Do danas, oko 122.000 ljudi evakuisano je iz Kabula, uključujući i 5.400 američkih građana.
Na današnjem brifingu Pentagon je saopštio da se očekuje u skorije vreme 17 letova kojima će 3.700 ljudi, uglavnom Avganistanaca, biti prebačeno u Vašington i Filadelfiju, prenio je BBC.
Pentagon je dodao da ostaje uvjeren da će potpuno povlačenje biti završeno do krajnjeg roka 31. avgusta, mada je portparol Džon Kirbi odbio da kaže da li će biti evakuacija i nakon tog datuma.
Mađarska je sa Rusijom dogovorila sve potrebne uslove za stupanje na snagu novog dugoročnog sporazuma o isporuci gasa od 1. oktobra, objavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
On je rekao da je ugovor s Gazpromom na 15 godina, s mogućnošću izmjene otkupljenih količina nakon 10 godina.
“Dogovorili smo se i o cijeni, koja je mnogo povoljnija od one koju smo platili prema sporazumu koji je Mađarska potpisala 1995. godine, koji sada ističe”, rekao je, ne navodeći tačne detalje.
On je dodao da će sporazum biti potpisan do kraja septembra, a Gazprom će Mađarskoj godišnje isporučivati 4,5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa preko dva pravca: 3,5 milijardi kubnih metara preko Srbije i jednu milijardu kubnih metara preko Austrije.
Iz Gazproma su rekli da se sastali sa mađarskim ministrom vanjskih poslova, ali nisu naveli nikakve detalje.
“Strane su razmotrile ključna pitanja i perspektive saradnje u sferi prirodnog gasa, uključujući isporuke gasa Mađarskoj”, navodi se u saopštenju Gazproma.
Mađarska se do sada oslanjala na Rusiju za većinu uvozenog prirodnog gasa koji je isporučivan cjevovodom kroz Ukrajinu. Međutim, posljednjih je godina diverzificirala uvoz plina, otvorivši prekogranične interkonektore sa većinom svojih susjeda i osiguravajući opskrbu iz Royal Dutch Shella, preko luke za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Hrvatskoj.
Szijjarto je rekao da će većina pošiljki prema novom ugovoru stizati putem novog interkonektora na granici Srbije.
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan dao je izjavu po povratku u Istanbul nakon službenih posjeta Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori gdje je govorio o političkim odnosima u BiH i mogućem rješenju krize.Na pitanje da prokomentariše izjave Željka Komšića i Milorada Dodika da je Turska garant mira u regionu, odnosno kakva je njena buduća uloga u Bosni i Hercegovini Erdogan je kazao da će Turska biti prisutna ako se Bošnjaci, Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini ujedine među sobom i kažu: Želimo Turskoj dati takav zadatak, niko se ne smije miješati u naše poslove, samo neka Turska djeluje kao posrednik ovdje u naše ime”.
Naglasio je da bi i tome trebali odlučivati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“Već sam im rekao. ‘Ako donesete takvu odluku, mi ćemo također napraviti naše procjene. Donesite ovu odluku kao trojka, a ne čekajući upute odnekud. Nakon toga sam rekao: ”Napravit ćemo ovaj korak s hairom”, izjavio je Erdogan.
Podsjetimo, Milorad Dodik je za vrijeme posjete Erdogana Sarajevu kazao da se zalaže za aktivniji angažman Turske u rješavanju političkih problema u BiH.
“Predsjedniče Erdogan, ja sam spreman da s Vama, s ostalima u BiH razgovaramo o svim mogućim pitanjima. I ja mislim da sve treba da bude na dnevnom redu. Ja sam za to da se održi teritorijalni integritet BiH, a politički aranžman mora da bude unutra, ono što se mi dogovorimo”, kazao je Dodik.
U Moskvi će 14. septembra biti održana međunarodna konferencija na kojoj će biti predstavljeni rezultati nezavisnih međunarodnih komisija o istraživanju događaja u Sarajevu i Srebrenici tokom građanskog rata u BiH od 1991. do 1995. godine, saopšteno je iz Fonda Gorčakov.
