Kategorija: Svijet

Američki potpredsjednik DŽej Di Vans je upozorio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se suzdrži od javnih kritika na račun predsjednika Donalda Trampa, upozorivši da bi takve izjave mogle naštetiti odnosima Kijeva i Vašingtona, javlja Anadolu.

– Ideja da će Zelenski promijeniti predsjednikovo mišljenje tako što će ga ocrnjivati u javnim medijima – svako ko poznaje predsjednika reći će vam da je to užasan način za saradnju s ovom administracijom – rekao je Vans za Dejli mejl, nekoliko sati nakon što je Zelenski optužio Trampa da živi u “prostoru dezinformacija” koji je kreirala Rusija.

Tramp je uzvratio nazvavši Zelenskog “diktatorom bez izbora“ i poručivši mu da se “bolje brzo pokrene ili mu neće ostati država“.

Oštra razmjena riječi između Zelenskog i Trampa dolazi u trenutku dok američki i ruski zvaničnici pregovaraju u Rijadu o okončanju sukoba u Ukrajini, što je izazvalo zabrinutost u Kijevu i među evropskim liderima zbog mogućeg isključenja Ukrajine iz procesa pregovora.

Britanski premijer Kir Starmer predstaviće Donaldu Trampu plan za slanje nešto manje od 30.000 evropskih vojnika u Ukrajinu koji bi nadzirali dogovor o prekidu vatre, a na koji bi Rusija mogla pristati, ekskluzivno donosi britanski “The Telegraph”.

Očekuje se da će britanski premijer plan izložiti već sljedeće sedmice u Vašingtonu.

Međutim, prema zapadnim dužnosnicima upoznatim s planom, Starmer će pritom tražiti od Trampa da američki borbeni avioni i rakete budu u pripravnosti u istočnoj Evropi kako bi silom odgovorili na bilo kakvo rusko kršenje dogovora o primirju.

Strategija za “snage osiguranja”
Anglo-francuska strategija za “snage osiguranja” predstavljena je najmoćnijim evropskim liderima na hitnom sastanku u Parizu ranije ove sedmice kao reakcija na Trampovo otvaranje mirovnih pregovora s Vladimirom Putinom.

Plan je sastavljen iz straha da bi se Tramp mogao potpuno distancirati od Ukrajine odmah nakon potpisivanja bilo kakvog dogovora.

Američki ministar obrane Pit Hegset izjavio je da će sva odgovornost za mirovne operacije u Ukrajini pasti isključivo na Evropu i Kanadu.

Premijer Starmer obećao je djelovati kao “most” između Vašingtona i Evrope, budući da se čini da su i evropski saveznici i Kijev isključeni iz Trampovih mirovnih inicijativa.

Starmer će iznijeti argument da je u američkom interesu ostati uključen u sprječavanje Rusije da po treći put napadne Ukrajinu nakon završetka borbi.

Prema anglo-francuskom planu, manje od 30.000 evropskih vojnika bilo bi raspoređeno u ukrajinske gradove, luke i na ključnu infrastrukturu, poput nuklearnih elektrana, daleko od sadašnjih linija ratišta. Umjesto da se stacionira mnogo veći kontingent u ratom pogođenoj zemlji, misija bi se oslanjala na “tehnički nadzor”, uključujući obavještajne, izviđačke i nadzorne avione, dronove i satelite kako bi se osigurao “potpuni pregled situacije”, rekao je jedan zapadni dužnosnik.

Operacija bi bila podržana dovoljnim vatrenim kapacitetima za “nadziranje i neutralizaciju napada”, dodao je isti izvor, kako bi se ponovno otvorio ukrajinski zračni prostor i omogućili komercijalni letovi.

Američki zaštitni mehanizam
Pomorski patrolni brodovi takođe bi bili poslani u Crno more radi nadzora ruskih prijetnji komercijalnim plovnim rutama.

Plan koji su izložili zapadni dužnosnici daleko je od 200.000 vojnika koliko je kao uslov za potpisivanje mirovnog sporazuma tražio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Međutim, zbog protivljenja Njemačke, Španije i Italije slanju kopnenih snaga, evropske mogućnosti za osiguravanje budućnosti Ukrajine čine se ograničenim.

Nakon sastanka u Parizu, Sir Starmer izjavio je da bi takva operacija zahtijevala “američki zaštitni mehanizam” koji bi odvratio Rusiju od ponovnog napada.

