VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Predsjednica Evropske komisije: Ispunili smo obećanje, bit će vakcinisano 70 posto građana EU

    Predsjednica Evropske komisije: Ispunili smo obećanje, bit će vakcinisano 70 posto građana EU

    Europska unija je dostavila dovoljno doza vakcina protiv koronavirusa državama članicama kako bi postigle cilj za potpuno vakcinisanje najmanje 70 posto odraslih, izjavila je u subotu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

    Von der Leyen, koja je 9. maja na Twitteru objavila da je EU na putu da ispuni svoj cilj vakcinisanja 70 posto odraslih do ljeta, pozvala je zemlje EU da povećaju vakcinisanje i dodala da će oko 500 miliona doza biti raspodijeljenou EU do nedjelje.

    “Europska unija održala je riječ. Ovog smo vikenda isporučili dovoljno vakcina državama članicama kako bismo bili u mogućnosti vakcinisati najmanje 70 posto odraslih ovog mjeseca u Europi”, rekla je von der Leyen.

    “Ipak Covid-19 još nije poražen. Spremni smo isporučiti više vakcina, uključujući i nove verzije”, rekla je von der Leyen, koja se početkom 2021. godine suočila s oštrim kritikama zbog toga što EU nije osigurala da kompanije isporuče ugovorena vakcine.

    Von der Leyen je dodala da je EU spremna isporučiti više doza, uključujući vakcinu koja djeluju protiv novih varijanti.

    EU se uveliko oslanja na vakcine koje su razvili BioNTech i Pfizer, ali kupuje i niz drugih vakcina.

    Komisija je saopćila kako su prošle sedmice zemlje EU naručile gotovo 40 miliona dodatnih doza vakcina koje su proizveden od kompanije Johnson & Johnson.

    Komisija je prethodno upozorila da očekuje da će vrlo zarazna Delta varijanta koronavirusa ovog ljeta postati dominantna u Europi.

    Nedavna istraživanja pokazala su da varijanta Delta smanjuje učinkovitost vakcina protiv simptomatske infekcije, ali dvije doze vrlo su učinkovite u prevenciji ozbiljnih bolesti i smrti.

  • Supruga predsjednika Haitija progovorila prvi put nakon atentata i otkrila detalje kobne noći

    Supruga predsjednika Haitija progovorila prvi put nakon atentata i otkrila detalje kobne noći

    Povrijeđena udovica predsjednika Haitija Martine Moise opisala je trenutak kada su atentatori upucali njenog supruga mecima nakon što su im usred noći upali u dom.

    Ona je rekla da se napad dogodio tako brzo, da njen suprug Jovenel nije uspio izgovoriti niti jednu riječ.

    Predsjednika Moisea ubili su 7. jula, navodno 28 stranih plaćenika. U napadu je povrijeđena i gospođa Moise koja je prebačena na liječenje u Miami.

    U subotu je na svom Twitter profilu objavila glasovnu poruku obećavši da će nastaviti njegov rad. Brojni su ljudi potvrdili da je riječ o predsjednikovoj supruzi.

    “U tren oka plaćenici su ušli u moju kuću i izrešetali mog supruga mecima”, kaže gospođa Moise na snimci, opisujući trenutak kada su napadači ubili njenog supruga.

    Istakla je da ovaj čin nema ime jer morate biti kriminalac da biste izvršili atentat na predsjednika poput Jovenela Moisea, a da mu niste dali niti jednu priliku da nešto kaže.

    Ona je naglasila da je njen suprug bio na meti zbog političkih razloga – posebno spominjući referendum o promjenama ustava koji je predsjedniku mogao dati veću moć.

    “Plačem, istina je, ali ne možemo dopustiti da zemlja izgubi svoj put. Ne možemo dopustiti da krv predsjednika Jovenela Moisea, mog supruga, našeg predsjednika kojeg toliko volimo i koji nas je zauzvrat volio, prolivena uzalud”, kazala je.

