Kategorija: Svijet

Radnici kompanije “Boing” glasali su za odbijanje ponude ugovora o radu i za nastavak štrajka, koji traje više od pet sedmica.

Protiv sporazuma, kojim je bilo predviđeno povećanje plata za 35 odsto u naredne četiri godine, glasalo je 64 odsto članova sindikata, prenosi Rojters.

Nakon glasanja, sindikalni lideri su rekli da su spremni da odmah nastave pregovore sa “Boingom” o prvom novom ugovoru o radu od 2014. godine. Sindikat traži povećanje plata za 40 odsto i vraćanje klauzule o penzijama sa definisanim iznosima. Odbijanje najnovije ponude predstavlja veliki udarac za direktorku Keli Ortberg, koja je preuzela čelnu funkciju u avgustu uz obećanje da će ostvariti bolju saradnju sa fabričkim radnicima nego njeni prethodnici.

Odbijanje nove “Boingove” ponude, nakon što je 95 odsto radnika glasalo protiv prvog ugovora prošlog mjeseca, odražava višegodišnje nezadovoljstvo zaposlenih, zaključuje britanska agencija.

Više od 30.000 mašinskih radnika stupilo je u štrajk u “Boingovim” fabrikama na američkoj zapadnoj obali 13. septembra, čime je obustavljena proizvodnja najprodavanijih modela “737 MAKS”, “767” i “777”, prenosi Tanjug.

Broj bankrota u Njemačkoj raste sve više. Njemačka ekonomija se smanjuje, a gotovo svi sektori se žale na nedostatak narudžbi. “FOCUS online” pokazuje ko je već odustao i ko se bori za opstanak.

U julu je Savezni zavod za statistiku u Njemačkoj registrovao 13,5 posto više bankrota nego godinu prije. Dok neke kompanije još uvijek očajnički traže rješenja, druge su već zatvorile vrata.

Većina pogođenih kompanija tiho je odustala, a samo jedanaest posto zatvaranja je rezultat nelikvidnosti.

“Glavni razlog zatvaranja je taj što kompanija više nije ekonomski isplativa”, kaže za “FOCUS online” Sandra Gotčalk iz istraživačkog odjela ZEW “Ekonomija inovacija i korporativna dinamika”.

Najistaknutiji bankrot je vjerovatno Tupperware koja proizvodi kontejnere za skladištenje hrane. Nakon godina problema, kompanija je prije nekoliko sedmica podnijela zahtjev za bankrot u SAD-u. Kompanija teži prodaji i želi da nastavi sa radom do tada. Ostaje nejasno da li je iu kojoj mjeri poslovanje u Njemačkoj pogođeno ovim. Austrijska podružnica takođe je početkom oktobra podnijela zahtjev za stečaj. U svakom slučaju, posao se za sada nastavlja.

Ove godine posebno su bile uočljive nelikvidnosti brendova Esprit i Scotch & Soda. Esprit planira zatvoriti svih 56 filijala u Njemačkoj do kraja godine. Scotch & Soda je već prekinuo svoj stacionarni posao u Njemačkoj. Otpušteno je stotine zaposlenih.

Mnoge kompanije se svjesno odlučuju na bankrot kako bi zaštitile svoje zaposlenike. Primjer proizvođača čokolade iz Osnabruka Leysieffer pokazuje da bez bankrota zaposleni mjesecima uzalud čekaju na svoj novac. Podnošenjem zahtjeva za stečaj, plate se osiguravaju na tri mjeseca korištenjem stečajne naknade koju daje Federalni zavod za zapošljavanje.

Najnoviji slučaj nesolventnosti je metalska kompanija SiSS u Baden-Baden-Štajnbahu. I tradicionalna Kulmbahova kompanija Schrutka-Peukert takođe je podnijela zahtjev za bankrot zbog lošeg stanja narudžbi. Preduzeće oprema mesnice i pekare širom zemlje sa opremom za prodavnice.

Trenutni val nelikvidnosti posebno teško pogađa dobavljače dijelova za automobile.

Pored proizvođača plastičnih dijelova New Albea u Zilbahu u Švarcvaldu, fabrika opruga Erwin Lutz u Eningenu i dobavljač WKW iz Vupertala, koji proizvodi ukrasne letvice za Mercedes, BMW i VW, takođe su morali podnijeti zahtjev za bankrot sredinom ljeta. U stečaju je i Recaro Automotive, proizvođač autosjedalica za brendove kao što su Aston Martin, BMW, Lamborghini, Mercedes i VW. Kompanija je nedavno ostvarila prodaju od oko 50 miliona evra. Sada je 215 zaposlenih na lokaciji Kiršhajm unter Tek zabrinuto za svoj posao.

