Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je registrovala pucnjavu iz ručnog naoružanja u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani “Zaporožje”, koja je pod kontrolom ruskih snaga.
U saopštenju se navodi da je sinoć detektovano ispaljivanje više stotina metaka.
IAEA navodi da je pucnjava trajala oko sat vremena po lokalnom vremenu, da je to bio neuobičajen događaj i da traži dodatne informacije o incident, prenosi Srna.
Grenel je odbacio tumačenje Osmanijeve da je američki predsjednik rekao da je Srbija navodno nedavno pripremala sukob između Beograda i Prištine.
– Sram vas bilo, Vjosa Osmani, što izvrćete riječi predsjednika Donalda Trampa – napisao je Grenel na “Iksu”.
Grenel je istakao da je Tramp nominovan za Nobelovu nagradu za mir zbog rada na miru između Beograda i Prištine i ekonomske normalizacije u 2019. i 2020, kada je u Bijeloj kući potpisan Vašingtonski sporazum.
– Osmani je bila dio tog dogovora. Apsurdno je što se sada pretvara da je bilo nečeg novog – zaključio je Grenel.
Ranije danas ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je da Osmanijeva manipuliše Trampovim riječima i fabrikuje optužbe protiv Srbije.
Đurić je naveo da je istina da je američki predsjednik postigao nešto važno Vašingtonskim sporazumom 2020. godine i da je Srbija pozdravila njegovu viziju, stabilnost kroz trgovinu i ekonomski rast, ali da Priština odbija da prihvati Trampov pristup izgradnje mira kroz ekonomsku saradnju.
– Ove carine postaju stvarnost ako predsjednik ne postigne sporazum za koji smatra da je dovoljno dobar – rekao je Haset televiziji Ej-Bi-Si.
On je dodao da su razgovori u toku i da će vidjeti da li će se “sleći prašina”.
Tramp je najavio uvođenje carina od 30 odsto Maksiku i EU od 1. avgusta. Za Brazil je ranije najavio carinu od 50 odsto, a Haset je rekao da je to odraz Trampove frustracije povodom postupaka te južnoameričke zemlje i stanja njenih trgovinskih pregovora sa SAD.
– Mnogi ljudi smatraju, i ja sam, koliko god čudno bilo, vjerovao, da su glavne protivrječnosti ideološke – primijetio je Putin.
Međutim, čak i nakon raspada SSSR-a, “nije bilo nikakvog komunističkog režima, ali je ostao nemaran odnost prema državnim strateškim interesima Ruske Federacije”, dodao je on.
– To je bilo povezano sa jasnom željom da se ostvare neke geopolitičke prednosti. Štaviše, kada sam postao predsjednik, takođe nisam odmah sve shvatio – objasnio je predsjednik.
Prema riječima ruskog predsjednika, uprkos svim pokušajima da se prenese stav Rusije, Zapad je ostao ravnodušan prema njenim interesima i brigama.
– Postalo mi je očigledno da je ideologija vjerovatno imala neki značaj, ali ipak, u osnovi ovih protivrječnosti stoje geopolitički interesi. To je glavno i osnovno – ocijenio je Putin.
Poslije raspada SSSR-a, Zapad je odlučio da “živi po pravilima koje je izmislio sam za sebe”, ignorišući interese Rusije, rekao je ruski predsjednik.
Imajući u vidu da je Sovjetski Savez počinio autodafe, sam sebe likvidirao – mislim da o tome nikada nisam razgovarao sa svojim prethodnicima – oni su polazili od toga da će Rusija postati deo takozvanog civilizovanog svijeta.
Ne, Zapad je odlučio: nema Sovjetskog Saveza, zašto bismo se pridržavali pravila u odnosu sa Rusijom koja nema takvu potencijalnu moć koju je imao Sovjetski Savez. Pa, sada ćemo mi sami za sebe nešto iskrojiti kako hoćemo i živjećemo po pravilima koja smo sami za sebe izmislili, ignorišući naše interese – rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, samo interesi suverene Rusije koja brani svoju budućnost biće uzeti u obzir u svijetu, posebno od strane Zapada.