Konferencija “Rezultati rada nezavisnih međunarodnih komisija: srpske žrtve u građanskom ratu u Sarajevu 1991-1995. godine i žrtve svih naroda na području Srebrenice 1991-1995. godine” biće održana u Fondu Gorčakova.
Na sajtu Fonda Gorčakova saopšteno je da konferenciju organizuju u saradnji sa Međunarodnim institutom za razvoj naučne saradnje, uz podršku Ruskog savjeta za međunarodne poslove.
Govornici na konferenciji biće predsjedavajući i članovi dvije nezavisne međunarodne komisije.
Konferencija će biti održana 14. septembra od 12.00 do 15.30 časova po moskovskom vremenu, a za učesnike koji nisu iz Moskve biće obezbijeđeno učešće putem Zum platforme.
U saopštenju se podsjeća da su komisije imenovane početkom 2019. godine, a da su posao završile krajem 2020. godine.
Komisije su, kako se navodi, činile grupe nezavisnih međunarodnih stručnjaka iz Rusije, SAD, Izraela, Njemačke, Francuske, Austrije, Italije, Srbije, Australije, Nigerije, Јapana.
Kao rezultat ozbiljnog i multidisciplinarnog rada stvoren je jedinstveni materijal koji se tiče vojnih, političkih, ekonomskih i psiholoških aspekata građanskog rata u BiH devedesetih godina, kao i njegove sadašnje posljedice.
Talibanski glasnogovornik rekao je danas da je u američkom napadu dronom na osumnjičenog bombaša samoubicu u Kabulu bilo civilnih žrtava i osudio SAD jer nisu obavijestile unaprijed talibane prije izvršenja napada.
Glasnogovrnik Zabihullah Mujahid rekao je kineskoj državnoj televiziji CGTN da je sedam ljudi poginulo u napadu dronom i opisao ovu akciju SAD na stranom tlu kao nezakonitu.
“Ukoliko je postojala bilo kakva potencijalna prijetnja u Afganistanu, trebala je da bude prijavljena nama umjesto ovog nasumičnog napada koji je rezultovao civilnim žrtvama”, rekao je Mudžahid.
Zvaničnici Pentagona izjavili su da je bombaš samoubica pripremao napad na aerodromu u Kabulu, gdje američke trupe privode kraju povlačenje iz Avganistana.
Američka Centralna komanda saopštila je da vodi istragu o navodima da je u jučerašnjem napadu dronom bilo civilnih žrtava.
U saopćenju se dodaje da je poslije udara uslijedilo više snažnih detonacija, što sugeriše da je velika količina eksploziva u vozilu možda izazvala dodatne žrtve.
Američka proturaketna odbrana presrela je čak pet raketa koje su ispaljene na aerodrom u Kabulu u ponedjeljak rano ujutro, rekao je američki zvaničnik, dok trupe Sjedinjenih Država žure da završe svoje povlačenje iz Afganistana i evakuaciju svojih preostalih građana i ugroženih Afganistanaca.
Misija je postala hitnija i opasnija nakon što je u samoubilačkom napadu članova grupe ISIL-K u četvrtak poginulo 13 američkih vojnika i više afganistanskih civila ispred aerodroma.
Kako prenosi Reuters, američki dužnosnik, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekao je da prvi izvještaji ne ukazuju da u posljednjem raketnom napadu ima žrtava , ali da bi se te informacije mogle promijeniti.
Afganistanski mediji izvještavaju da je raketni napad izveden sa stražnje strane vozila. Kako prenosi novinska agencija Pajhwok, nekoliko raketa je pogodilo različite dijelove afganistanske prijestolnice.
Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici evakuisali su oko 114.400 ljudi – uključujući strane državljane i ugrožene Afganistance – u operaciji koja je započela dan prije nego što je Kabul 15. augusta pao pod vlast talibana, ali se desetine hiljada očajnih Afganistanaca suočavaju sa zaostatkom.
“Isprobali smo svaku opciju jer su nam životi u opasnosti. Oni (Amerikanci ili strane sile) nam moraju pokazati način da se spasimo. Moramo napustiti Afganistan ili bi nam oni trebali osigurati sigurno mjesto”, rekla je jedna žena ispred aerodroma .
