamo šta je demokratija, ali drugi su izgleda potpuno zaboravili šta je to. Recimo, imao sam priliku da uživo posmatram vojna dejstva u Ukrajini 2014. godine i znam da rat uopšte nije počeo kako to naši mediji pokušavaju da predstave”, rekao je Kisling.

On je ukazao da Alternativu za Njemačku često nazivaju nedemokratskom, a da oni žele direktnu demokratiju, uz direktno učešće naroda, što ne odgovara vladajućoj koaliciji na čelu sa Šolcom, prenosi Srna.

Alternativa za Njemačku, Savez Sare Vagenkneht, kao i demohrišćani, ostvarili su dobre rezultate na regionalnim izborima, dok su partije vladajuće “semafor” koalicije doživjele potop.

Socijaldemokrate, Zeleni i liberali su u zbiru osvojili tek 10 odsto glasova u njemačkoj pokrajini Tiringiji i oko 13 odsto u Saksoniji, dok je Alternativa za NJemačku prvi put od svog osnivanja 2013. godine postala najveća partija u nekoj od 16 njemačkih pokrajina.

Na izborima u Tiringiji osvojila je čak 33 odsto glasova, a u Saksoniji je dobila oko 30 odsto i drži drugo mjesto iza vladajućih demohrišćana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je pozive da popusti u pregovorima o povlačenju trupa iz južne granične oblasti Pojasa Gaze radi sklapanja sporazuma o prekidu vatre.

On je rekao da je od vitalnog značaja za Izrael da ima kontrolu nad ključnom linijom za opstanak Hamasa.

Pitanje takozvanog Filadelfijskog koridora, na granici Pojasa Gaze sa Egiptom, glavna je prepreka u naporima da se postigne dogovor o zaustavljanju borbi u Gazi i vraćanju izraelskih talaca koje drži Hamas.

“Osovini zla je potreban Filadelfijski koridor i iz tog razloga moramo da ga kontrolišemo”, rekao je Netanjahu na konferenciji za novinare u Jerusalimu.

Netanjahu je dodao da “Hamas iz tog razloga insistira da mi ne budemo tamo”, a da on iz istog razloga insistira da izrealske trupe ostanu u tom području.

“Ako bi se Izrael povukao iz koridora, međunarodni pritisak bi otežao povratak”, rekao je izraelski premijer.

Netanjahu je dodao da SAD i ostali trebaju da izvrše pritisak na Hamas, a ne na Izrael, posebno nakon smrti izraelskih talaca.

Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen ukazala je danas na značaj integracije Zapadnog Balkana u EU i najavila da će u novom sastavu Komisije imenovati komesara za proširenje.

Fon der Lajenova je navela da je EU započela pristupne pregovore sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Ukrajinom i Moldavijom, te da bi BiH mogla da bude sljedeća na redu.

“Ovo strateško rezonovanje podstaklo nas je da ponovo razmislimo o našim strategijama proširenja i da dođemo do ideje o postepenoj integraciji”, rekla je Fon der Lajen i podsjetila da je prije godinu dana pokrenut Plan rasta za Zapadni Balkan i da “ovaj rad počinje da pokazuje rezultate”.

U tom kontekstu, Fon der Lajenova je ukazala na dostignuća na koja, kako je rekla, lideri Zapadnog Balkana treba da budu “sa pravom veoma ponosni”, a kao jedan od primjera navela je da evropske kompanije otvaraju prodavnice u Srbiji i BiH ubrzanim tempom.

“Do kraja godine, troje vas /partnera sa Zapadnog Balkana/ bi već moglo da se pridruži našem jedinstvenom području plaćanja u evrima. Ovo će generisati uštede od preko 500 miliona evra svake godine, kada se svi pridruže”, rekla je Fon der Lajenova, prenosi Srna.

Ona je istakla da u narednoj Evropskoj komisiji proširenje mora da bude posao sa punim radnim vremenom koji omogućava nepodjeljenu pažnju.

“Ako je osnovni cilj učiniti Evropu ekonomski konkurentnom i sposobnom da se brani, onda integraciju Zapadnog Balkana u EU vidim kao kritično važnu”, istakla je Fon der Lajenova.