Kako je naveo, nakon svih neprijateljskih koraka Zapada prema Rusiji, već sa raspadom SSSR-a postalo je jasno: Sve dok ne postanemo nezavisna, suverena sila, sposobna da brani svoju budućnost, neće nas uzimati u obzir.
Ruski predsjednik takođe se prisjetio slučaja koji se dogodio dok je bio na mjestu gradonačelnika Sankt Peterburga 1990-ih godina, kada je odbio da razgovara sa američkom delegacijom koja se loše ponašala prema ruskom graničaru.
– Desio se takav slučaj, iskreno govoreći, beznačajan. Neka delegacija je došla u Sankt Peterburg, i jedan od članova te delegacije se veoma grubo ponašao prema graničaru. Smatrao sam da je to apsolutno neprihvatljivo. Naravno, nismo odbili da primimo ovu delegaciju, radili smo sa njima kako je red, kako je bilo predviđeno protokolom. Ali ja jednostavno nisam sa njima komunicirao – ispričao je Putin.
Predsjednik je objasnio svoju oštru reakciju o tom slučaju.
– Čovjek u uniformi – kada obavlja svoju službenu dužnost, on predstavlja državu. I odnositi se tako prema njemu – znači sa prezirom se odnositi prema našoj državi – zaključio je Putin.
– Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen saopštila je da je Brisel spreman da zaštiti interese EU, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp objavio da od 1. avgusta uvodi carinu od 30 odsto na evropsku robu.
“Carina od 30 odsto na izvoz iz EU bi naštetila preduzećima, potrošačima i pacijentima sa obje strane Atlantika”, objavila je Fon der Lajenova na “Iksu”.
Ona je dodala da će EU nastaviti da radi na postizanju sporazuma do 1. avgusta.
“Istovremeno, spremni smo da zaštitimo interese EU na osnovu proporcionalnih kontramjera”, naglasila je Fon der Lajenova.
Roba uvezena iz Еvropske unije i Meksika suočiće se sa carinskom stopom od 30 odsto počev od 1. avgusta, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp u pismima objavljenim na njegovoj društvenoj mreži u subotu.
Ovo dolazi poslije nade ЕU da će postići sveobuhvatan trgovinski sporazum sa SAD-om za blok od 27 zemalja.
Ranije ove nedjelje, Tramp je najavio nove carine za više zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju, Kanadu i Brazil, kao i carinu od 50 odsto na bakar.
Izrael tvrdi da neke od iranskih zaliha visoko obogaćenog uranijuma, gotovo oružja, nisu uništene u američkom bombardovanje tokom 12-dnevnog rata prošlog mjeseca.
Ostale su sumnje o tome da li je Iran tiho uklonio 408,6 kilograma uranijuma sa svojih najosjetljivijih lokacija prije napada – potencijalno sakrivajući nuklearni materijal negdje drugdje u zemlji.
Uranijum o kojem je riječ obogaćen je do 60 procenata – što je daleko iznad nivoa za civilnu upotrebu, ali nešto ispod nivoa za oružje.
Taj materijal, ako se dalje rafiniše do 90 procenata, teoretski bi bio dovoljan za proizvodnju više od devet nuklearnih bombi.
Izraelski zvaničnik je za “New York Times” rekao da neke zalihe uranijuma nisu uništene u američkom i izraelskom bombardovanju prošlog mjeseca i da bi mogle biti dostupne iranskim nuklearnim inženjerima.
Zvaničnik, koji je htio ostati anoniman, nije izrazio zabrinutost zbog preostalih zaliha i rekao je da će svaki pokušaj da se one pronađu otkriti izraelska obavještajna služba.