    Podsjećamo, Jovenel Moïse (53) bio je predsjednik Haitija, najsiromašnije nacije u Americi, od 2017. godine. Njegovo je vrijeme na vlasti bilo teško jer se suočio s optužbama za korupciju, a početkom godine u glavnom gradu i drugim gradovima bile su raširene demonstracije.

  • Najbolja teniserka svijeta Ashleigh Barty osvojila prvi Wimbledon u karijeri

    Najbolja teniserka svijeta Ashleigh Barty (Australija) osvojila je prvi Wimbledon u karijeri nakon pobjede protiv Čehinje Karoline Pliškove (WTA: 13.) u finalu rezultatom 2:1 u setovima.

    Barty bolje otvara meč i već na početku prvog seta uz dva napravljena breaka dolazi u vodstvo od 4:0. Iako je do kraja prvog seta izgubila dva gema na svoj servis, u šestom gemu napravila je još jedan break i na kraju rezultatom 6:3 došla u vodstvo u setovima.

    U drugom setu Barty je imala vodstvo od 6:5 i gem na svoj servis da osvoji titulu, no Pliškova se tu nije predala pa je odmah uzvratla break, nakon čega je pobjednica drugog seta odlučena poslije tie-breaka. Tu je bolja bila upravo Pliškova rezultatom 7:4 što je meč odvelo u odlučujući treći set.

    Ključni trenutak odlučujućeg trećeg seta bio je u drugom gemu kada je Barty napravila break, došla u vodstvo od 2:0 i sigurnom igrom na svoj servis uspela mirno privesti meč kraju i na kraju osvojiti prvu titulu na Wimbledonu u karijeri.
    Ovo je bio njihov osmi međusobni duel, a Barty je ostvarila šesti trijumf. Što se tiče Grand slamova, za Barty je ovo drugi naslov nakon što je 2019. godine osvojila Roland Garros.

  • Južnom Amerikom se širi lambda soj koronavirusa, registrovan i u Evropi

    Južnom Amerikom se širi lambda soj koronavirusa, registrovan i u Evropi

    Dok je pažnja svjetske javnosti na delta soju koronavirusa, južnom Amerikom se širi lambda soj koronavirusa. Posebno je to slučaj u Peruu gdje je prvi put ovaj soj registrovan u augustu prošle godine.

    U prošlomjesečnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je istaknuto da je ovaj soj povezan sa značajnim širenjem virusa u više zemalja te da će ga zbog toga više istražiti.

    U WHO su naglasili da je lambda soj registrovan u 29 država i da je najviše prisutan u južnoj Americi.

    “Nadležni u Peruu su izvijestili da je kod 81 posto sekvencioniranih uzoraka virusa u aprilu ove godine utvrđeno da je riječ o lambda soju. Argentinska vlast je saopćila da se prevalenca ovog soja povećava od treće sedmice februara. U ovoj državi je od aprila do sredine maja kod 37 posto od ukupno pozitivnih na virus utvrđeno da su pozitivni na lambda soj”, ukazali su iz WHO-a.

    Prevalenca ovog soja se povećava i u Čileu gdje je u 60 dana kod 32 posto od ukupno pozitivnih na virus utvrđeno da su pozitivni na ovaj soj. Među državama u kojima je registrovano njegovo prisustvo su i Ekvador, Brazil, Kolumbija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Španija, Izrael, Francuska, Velika Britanija i Zimbabve.

    WHO pokušava utvrditi o kakvom je zaista soju riječ, a što se odnosi i na to da li je eventualno zarazniji i otporniji na vakcine. Sredinom prošlog mjeseca su objavili da je potencijalno zarazniji i otporniji. Zaključili su da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su postojeće mjere zaštite učinkovite protiv lambda soja.

    U WHO su manje zabrinuti zbog njega, što nije slučaj sa alfa i delta sojem. Također su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliko su vakcine učinkovite protiv ovog soja. Ono što je primjetno jeste da se u južnoameričkim zemljama znatno povećava broj pozitivnih na koronavirus, dok se istovremeno povećava broj vakcinisanih. U ovom dijelu svijeta vakcinacija se dominantno vrši vakcinama kineskih proizvođača.