Razlog je taj što se posebno male i srednje kompanije teško nose sa prelaskom na elektromobilnost. Ali veći dobavljači s boljim finansijskim rezervama takođe se suočavaju s izazovima.

Situacija je napeta i u ZF-u, jednom od vodećih svjetskih dobavljača automobila sa oko 169.000 zaposlenih na 160 lokacija u 30 zemalja. Prema radničkom savjetu, kompaniji sa sjedištem na Bodenskom jezeru prijeti masovno otpuštanje radnih mjesta. ZF je u većinskom vlasništvu Zeppelin fondacije grada Fridrihskafena i ostvario je prodaju od oko 46,6 milijardi evra 2023. godine.

Njemačka je na raskrsnici. Sada su potrebne odlučne mjere kako bi se zaustavio nadolazeći val bankrota i privreda se vratila na pravi put! Ali šta sada treba učiniti da se spriječi najgore? FOCUS online nudi plan u deset tačaka.

1. Smanjenje birokratije: riješite se brda papira!

Jedna od glavnih pritužbi mnogih kompanija su visoke birokratske prepreke. Političari moraju raditi na pojednostavljenju i ubrzanju administrativnih procesa. To se može postići digitalizacijom i smanjenjem nepotrebnih propisa.

2. Smanjite troškove rada i energije: borite se protiv faktora koji povećavaju troškove!

Visoki troškovi rada i energije idu na živce kompanijama. Tu bi mogle pomoći subvencije za mjere energetske efikasnosti i poreske olakšice. Osim toga, treba promovisati obnovljivive izvore energije kako bi se dugoročno smanjili troškovi energije.

3. Ojačajte inovativnu snagu: promovišite istraživanje i razvoj!

Istraživački intenzivne kompanije posebno su pogođene zatvaranjem. Programi državnog finansiranja istraživanja i razvoja, kao i podsticaji za ulaganje u inovacije mogli bi pomoći ovim kompanijama da se bolje afirmišu na tržištu.

4. Finansijska podrška: povoljni krediti za teška vremena!

Zajmovi sa niskim kamatama i državna sredstva su sada traženi. Mala i srednja preduzeća posebno trebaju posebne programe kako bi preživjela finansijsku sušu.

5. Porezni sistem pogodan za poslovanje: reformirajte odmah!

Neophodan je konkurentan poreski sistem. Povećanja poreza se moraju izbjeći i umjesto toga moraju se stvoriti porezni poticaji za ulaganja i rast poslovanja.

6. Podstičite digitalizaciju: za budućnost!

Digitalna transformacija nudi ogromne mogućnosti. Država i privreda moraju postati digitalniji. Zaposleni moraju biti obučeni da se brže i agilnije bave temama kao što su vještačka inteligencija i digitalna transformacija.

7. Jačanje specijalističke obuke i daljeg obrazovanja

Kako bi se suprotstavio manjku kvalificiranih radnika, potrebno je preduzeti više mjera za obuku i daljnju obuku kvalifikovanih radnika. Saradnja između kompanija i obrazovnih institucija može igrati važnu ulogu. Osim toga, penzioneri bi trebali dobiti porezne olakšice ako ostanu na poslu duže.

8. Podržite regionalnu ekonomiju: Mislite održivo lokalno, djelujte globalno!

Podrška lokalnim i regionalnim ekonomskim ciklusima može pomoći stabilizaciji ekonomije. Mjere bi mogle uključiti promociju regionalnih tržišta i mreža, kao i ulaganja u lokalnu infrastrukturu. Održivi projekti i ekološki prihvatljive inicijative takođe se moraju podsticati.

9. Ojačati međunarodnu konkurentnost: promovišite izvoz!

Njemačka mora ojačati svoju međunarodnu konkurentnost kroz ciljanu promociju izvoza i ciljanije trgovinske sporazume. Ovo takođe uključuje mjere za promociju izvoza i podršku kompanijama u otvaranju međunarodnih tržišta. Posebno važno: Njemačka mora ponovo preuzeti vodeću ulogu u EU.

10. Dugoročna ekonomska politika: održivost i stabilnost!

Održiva i stabilna ekonomska politika je red dana. Vlada, poslovne i istraživačke institucije moraju blisko sarađivati ​​na razvoju i implementaciji dugoročne strategije.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin predložio je danas na samitu zemalja BRIKS-a u Kazanju da ova ogranizacija osnuje sopstvenu berzu žita i posebnu platformu za plemenite metale i dijamante.