Zvaničnici Izraela sa pristupom obavještajnim saznanjima rekli su da će Izrael imati dovoljno vremena da ponovo napadne iranska nuklearna postrojenja ako režim pokuša da ih vrati.
Teheran je priznao da je operacija “Ponoćni čekić”, u kojoj su američki bombarderi B-2 spirit bacili više od 10 bombi za razaranje bunkera GBU-57 “Masivna artiljerija”, izazvala “prekomjernu i ozbiljnu” štetu.
Međutim, nije bilo odmah jasno da li su udari, koji su pogodili iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma Fordo i nuklearna postrojenja u Natanzu i Isfahanu, uspjeli da unište cjelokupne zalihe obogaćenog uranijuma.
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi priznao je da Iran možda još ima zalihe obogaćenog uranijuma.
“Ne znamo gdje bi taj materijal mogao biti. Dakle, neki su mogli biti uništeni kao dio napada, ali neki su mogli biti premješteni. Dakle, u nekom trenutku mora doći do pojašnjenja. Moramo biti u poziciji da utvrdimo, da potvrdimo šta se tamo nalazi, gdje se nalazi i šta se dogodilo”, rekao je Grosi u intervjuu za CBS.
Satelitski snimci pokazali su kamione kako se kreću iz Fordoa u danima koji su prethodili napadu, što je dovelo do spekulacija da je Iran premjestio dio svojih podzemnih zaliha uranijuma.
Međutim, predsjednik SAD Donald Tramp odbacio je takve spekulacije.
“Ništa nije izvađeno… previše je opasno i veoma teško za pomjeranje”, istakao je Tramp.
Dodao je da satelitski snimci prikazuju kamione na lokaciji samo zato što su iranske posade pokušavale da zaštite objekat betonom.
Tramp je tvrdio da su napadi “uništili” iranske nuklearne kapacitete i “potpuno uništili” postrojenje za obogaćivanje uranijuma Fordo.
U intervjuu za Fox News Tramp je rekao da je postrojenje za obogaćivanje uranijuma Fordo “samo hiljade tona stijene” i da je “cijelo mjesto uništeno”. Rekao je da su udari izvedeni u “savršeno vrijeme”.
“Ušli smo, uništili smo njihov nuklearni kapacitet i zaustavili smo se. Bila je to prelijepa stvar i nisu mogli da nastave mnogo dalje.”
On je takođe osudio procurele preliminarne nalaze Odbrambeno-obavještajne agencije Pentagona koji su naveli da šteta nije bila dovoljno ozbiljna da uništi njihov nuklearni program.
Ali čak i uz dogovor o primirju, Tramp je jasno stavio do znanja da će “apsolutno” razmotriti ponovno bombardovanje Irana ako to ikada bude potrebno.
On je novinarima u Bijeloj kući rekao da će “bez pogovora” napasti zemlju ako američke obavještajne službe ukažu na to da Iran obogaćuje uranijum do zabrinjavajućih nivoa.
SAD i Izrael, kao i nezavisni stručnjaci, slažu se da su sve iranske radne centrifuge u Natanzu i Fordu – oko 18.000 – ili uništene ili oštećene do te mjere da se ne mogu popraviti.
Grosi je rekao da će Iran vjerovatno moći da počne da proizvodi obogaćeni uranijum “za nekoliko mjeseci”, uprkos šteti.
“Mogu imati za nekoliko mjeseci nekoliko kaskada centrifuga koje se okreću i proizvode obogaćeni uranijum, ili manje od toga”, kazao je on.
Najnoviji satelitski snimci prikazuju građevinske radove na postrojenju za obogaćivanje uranijuma Fordo u Komu, blizu Teherana.
Teška oprema za zemljane radove može se videti kako radi u blizini kratera izazvanih američkim bombama za razaranje bunkera GBU-57.
Bageri i kranovi se takođe mogu vidjeti kako rade, dok se na putevima koji vode do tačaka udara na lokaciji vide i veći broj građevinskih kamiona.