    Istraživanje koje je proveo Univerzitet Čile iz Santiaga, a koje je provedeno nad zdravstvenim radnicima koji su primili obje doze vakcine Sinovac, sugeriše da je lambda soj zarazniji i otporniji. Rezultati istraživanja su objavljeni 1. jula, ali ono još nije recenzirano.

    Već duže vrijeme postoji sumnja u to koliko su kineske vakcine zaista učinkovite. Sumnja je utoliko veća iz razloga što nije poznato koliko štite od delta soja koji je zarazniji. Uočljivo je da se u pojedinim državama, u kojima se većina stanovnika vakciniše kineskim vakcinama, povećava broj pozitivnih na koronavirus.

    Za napomenuti je da niti jedna vakcina ne pruža stopostotnu zaštitu od koronavirusa. Kina uvjerava da su vakcine njenih proizvođača dobre, a stručnjaci pozivaju zemlje da ipak ne prestanu koristiti ove vakcine, posebno ako imaju nedostatak vakcina. To se prije svega odnosi na siromašne države, piše CNBC.

  • Kurc: Potrebno je više, a ne manje protjerivanja

    Kurc: Potrebno je više, a ne manje protjerivanja

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurc odbacio je oštro pokušaj više nevladinih organizacija da krivicu za smrt 13-godišnje djevojčice pripiše žrtvi i naglasio da nije potrebno manje, već više protjerivanja tražilaca azila koji počine krivično djelo.

    Radi se o slučaju 13-godišnje djevojčice koja je pronađena mrtva naslonjena na jedno drvo u Beču, a za ubistvo je osumnjičeno više mladih tražilaca azila iz Avganistana.

    Kurc je kazao da je šokiran tvrdnjama nevladinih organizacija o stranim prestupnicima optužujući vlast za “rasistički manevar skretanja pažnje”.

    “Postoje istine koje moraju biti rečene i ja ću ih dalje izgovarati, i neću prelaziti na dnevni red. Ne postoji niti jedno izvinjenje ili izgovor koji bi opravdao ovaj zvjerski zločin. Zbog toga odbijam svaki pokušaj prebacivanja krivice na žrtvu i svaku pogrešno shvaćenu toleranciju”, naglasio je on u saopštenju.

    Na zahtjev nevladinih organizacija za obustavom protjerivanja u Avganistan Kurc je naglasio da mora biti više, a ne manje protjerivanja, posebno kada je riječ o tražiocima azila koji su prekršili zakon.

    S tim u vezi je podsjetio na izvještaj o bezbjednosti Austrije iz 2019. prema kojem su Avganistanci najveća grupa stranaca kada je riječ o seksualnim zločinima.

  • Biden: Američka vojska će se u potpunosti povući iz Afganistana do kraja augusta

    Biden: Američka vojska će se u potpunosti povući iz Afganistana do kraja augusta

    Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u četvrtak da će se američka vojna misija u Afganistanu zaključiti 31. augusta čime će se okončati dvadesetogodišnje prisustvo vojske SAD-a u ovoj azijskoj državi.

    Predsjednik SAD-a pojasnio je kako cilj američkog prisustva u Afganistanu nije bio upravljanje državom, već da Afganistanom moraju upravljati vlasti u ovoj zmelji.

    “Mi nismo došli u Afganistan da gradimo naciju. Afganistanski čelnici trebaju se okupiti i djelovati prema budućnosti”, izjavio je Biden u govoru.

    Biden je također naglasio opravdavanje svoje odluke da okonča američke vojne operacije, čak i dok talibani ostvaruju rapidno napredovanje u značajnim dijelovima zemlje.

    Napor na dodatnom pojašnjavanju svog promišljanja o Afganistanu, dolazi u vrijeme dok su zvaničnici njegove administracije u više navrata pokušali da opravdaju okončanje sukoba odlukom koju je Biden donio nakon što je zaključio da je to rat koji se ne može dobiti i da tu nema vojnog rješenja.