Taj zaštitni mehanizam mogao bi uključivati američke borbene avione stacionirane u Rumuniji i Poljskoj, spremne odgovoriti na bilo kakvu buduću rusku agresiju. Takođe, veće multinacionalne kopnene snage mogle bi biti bazirane uz istočne granice NATO-a, kako bi se u slučaju potrebe premjestile i zaštitile evropske trupe unutar Ukrajine.

Klauzula uzajamne odbrane
Strategija takođe poštuje dugogodišnju politiku da NATO-a ne smije izravno konfrontirati ruske snage u podršci Ukrajini.

Nadaju se da će Tramp prihvatiti zaštitni mehanizam jer bi to značilo da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini nakon rata.

Evropski dužnosnik rekao je za “The Telegraph” da bi NATO takođe morao otvoriti raspravu o članku 5. svog sporazuma o uzajamnoj odbrani, koji predviđa da je napad na jednog člana napad na sve.

Iako se ne očekuje da će ta klauzula pokrivati evropske vojnike stacionirane u Ukrajini, neke zemlje insistiraće na tome da zaštita ostane na snazi ako Moskva odluči napasti njihov teritorij zbog raspoređivanja snaga.

U srijedu se Zelenski sukobio s Trampom nakon što je američki predsjednik optužio Ukrajinu za izazivanje ruske invazije i ustvrdio da su potrebni novi izbori jer je Zelenski “duboko nepopularan”.

“Nažalost, predsjednik Tramp, uz dužno poštovanje prema njemu kao vođi nacije koju duboko cijenimo… živi u informacijskoj iluziji”, odgovorio je Zelenski.

Tramp je potom nazvao Zelenskog “diktatorom” i poručio mu “da mu je bolje požuriti jer bi mogao ostati bez države”, prenosi “Avaz”.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da očekuje da kineski predsjednik Si Đinping posjeti SAD, ne navodeći vremenski okvir kada bi se to moglo dogoditi.

Tramp je rekao novinarima u predsjedničkom avionu da je “moguće” da SAD i Kina postignu novi trgovinski dogovor, prenosi Rojters.

Tramp je istakao da razgovara sa Kinom o društvenoj mreži TikTok, koja je u vlasništvu kineske kompanije Bajtdens, dok SAD nastoje da posreduju u prodaji te popularne aplikacije.

Agencija navodi da se razgovor Sija i Trampa smatra ključnim za potencijalno ublažavanje ili odlaganje primjene carina između SAD i Kine.

Si je posljednji put posjetio SAD u novembru 2023. godine, što je bila njegova peta posjeta toj zemlji, kada se sastao sa tadašnjim američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom.

Tramp je prošle sedmice rekao da je razgovarao sa Sijem otkako je preuzeo dužnost, ali nije iznio detalje, prenosi Tanjug.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da su vojnici iz 710. brigade prešli granicu u Kurskoj oblasti i ušli na teritoriju Ukrajine.

Vladimir Putin naglasio je da je o prelasku vojnika preko granice obaviješten prije sat vremena.

Predsjednik Putin istakao je da oružane snage Rusije napreduju duž cijele linije fronta.

Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni izjavio je danas da će “biti spreman” da odgovori na pitanja o izborima i ličnim političkim ambicijama kada Ukrajina stane na noge i sačuva svoju državnost.

Na pitanje novinara da li planira da se kandiduje na izborima, Zalužni, koji je sada ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji, je rekao da prvo treba da se stvore uslovi u kojima bi takva pitanja “bila apsolutno prikladna”.

“Verujem, ako se stvore ti uslovi, onda ću ja, kao čovek koji je u državnoj službi, radi direktno za državu, biti spreman da odgovaram na takva pitanja”, rekao je on na skupu “Ukrajina menja svet. Dijalozi o mogućnostima”, prenosi ukrajinski portal New Voice.

Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska je jedini pravi garant bezbednosti za opstanak države.

“Rat nužno vodi do pobede kada su ljudi koji brane svoju zemlju spremni da to i dalje čine. Moramo da se zapitamo šta radimo po tom pitanju. Potrebna je stalna i pouzdana međunarodna podrška”, istakao je on i ocenio da budućnost Ukrajine zavisi od toga koliko su njeni građani spremni da brane zemlju.

“Za sada imamo jedan zadatak: da sačuvamo državu. Posle toga ćemo razmišljati o nečem drugom”, dodao je Zalužni.

rema rezultatima ankete sprovedene u decembru 2024. za bivšeg glavnokomandujućeg ukrajinske vojske glasalo bi 36,1 odsto građana.

Ukrajinci su takođe spremni da podrže aktuelnog predsednika Volodimira Zelenskog (24,3 odsto), dok bi za bivšeg predsednika Petra Porošenka glasalo manje od 10 odsto birača.