Novi pristupni put između sjevernog ulaza u tunel lokacije i jednog od kratera od udara može se videti nakon što je Izrael saopštio da su njegove vazdušne snage napale Fordo kako bi “pomete” pristup lokaciji, prenosi B92.
Dejvid Olbrajt, američki stručnjak za oružje, rekao je u svojoj procjeni da Iran možda zatrpava kratere i sprovodi procjene inženjerske štete i radiološko uzorkovanje.
Dvanaestodnevni rat je počeo 13. juna, kada je Izrael pokrenuo operaciju “Uspon lava” – sofisticiranu kampanju bombardovanja usmjerenu na iranske vojne nuklearne objekte.
Izraelci su takođe izveli operaciju “Crveno vjenčanje”, u kojoj je 30 najviših iranskih vojnih komandanata ubijeno u gotovo istovremenom blic napadu dok je Izrael nastojao da potpuno iskorijeni vojnu moć zemlje.
Iran je uzvratio svakodnevnim lansiranjem balističkih raketa širom Izraela, ali nije uspio da pogodi nijedan strateški cilj.
Manje od dvije nedjelje kasnije, Tramp se pridružio izraelskoj bombardovanju Irana. Američki vojni vodeći bombarderi B-2 spirit, izbacili su više od 10 raketa GBU-57 masivnog prodora bojnih predmeta (MOP) mase 13.000 kilograma.
Bombe za uništavanje bunkera korištene su za napad na iranski pogon za obogaćivanje uranijuma Fordo.
Iran, koji je obećao da će napasti američke vojne baze širom Bliskog istoka, pokušao je da se osveti lansiranjem raketa na vazduhoplovnu bazu Al-Udeid – najveću američku vojnu bazu u regionu.
Tramp je očekivani odgovor nazvao “slabim” prije nego što je objavio da je postignut sporazum o prekidu vatre između Izraelaca i Iranaca.
– Razočarani smo što jasni i dosljedni signali iz Moskve ne nailaze na razumijevanje. Raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini, u blizini naših granica, za nas je apsolutno neprihvatljivo – rekao je Peskov, komentarišući nedavne izjave predsjednika Francuske Emanuela Makrona.
On je dodao da se ovakva upornost evropskih lidera uklapa u “militarističke, konfrontacione i antiruske” trendove koji dominiraju u zapadnoj politici.
Prethodno je Makron izjavio je da će nakon postizanja sporazuma o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine, zemlje takozvane “koalicije voljnih” patrolirati vazdušnim i morskim prostorom Ukrajine kao dio koncepcije obnove zemlje.
O situaciji u Arktiku
Osvrćući se na novu strategiju Francuske po pitanju Arktika, koja predviđa jačanje vojno-političkog prisustva u regionu, Peskov je istakao da je pozicija Rusije po ovom pitanju čvrsta.
– Rusija je riješena da brani svoje interese u Arktiku. Ipak, u Arktiku ne treba ratovati – tamo treba sarađivati. Arktika treba da ostane teritorija mirne saradnje – izjavio je.
O rusko-ukrajinskim pregovorima
Peskov je potvrdio da Moskva čeka predloge Kijeva u vezi sa novim krugom pregovora:
– Naš predsjednik je već govorio o tome – čekamo konkretne prijedloge ukrajinske strane oko termina nastavka direktnih pregovora – naglasio je.
O američkoj vojnoj pomoći
Govoreći o planovima SAD da prodaju oružje zemljama NATO radi daljih isporuka Ukrajini, Peskov je istakao da je u pitanju čist biznis.
– To je biznis. Promena mesta činilaca ne mijenja suštinu – naoružavanje Ukrajine se nastavlja – rekao je portparol Kremlja.
Očekuje se Trampovo saopštenje
Kremlj takođe prati izjave predsednika SAD Donalda Trampa, koji je najavio „važno saopštenje po pitanju Rusije“ u ponedeljak:
– Čekamo da čujemo samu izjavu kako bismo razumeli na šta je tačno mislio – rekao je Peskov.