    “Koliko još hiljada američkih kćeri i sinova ste spremni da rizikujete? Ja neću poslati još jednu generaciju Amerikanaca u Afganistan bez ikakvog razumnog očekivanja drugačijeg ishoda”, izjavio je Biden onima koji pozivaju na produženje američke vojne operacije, prenosi Associated Press.

    Biden je, odgovarajući na pitanja novinara nakon njegove izjave u četvrtak, rekao da pad Kabula pod talibansku vlast ne bi bio prihvatljiv ishod.

    “Vjerujem li talibanima? Ne. Međutim, vjerujem u kapacitet afganistanske vojske koja je bolje obučena, bolje opremljena i kompetentnija u smislu vođenja rata”, rekao je Biden.

  • Ubistvo predsjednika Haitija izvela grupa bivših kolumbijskih vojnika

    Ubistvo predsjednika Haitija izvela grupa bivših kolumbijskih vojnika

    Grupa plaćenika sastavljena uglavnom od bivših kolumbijskih vojnika izvršila je napad u kojem je ubijen predsjednik Haitija Jovenel Moïse, objavila je policija.

    U grupi je bilo 26 Kolumbijaca i dva Amerikanca haićanskog porijekla, rekao je novinarima šef policije Léon Charles. Osam osumnjičenih još je u bijegu, dok je 17, uključujući dvojicu Amerikanaca, uhapšeno.
    Preostali osumnjičenici ubijeni su u borbama s policijom u glavnom gradu Port-au-Princeu.

    Grupa naoružanih ljudi upala je u predsjednikovu privatnu rezidenciju u ranim satima u srijedu. Supruga predsjednika Moïsea Martine povrijeđena je u napadu i prebačena je na Floridu na liječenje, gdje je navodno u stabilnom stanju.


    Još nije jasno ko je organizovao napad niti šta je bio motiv. Privremeni premijer Haitija Claude Joseph, međutim, rekao je za BBC da je 53-godišnji predsjednik možda bio na meti jer se borio protiv “oligarha” u zemlji.

    U četvrtak je policija medijima predstavila neke od osumnjičenih, zajedno s oružjem, kolumbijskim pasošima i drugim dokazima.

    “Stranci su došli u našu zemlju da ubiju predsjednika. Pojačat ćemo istragu i pretraživanja kako bismo presreli ostalih osam plaćenika”, rekao je Charles.

  • Sidnej pred dugim zatvaranjem

    Sidnej pred dugim zatvaranjem

    Australijske vlasti pozvale su danas stanovnike Sidneja da ostanu kod kuće i upozorile da bi zatvaranje na tri sedmice moglo biti produženo zbog širenja kovida 19, dok grad bilježi najviše lokalnih slučajeva u posljednjih godinu dana.

    Stotine dodatnih policajaca patroliraju dijelovima Sidneja radi provođenja naređenja građanima da ne izlaze.

    Mjere su preduzete zbog ubrzanog širenja delta varijante virusa, a do sada je potvrđeno preko 400 slučajeva.

    “Država Novi Južni Vels suočava se sa najvećim izazovom od početka pandemije. U ovom trenutku brojevi ne idu u dobrom smjeru”, izjavila je premijer ove države Gledis Beredžiklijan.

    Ona je pozvala građane da ne izlaze napolje osim ako je to apsolutno neophodno.

    Danas su potvrđena 44 slučaja lokalnog prenošenja virusa. Trenutno su 43 osobe u bolnici, a deset je na odjeljenju za intenzivnu njegu, uključujući četiri koje su na ventilatorima.

    Zatvaranje javnog života u Sidneju produženo je do 16. jula, pošto se iz dana u dan povećava broj zaraženih.

    Javni skupovi od večeras su ograničeni na dvije osobe, a stanovnici mogu da se kreću u krugu do 10 kilometara od svog doma.