U doba geostrateških rivalstava, kaže Fon der Lajenova, veća EU daje jači glas u svijetu, a proširenje je “ulaganje u kolektivnu snagu i bezbjednost”.

“Želimo jaku, konkurentnu i bezbjednu Evropu, a to uključuje Zapadni Balkan, kao i Ukrajinu i Moldaviju u našoj EU i sve one čije evropske težnje odgovaraju njihovim djelima. Zato smo udahnuli novi život u proces proširenja”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je dodala da će šest partnera sa Zapadnog Balkana kasnije ovog mjeseca usvojiti svoje potpuno nove reformske agende koje su povezane sa šest milijardi evra u evropskim investicijama.

“Svaka reforma će otključati nove investicije”, istakla je Fon der Lajenova i navelada će, kada se završe reforme, svaki partner dobiti otprilike onoliko pomoći po osobi koliko bi Zapadni Balkan dobio prema kohezionoj politici EU.

Ona je navela da EU želi da partneri sa Zapadnog Balkana budu aktivni učesnici u razgovoru o budućnosti EU.

“Svaki kompromis sa našim demokratskim principima bio bi poguban za postizanje naših ciljeva. Zemlje članice EU i zemlje regiona Zapadnog Balkana biće suočene sa teškim izborima. Bilateralne sporove treba rješavati. Integracija u EU zavisiće od toga da vlade donose teške i ponekad nepopularne odluke. Odlaganje odluka znači donošenje pogrešnih odluka”, rekla je Fon der Lajenova.

Navodeći da je Zapadni Ballkan kroz istoriju često bio granica između svijetova, istoka i zapada, sjevera i juga, Fon der Lajenova je istakla da da su nove generacije u regionu izabrale da budu dio zajedničke evropske porodice.

Ona tvrdi da rusko rukovodstvo “pokušava da uzburka stare konflikte kada god dođe do napretka ka pomirenju i regionalnoj integraciji na Zapadnom Balkanu” i da Rusija “konstantno radi na tome da zasieje podjelu unutar Zapadnog Balkana i između Zapadnog Balkana i ostatka Evrope”.

Tokom noći ruska PVO oborila je ukupno 158 ukrajinskih bespilotnih letjelica u 15 regiona Ruske Federacije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

“Uništeno je 46 bespilotnih letjelica iznad Kurske oblasti, 34 iznad Brjanske oblasti, 28 iznad Voronješke oblasti, 14 iznad Belgorodske oblasti, 8 iznad Rjazanjske oblasti, dva iznad Moskve, 7 iznad Moskovske oblasti, 5 iznad Kaluške oblasti, 5 nad Lipeckom oblašću, 3 iznad Tulske oblasti, po 2 nad Tambovskom i Smolenskom oblasti, po 1 nad Orilske, Tverske i Ivanovske oblasti”, navodi iz Ministarstva.

Dron je oboren u zoni Moskovske rafinerije nafte (MNPZ), dok je jedan pao u urbanoj četvrti Ramensko na prilazu Moskvi, saopštio je na svom Telegram kanalu gradonačelnik ruske prestonice Sergej Sobjanjin.

Prema njegovim riječima, incident ne predstavlja prijetnju za rad fabrike.

Snage PVO su tokom protekle noći oborile deset dronova koji su letjeli ka Moskvi, rekao je Sobjanjin.

Bespilotne letjelice su takođe pokušale da napadnu Kaširsku elektranu. Načelnik Kaširskog okruga Mihail Šuvalov rekao je da u pokušaju napada na preduzeće nije bilo žrtava niti razaranja. Kaširska elektrana se nalazi u gradu Kašira u Moskovskoj oblasti, oko 130 kilometara južno od Moskve.

Jedinice Oružanih snaga Ruske Federacije raspoređene na Pokorvskom pravcu u DNR nastavljaju svakodnevno da napreduju, a od protekle analize stanja na frontu, ruski borci uspjeli su da oslobode Kruti Jar, Krasni Jar, Nikolajevku nadomak Grodovke, Novogrodovku, Marinovku, Mihajlovku, Memrik, Kalinovo i Ptiče.