“Sprovođenje ove inicijative će pomoći (BRIKS-u) da zaštiti nacionalna tržišta od negativnog spoljnog mješanja, spekulacija i pokušaja da se izazove vještačka nestašica hrane”, rekao je ruski lider, prenosi RIA Novosti.

Prema riječima predsjednika Rusije, Moskva se zalaže i za stvaranje nove investicione platforme BRIKS-a, koja bi postala sredstvo za podršku nacionalnim ekonomijama i istovremeno obezbijedila finansijska sredstva za zemlje globalnog Juga i Istoka.

“Udio zemalja BRIKS-a u svjetskoj ekonomiji po paritetu kupovne moći premašuje udio zemalja G7”, rekao je Putin, prenosi Tanjug.

Ruski lider je naveo da se svjetska trgovina i globalna ekonomija značajno mjenjaju, pri čemu se centri aktivnosti pomjeraju ka tržištima u razvoju.

Formira se multipolarni model, koji pokreće novi talas rasta, prije svega zbog globalnog Juga i Istoka, kao i naravno zbog država BRIKS-a, dodao je predsjednik Rusije.

Kremlj smatra da su moldavske vlasti falsifikovale rezultate referenduma o pridruživanju Evropskoj uniji, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova – Marija Zaharova.

Prema njenim riječima, Ruska Federacija vjeruje da se u Moldaviji “čulo odlučno ne integraciji u EU”, ali su vlasti te zemlje “učinile sve da sakriju ove rezultate”, prenosi “RIA Novosti”.

“Rezultati glasanja su se pokazali kao neuspjeh za rukovodstvo Moldavije”, rekla je Zaharova.

Više od polovine birača u Moldaviji glasalo je na referendumu, održanom u nedjelju, za ulazak te zemlje u EU, pokazuju najnoviji podaci Centralne izborne komisije, nakon obrade 98.42 odsto biračkog materijala.

Na predsjedničkim izborima koji su održani istog dana, prema preliminarnim podacima nakon obrade 98.51 odsto biračkog materijala, najviše glasova je dobila aktuelna šefica države Maja Sandu, sa 42.07 odsto glasova.

Sandu se zalaže za evropske integracije, a opozicija je optužuje da je prekinula veze sa Rusijom i izdala nacionalne interese, prenosi “b92”.

Lideri država-članica BRIKS-a usvojili su Kazanjsku deklaraciju, u kojoj su zabilježeni rezultati samita i cjelokupno rusko predsjedavanje asocijacijom, saopštio je predsjednik Rusije Vladimir Putin, kao domaćin samita BRIKS-a.

– Ima li primjedbi ili komentara na ovu deklaraciju? – upitao je ruski lider poslije sastanka u proširenom formatu.

– Ako nema, onda predlažem da se deklaracija smatra usvojenom – zaključio je Putin.

Putin je dodao da je planirano da se usvojena deklaracija objavi u UN.

– Pripremljena je konačna deklaracija koja sadrži opšte ocjene stanja stvari u svijetu, sumira rezultate ruskog predsjedavanja BRIKS-om i identifikuje smjernice za dugoročnu saradnju. Želio bih da napomenem da planiramo da je objavimo u UN kao naš zajednički dokument – rekao je Putin, sumirajući sastanak proširenog samita.

Glavne stavke deklaracije:

– Zemlje BRIKS-a ističu značaj proširenja saradnje zasnovane na zajedničkim interesima i dalje izgradnje strateškog partnerstva;

– Zemlje BRIKS-a istakle su prijedloge o posredovanju za mirno rješavanje ukrajinskog sukoba kroz dijalog;

– Zemlje BRIKS-a pozdravljaju upotrebu nacionalnih valuta u finansijskim transakcijama;

– Zemlje BRIKS-a založile su se za sprečavanje trke u naoružanju u svemiru;

Izražena je zabrinutost zbog negativnog uticaja nezakonitih sankcija na globalnu ekonomiju;

– Zemlje su pozvale na veće učešće najmanje razvijenih zemalja, posebno iz Afrike, u globalnim procesima;

– Zemlje BRIKS-a pozdravljaju značajan interes zemalja Globalnog juga prema asocijaciji;

– Izražena je zabrinutost zbog eskalacije nasilja i pogoršanja humanitarne krize u Sudanu i pozvano je na prekid vatre;

– Potvrđena je posvećenost multilateralizmu i očuvanju centralne uloge UN u međunarodnom sistemu;

– Istaknuta je važnost nastavka implementacije strategije ekonomskog partnerstva do 2025. godine u svim oblastima;