Prema pisanjima medija, Tramp navodno razmatra aktiviranje 300 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini iz postojećih rezervi. Tramp je tu vest naknadno potvrdio u intervjuu za američke medije, ali nije otkrio detalje.
– Osim što se molimo i činimo sve za porodicu preminulog, ovo je upozorenje Mađarskoj – rekao je Orban za Košut radio.
Na pitanje da prokomentariše saopštenje ukrajinske vojske u kojem se tvrdi da je Šebestjen navodno regrutovan u ukrajinsku vojsku na zakonitim osnovama i da nije bio podvrgnut okrutnom postupanju zaposlenih u regrutnom centru, Orban je rekao da to ne zadovoljava Mađarsku jer pouzdano zna da se u Ukrajini odvija prisilna mobilizacija.
– Јedini način da se okonča rat koji su Ukrajina i Evropa izgubile jeste diplomatija, ali niko nema hrabrosti da to prizna. Umjesto toga, Ukrajinci se ponašaju kao da se može dobiti – napomenuo je Orban.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da ukrajinske vlasti godinama nisu reagovale na optužbe za uznemiravanje zakarpatskih Mađara i da se sada mnogi od njih mobilišu grubom silom u ukrajinske trupe. “Prisilna mobilizacija etničkih Mađara u ukrajinsku vojsku predstavlja kršenje ljudskih prava”, rekao je Sijarto.
Četrdesetpetogodišnji Јožef Šebestjen preminuo je u bolnici tri sedmice nakon što su ga zaposleni ukrajinskog teritorijalnog centra za regrutaciju zgrabili na ulici u Ukrajini, ugurali u minibus, odvezli do regrutnog punkta i tukli metalnim šipkama, objavio je juče list “Mađar nemzet”, pozivajući se na njegove rođake.
Sestra preminulog objavila je snimak na kojem ukrajinski vojnik zlostavlja njenog brata. Mađarsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je ukrajinskog ambasadora u Budimpešti Fedora Šandora zbog ovog incidenta.
Ukrajina je proglasila vojno stanje i opštu mobilizaciju nakon što je Rusija pokrenula svoju specijalnu vojnu operaciju u februaru 2022. godine. Zakon zabranjuje ukrajinskim muškarcima između 18 i 60 godina da napuste zemlju. Izbjegavanje vojne službe tokom mobilizacije kažnjivo je krivičnom odgovornošću u vidu zatvora do pet godina.
Rubio je susret organizovao na marginama regionalnog dvodnevnog regionalnog foruma o bezbjednosti u Maleziji, kao dio strategije američkog predsjednika Donalda Trampa da učvrsti poziciju SAD u Indo-Pacifiku, prenio je Rojters.
Istakao je da postoji “velika vjerovatnoća” da će doći do sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, iako datum još nije određen.
– Šanse su velike. Mislim da obe strane žele da se to desi – rekao je Rubio novinarima nakon sastanka, prenosi AP.
Rubio je kazao da postoje “oblasti potencijalne saradnje” između Vašingtona i Pekinga, i naglasio je važnost upravljanja razlikama.
– Pogledajte, mi smo dvije velike, moćne zemlje i uvijek će biti pitanja oko kojih se ne slažemo. Mislim da postoje neka područja potencijalne saradnje. Mislim da je to bio veoma konstruktivan, pozitivan sastanak i da ima puno posla – istakao je Rubio.
Dodao je da carine nisu bile u fokusu razgovora sa kineskim kolegom, jer on nije “trgovinski pregovarač”.
– Svakako cijenimo ulogu koju trgovina igra u našim bilateralnim odnosima sa pojedinačnim zemljama. Ali većina naših razgovora ovdje bila je o svim drugim stvarima na kojima sarađujemo – rekao je Rubio.