Na osnovu kretanja ruskih snaga i činjenice da se borbe trenutno vode u Selidovu, Grodovki (dvije trećine naselja je pod ruskom kontrolom), Galicinovki i Karlovki, može se zaključiti da je pored direktnog napada i oslobađanja Pokrovska preko Mirnograda i pruge, cilj ruske vojske na ovom pravcu oslobođenje Selidova kako bi se presjekla druga pruga i znatno otežalo snabdijevanje preostalih ukrajinskih trupa na južnom potezu ovog dijela fronta, piše RT Balkan.

Takođe, primjetno je da je napredovanje ruskih snaga ubrzano u posljednjih mjesec dana, pa je tako i portparol američkog Ministarstva odbrane general-major Ratnog vazduhoplovstva SAD Pet Rajder izjavio:

“U Donbasu ruske snage su ostvarile značajne (teritorijalne) dobitke”.

Tako se pojedine ruske jedinice sada nalaze na oko 10-11 km od centra Pokrovska, koji brojni mediji i zvaničnici, uključujući ukrajinske i zapadne, označavaju kao “grad od strateškog značaja”.

Zašto je Pokrovsk toliko važan?

Pokrovsk je grad koji je prije početka Specijalne vojne operacije imao oko 60.000 stanovnika, a glavni razlog zbog kog mu Oružane snage RF pridaju toliki značaj je što taj grad predstavlja ključno logističko čvorište ukrajinskih snaga i raskrsnicu mnogih većih i manjih, tj. lokalnih puteva.

Ove komunikacione rute koriste se za transport i snabdijevanje mnogih jedinica na donjeckom dijelu fronta, a vrijedi podsjetiti da je Pokrovsk dobro povezan sa Konstantinovkom (u Kramatorskom okrugu), Kramatorskom i Slavjanskom, kao i sa Pavlogradom i Dnjepropetrovskom.

Kroz Pokrovsk, pored brojnih manjih puteva, prolazi i autoput M30, dio međunarodnih, tj. evropskih autoputeva Е50, Е40 i Е584. Upravo M30 povezuje Pokrovsk sa Pavlogradom i dalje Dnjepropetrovskom, a ujedno je i glavni put koji povezuje Donjeck i čitavu DNR sa Kijevom.

Ukrajinske snage ovaj put koriste kao glavnu liniju za snabdijevanje svojih snaga u Donbasu, budući da u kratkom roku mogu dopremiti neophodne zalihe municije, naoružanja i goriva do svojih jedinica u gotovo delovima DNR pod njihovom kontrolom – od Ugledara do Časovog Jara.

Osim toga, u Pokrovsku počinje i put T0504, koji ga spaja sa Konstantinovkom, a njegovim presjecanjem stanje i snabdijevanje ukrajinskih jedinica na potezu od Časovog Jara do Torecka bi bilo zakomplikovano. Pored puteva, kroz Pokrovsk prolazi i nekoliko željezničkih pruga, koje se takođe koriste za logističke potrebe ukrajinske vojske, a trenutno postoji samo još jedan grad u Donbasu koji služi kao pružno čvorište – Kramatorsk.

Vrijedi istaći, da Rusija ne mora zauzeti Pokrovsk kako bi preuzela kontrolu nad prugama i putevima, budući da zbog fizičke blizine gradu može jednostavno dejstvovati po njima upotrebom teške artiljerije, minobacača i dronova. Što se pruge tiče, postoje pretpostavke da je transport željeznicom već obustavljen zbog prijetnje od napada.

Uzroci kolapsa ukrajinske odbrane

Razlog za brz prodor ruskih snaga na ovom dijelu fronta, nakon teških borbi za Avdejevku i njenu okolinu, leži u tome što ukrajinska vojska iza Avdejevke više nema toliko dobro pripremljenih, kvalitetnih utvrđenja i linija odbrane kao što je bio slučaj u ovom industrijskom gradu, koji je utvrđivan od 2014. godine.

Naime na ovom dijelu fronta postoje manje linije odbrane, izgrađene u kratkom vremenskom roku nakon oslobađanja Avdejevke, međutim ruski borci su uspjeli da zaobiđu nekoliko njih i sada se bore na posljednjoj liniji, iza koje se prostire periferija Pokrovska.

Takođe, iza Pokrovska gotovo i da ne postoje utvrđenja, kao ni dobro pripremljena linija odbrane ukrajinske vojske. Ukoliko Kijev, nekim čudom, u međuvremenu ne izgradi utvrđenu liniju u ravnicama iza Pokrovska, napredovanje ruske vojske će se dodatno ubrzati po zauzimanju ovog strateški važnog grada.