Američki predsednik Donald Tramp je posle razgovora američke i ruske delegacije u Rijadu izjavio da je potrebno održavanje izbora u Ukrajini pre zaključenja mirovnog sporazuma.

On je naveo da je podrška Zelenskom pala na četiri odsto, a da je sama zemlja “razbijena u paramparčad”, kao i da je većina gradova, osim Kijeva, uništena.

Dok predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski razmatra mogućnost potpisivanja sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama o mineralnim resursima, Rusija je administraciji Donalda Trumpa ponudila saradnju u oblasti prirodnih resursa.

Direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev izjavio je, uoči pregovora u Saudijskoj Arabiji, da Rusija smatra da bi se američke naftne kompanije mogle vratiti na njeno tržište, kao i da postoji interes za zajedničke projekte na Arktiku.

Prema njegovim riječima, obnova ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama je od posebnog značaja. “Velike američke naftne kompanije imale su uspješan biznis u Rusiji i vjerujemo da će se u nekom trenutku vratiti”, rekao je Dmitrijev, dodajući da zajednički projekti mogu donijeti obostranu korist.

On je naveo da su američke kompanije zbog sankcija prema Rusiji pretrpjele gubitke od 300 milijardi dolara, dok su odluke administracije predsjednika Joea Bidena, kako je ocijenio, imale negativan uticaj na ekonomske odnose.

Prije sukoba u Ukrajini, američka kompanija Exxon Mobil imala je 30 odsto udjela u projektu “Sahalin-1”. Nakon uvođenja sankcija, kompanija je najavila povlačenje iz projekta, ali proces prodaje udjela nije završen, budući da je ruska administracija produžila rokove do kraja 2026. godine.

Nakon početka sukoba, nekoliko vodećih američkih naftno-servisnih kompanija, uključujući Halliburton, Schlumberger i Baker Hughes, objavilo je povlačenje iz Rusije. Ruska vlada planira da do 2025. godine razvije sopstvene tehnologije u sektoru naftne industrije, ali trenutno postoji značajna zavisnost od uvoza opreme.

Prema podacima stručnjaka kompanije “Jakov i partneri”, više od polovine opreme za hidraulično frakturiranje i dalje se nabavlja iz inostranstva. Vlada Ruske Federacije u svojoj Strategiji razvoja mineralno-sirovinske baze do 2050. godine priznaje da je zavisnost od uvozne opreme i dalje velika, posebno u sektoru bušačke opreme, rudarskih mašina i geofizičkih sistema.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prvi put se javno oglasio nakon što ga je američki predsjednik Donald Trump nazvao diktatorom.

U objavi na društvenoj mreži X-u isaopštio je da je imao sastanak s glavnim sekretarom NATO saveza Markom Ruteom, a Trampove riječi nije spomenuo u objavi.

“Imao sam dobar i sadržajan razgovor s glavnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom”, naveo je Zelenski u početku objave.

Kako je naveo na X-u, s Ruteom je pričao o turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.

“Podijelio sam detalje svojeg sastanka s predsjednikom Erdoganom, gdje smo razgovarali o ulozi Turske u pružanju sigurnosnih garancija. Ukrajina treba široku reprezentaciju od zemalja Evrope, uključujući Veliku Britaniju i Tursku te Sjedinjene Američke Države, u ovom procesu”.

U nastavku objave navodi kako je Rute održao sastanak s američkim generalom Džozef Kelogom.

“Mark mi je informisao o svom sastanku s generalom Kelogom. Ključne poruke usklađene su s našim ciljem postizanja zagarantovanog mira, a ne samo privremenog prekida vatre. Mora postojati povjerenje da Putin neće ponovno doći sa svojom ratnom mašinerijom za nekoliko mjeseci ili godina.”

Kako je dalje napisao, među temama razgovora bile su i bezbjednosne garancije za Ukrajinu.

“Takođe smo razgovarali o našim budućim kontaktima s partnerima i koordinirali naše sljedeće korake. Ne možemo dopustiti Putinu da opet prevari sve. Prije bilo kakvih potencijalnih pregovora, svi partneri moraju jasno razumjeti da su snažne sigurnosne garancije prioritet za trajni mir”

Na kraju se zahvalio Ruteu za sve.

“Hvala ti, Mark, na tvojoj podršci i pomoći.”

Podsjetimo, ranije danas u objavi na Truth Socialu predsjednik SAD-a nazvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog “diktatorom”.