– Potvrđena je podrška sveobuhvatnoj reformi UN, uključujući Savjet bezbjednosti, radi povećanja njihove reprezentativnosti;

– Istaknuto je protivljenje jednostranim mjerama koje se uvode pod izgovorom borbe protiv klimatskih promjena;

– Zemlje su osudile napade na zaposlene u UN i prijetnje njihovoj bezbjednosti i pozvale Izrael da odmah prekine takva dejstva;

– Zemlje pozdravljaju uspostavljanje prelaznog predsjedničkog saveta Haitija i stvaranje izbornog vijeća za rješavanje krize;

– Potvrđena je donesena odluka o mjerama za podršku reformi STO;

– Zemlje BRIKS-a podržavaju prijem Palestine kao punopravne članice UN

– Zemlje su pozvale na reformu Breton-Vudskih institucija kako bi se uključila veća zastupljenost zemalja u razvoju.

Samit BRIKS-a u Kazanju, kome prisustvuju predstavnici 36 zemalja i šest međunarodnih organizacija, počeo je 22. oktobra.

Samit je završni događaj u okviru predsjedavanja Ruske Federacije ovom asocijacijom, koji se održava pod motom jačanja multilateralizma za pravedan globalni razvoj i bezbjednost.

Najmanje jedna osoba je preminula, a desetoro ljudi je hospitalizovano zbog infekcije bakterijom ešerihija koli u deset američkih država, nakon što su jeli u restoranima Mekdonalds.

Slučajevi su povezani sa hamburgerom iz restorana brze hrane Mekdonalds – “Kvarter Paunder” (Quarter Pounder), saopštili su zvaničnici Centra za kontrolu bolesti i zaraza (CDC), prenio je Glas Amerike.

U Koloradu je preminula jedna starija osoba, a među hospitalizovanima je i jedno dijete.

Infekcije su prijavljene između 27. septembra i 11. oktobra u Koloradu, Ajovi, Kanzasu, Misuriju, Montani, Nebraski, Oregonu, Juti, Viskonsinu i Vajomingu.

Kolorado je zabilježio najviše slučajeva – 26, dok je u Nebraski prijavljeno devet.

Svi pacijenti koji su intervjuisani rekli su da su jeli u Mekdonaldsu, a većina njih je jela pomenuti hamburger, prenosi Tanjug.

Američki Sekretarijat za poljoprivredu (USDA) i Uprava za hranu i lijekove (FDA) istražuju izvor trovanja.

Preliminarna istraga nagoveštava da bi narezani luk koji se koristi u hamburgerima mogao da bude izvor kontaminacije, dok USDA provjerava meso koje se koristi za pripremu hamburgera.

Zvaničnici Mekdonaldsa saopštili su da su neki slučajevi obolijevanja povezani sa lukom od jednog od dobavljača.

Kompanija je privremeno povukla “Kvarter Paunder” u državama sa prijavljenim slučajevima i zaustavila distribuciju luka.

Američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je Izrael da “kapitalizuje” ubistvo lidera Hamasa, Jahja Sinvara kako bi se osigurala dugoročna sigurnost za Izraelce i Palestince, navodi se u saopštenju Stejt Departmenta.

Blinken je to rekao tokom sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalimu.

“Američki državni sekretar naglasio je potrebu da se iskoristi izraelska uspješna akcija koja je ubila Jahja Sinvara kako bi se osiguralo oslobađanje svih talaca i okončao sukob u Gazi na način koji pruža trajnu sigurnost i Izraelcima i Palestincima”, rekao je portparol Stejt Departmenta Metju Miler u izjavi.

Istakao je da su Blinken i Netanjahu “razgovarali o važnosti zacrtavanja novog puta u postkonfliktnom periodu koji će omogućiti Palestincima da ponovo izgrade svoje živote i omogućiti upravljanje, sigurnost i obnovu Gaze”.

Miler je takođe rekao da je Blinken naglasio potrebu da Izrael preduzme dalje korake kako bi povećao dostavu humanitarne pomoći u Pojas Gaze i osigurao da pomoć stigne do civila u cijeloj enklavi.

Dvojica zvaničnika takođe su razgovarala o Libanu i naporima da se postigne diplomatsko rješenje duž izraelsko-libanske granice.

“Raspravljalo se o potrebi odvraćanja dalje regionalne agresije Irana i njegovih saveznika, uključujući stalne napore Sjedinjenih Američkih Država i partnera. Državni sekretar ponovo je potvrdio predanost Sjedinjenih Država sigurnosti Izraela”, stoji u saopštenju, prenosi “Index”.