Jednostavno rečeno, nakon oslobođenja Pokrovska, ruska vojska će biti na korak od administrativne granice Donjecke oblasti, tj. DNR i imaće otvoren put ka Dnjepropetrovsku.

Nije samo slab kvalitet utvrđene linije odbrane doprineo brzom napredovanju ruske vojske, budući da na ovom dijelu fronta Ukrajina nema dovoljno (iskusnih) boraca koji bi ta utvrđenja, kakva god da su, čuvala.

Iako bi logičan potez za ukrajinsku komandu u ovom slučaju bio da problem (ne)popunjenosti jedinica riješi tako što će dopremiti druge jedinice sa mirnijih dijelova fronta na Pokrovski pravac, pretpostavlja se da ona nije u stanju to da uradi zbog angažovanja velikog broja vojnika u Kurskoj oblasti.

Stoga je malo vjerovatno da će ukrajinska vojska moći da stabilizuje front kod Pokrovska i zaustavi ruske snage prije nego što dođu do samo grada, a slična je situacija i sa Toreckom, na čijim obodima se trenutno vode borbe.

Naravno ne treba isključiti ni mogućnost da je, upravo zbog navedenih faktora, komanda ukrajinske vojske odlučila da odustane od pokušaja da zadrži manja naselja i postepeno povlačila trupe u Pokrovsk, gdje će pokušati da uspostavi odbrambene položaje, a početak borbi za sam grad može se očekivati u narednim nedjeljama.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je one koji pokušavaju da ometaju mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine da će pregovori postajati sve teži kako vrijeme prolazi.

“Predsjednik Rusije Vladimir Putin je prije godinu i po pomenuo potencijalne pregovore. Rekao je da nemamo ništa protiv njih. Protivnici moraju da shvate da što duže traju, biće teže dogovoriti bilo šta”, rekao je Lavrov.

On je naglasio da je bilo lako dogovoriti se u Istanbulu, manje od mjesec dana nakon početka “specijalne vojne operacije, međutim Ukrajina to nije željela”.

Lavrov je istakao da se o pridruživanju Ukrajine NATO-u ne može pregovarati.

Turska je bila domaćin nekoliko rundi rusko-ukrajinskih mirovnih pregovora u Istanbulu u martu 2022, koji su na kraju propali.

Ruski predsjednik Putin rekao je u junu da će Rusija prekinuti vatru i započeti pregovore sa Ukrajinom čim Kijev povuče trupe iz regiona koje Rusija vidi kao svoje i odustane od planova za pridruživanje NATO-u.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski odbacio je ovaj prijedlog, nazvavši ga ultimatumom.

“Dugo vremena je situacija u Donbasu bila opisivana kao ‘teška, ali kontrolisana’. Međutim, sada je izmakla kontroli. Trenutno izgleda kao da je naš front u Donbasu srušen”, napisao je Ponomarenko na Telegramu.

On je naveo da je odbrana Oružanih snaga Ukrajine (AFU) neorganizovana, da su trupe iscrpljene, oslabljene i da su mnoge jedinice demoralisane.

“Pojačanja koja dobijamo su uglavnom ‘busifikovana’ (sleng izraz za one koji su prisilno mobilisani, što doslovno znači da su ‘uhvaćeni,’ stavljeni u autobus i poslati u vojsku)”, napisao je Ponomarenko.

“To komplikuje borbene operacije”, rekao je on.

Dodao je da ruske snage ne napreduju dublje samo zato što su iscrpljene kao i ukrajinske trupe. I pored toga, Ponomarenko je rekao da Rusi imaju značajnu numeričku prednost i praktično neograničene zalihe municije.

“Njihov napad se nastavlja, i trenutno ne možemo da ga zaustavimo. A operacija AFU u Kurskoj oblasti nije razlog za to”, rekao je.

“Sumnjam da naša komanda ima bilo kakav sveobuhvatan plan za sve ovo”, dodao je oficir.

Prema njegovom mišljenju, kontranapadi na drugim delovima fronta mogu doneti rezultate, ali će biti značajni samo ako front u Donbasu izdrži.