  • Za oko 11 odsto tokom proteklih sedam dana: U porastu broj zaraženih među nevakcinisanim osobama u SAD

    Za oko 11 odsto tokom proteklih sedam dana: U porastu broj zaraženih među nevakcinisanim osobama u SAD

    Broj zaraženih virusom korona u SAD povećan je za oko 11 odsto tokom proteklih sedam dana, većinom među ljudima koji nisu vakcinisani, rekli su danas američki zvaničnici.

    Oko 94 odsto svih slučajeva infekcije registrovano je u okruzima gdje je stopa vakcinacije manja od 40 odsto, rekla je šef američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) Rošel Valenski, dodajući da su skoro svi smrtni ishodi među nevakicinisanim ljudima.

    Ona je dodala da se infekcija širi među okruzima gdje živi oko devet miliona ljudi.

    Bijela kuća planira da uputi federalnu pomoć za vakcinaciju u države, uključujući Misuri, Nevadu i Ilinois, rekao je Džef Zients, šef tima Bijele kuće za borbu protiv kovida.

  • BMW, Volkswagen, Audi i Porsche kažnjeni s milijardu eura zbog ograničavanja razvoja tehnologije

    BMW, Volkswagen, Audi i Porsche kažnjeni s milijardu eura zbog ograničavanja razvoja tehnologije

    Evropska unija je kaznila BMW, Volkswagen, Audi i Porsche s milijardu eura zbog toga što su u dogovoru ograničavali razvoj i uvođenje sistema za kontrolu emisije štetnih gasova iz automobila.

    Kako su saopštili iz Evropske komisije, spomenuti proizvođači su izbjegavali nadmetati se u razvoju tehnologije kojom će se ograničiti zagađanje iz automobila koji imaju benzinske i dizelske motore. Među njima je bio Daimler, ali on nije kažnjen iz razloga što je otkrio da postoji dogovor kompanija po ovom pitanju.

    Ovo je prvi put da Evropska komisija izrekne kaznu zbog dogovorenog ograničavanja razvoja tehnologije, a ne zbog dogovaranja cijena, što se ranije dešavalo. Čelnica antitrust odjela Evropske komisije Margarethe Vestager je izjavila da su ovi proizvođači imali tehnologiju kojom će ograničiti emisiju štetnih gasova, da su izbjegavali konkurentske odnose i da su građanima uskratili mogućnost da kupe automobile koji manje zagađuju okoliš.

    Prema njenim riječima, izbjegavali su da razviju tehnologiju kojom će prevazići postojeće standarde EU za zaštitu okoliša. Tvrdi da su to mogli učiniti, ali da jednostavno to nisu učinili. Nadležni u uniji su zaključili da je to bilo ilegalno.

    Vestager je napomenula da su dogovori kompanija dopušteni onda kada se želi povećati učinkovitost prilikom npr. uvođenja novih tehnologija. Ponovila je da dogovori nisu prihvatljivi kada se želi ograničiti razvoj tehnologije.

    Iz Volkswagena su saopćili da je istragom zaključeno da pojedini oblici saradnje ipak ne krše antitrust zakon. Smatraju da EU svojom odlukom krši postojeći pravni osnov jer je saradnju u razvoju tehnologije sankcionirala kao kršenje antitrust pravila. Tvrde da su samo razgovarali s drugim proizvođačima, da ništa od onoga o čemu se razgovaralo nije provedeno u djelo te da kupci nisu oštećeni.

    Slično tvrde i u BMW-u. Kako su objavili, razgovori nisu imali utjecaja na konačne odluke. Istakli su da su već osigurali 1,4 milijarde eura kako bi mogli platiti ranije kazne Evropske komisije, ali da su u maju ove godine odlučili da smanje izdvajanja za ovu svrhu smatrajući da optužbe nisu utemeljene.

    Ovaj slučaj nije povezan s aferom “Dieselgate”, kada je Volkswagen priznao da je kod 11 miliona svojih automobila manipulisao emisijom štetnih gasova. Zbog toga je njemački proizvođač morao platiti 30 milijardi eura i opozvati milion automobila, piše agencija Associated Press.