Dvojica američkih dužnosnika rekli su Reutersu da će se evakuacije nastaviti u ponedjeljak, dajući prioritet ljudima za koje se smatra da su u ekstremnom riziku. I druge zemlje su u posljednji čas uputile zahtjeve za izvođenje ljudi iz te kategorije, rekli su zvaničnici.
Američki predsjednik Joe Biden prisustvovao je svečanosti u nedjelju u vazduhoplovnoj bazi Dover u Delawareu u čast pripadnicima američke vojske ubijenim u napadu u četvrtak.
Nijedan od poginulih pripadnika službe nije bio stariji od 31 godine, a pet ih je imalo samo 20 godina, koliko traje i rat u samom Afganistanu.
Biden je obećao da će se Amerika osvetiti za napad ISIL-a.
U napadu dronom u nedjelju je ubijen bombaš samoubica za kojeg su iz Pentagona saopćili da se spremao napasti aerodrom u ime lokalnog ogranka tzv. Islamske države – ISIL-K.
Centralna komanda SAD-a saopćila je da istražuje izvještaje o civilnim žrtvama u napadu, koji je bio drugi napad po redu američke vojske protiv osumnjičenih militanata ISIL-K.
“Znamo da je došlo do značajnih i snažnih naknadnih eksplozija koje su proizašle iz uništenja vozila, što ukazuje na veliku količinu eksplozivnog materijala u unutrašnjosti koja je mogla uzrokovati dodatne žrtve”, navodi se.
Odlaskom posljednjih trupa označit će se kraj vojne intervencije koju SAD predvodi u Afganistanu, a koja je započela krajem 2001. godine, nakon terorističkog napada Al Kaide 11. septembra.
Sve ukazuje na to da je Sjeverna Koreja ponovo pokrenula nuklearni reaktor za koji se vjeruje da je proizvodio plutonijum za atomsko oružje, navodi se u godišnjem izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
U saopštenju se ističe da su naznake o radu reaktora snage pet megavata, koji ima kapacitet za proizvodnju plutonijuma do stepena dovoljnog za naoružanje, primijećene krajem 2018. godine.
“Od početka jula ove godine, postoje indikacije o obnovi rada reaktora, uključujući ispuštanje vode za hlađenje”, ističe se u izvještaju IAEA.
IAEA nema pristup Sjevernoj Koreji od 2009. godine kada je Pjongjang protjerao inspektore. Ova zemlja je nastavila sa svojim programom nuklearnog naoružanja i sa atomskim probama.
Posljednja proba u Sjevernoj Koreji izvršena je 2017. godine. IAEA nadzire Sjevernu Koreju izdaleka, uglavnom putem satelitskih snimaka na kojima je i primijećeno ispuštanje vode, što je dovelo do zaključka da je reaktor ponovo u pogonu.
Uragan Ida u nedjelju se popeo na nivo oluje kategorije 4 i opustošio Louisianu krenuvši iz Meksičkog zaljeva udarivši na obalu vjetrovima brzinom od 240 kilometara na sat, bujičnim pljuskovima i talasima koji su potopili veliki dio obale pod nekoliko metara vode.
Struja je nestala u nedjelju navečer u cijelom gradskom području New Orleansa zbog kvara na svih osam dalekovoda koji isporučuju električnu energiju najvećem gradu Louisiane, izvijestilo je komunalno preduzeće Entergy Louisiana. Izvještaji navode da se jedan dalekovod srušio u rijeku Mississippi.
Američki predsjednik Joe Biden proglasio je veliku katastrofu u Louisiani.
Ida je oko podneva izbila na obalu u blizini Port Fourchona u Louisiani, čvorištu zaljevske pomorske energetske industrije, raznijevši obalu orkanskim vjetrovima koji se protežu 80 kilometara od oluje. Do kopna je došla 16 godina nakon što je uragan Katrina, jedan od najkatastrofalnijih u historiji, pogodio obalu Meksičkog zaliva.
U nedjelju navečer, ured šerifa u Ascension Parishu izvijestio je o prvom poznatom smrtnom slučaju tokom oluje Ida nakon što je 60-godišnjeg muškarca usmrtilo drvo koje je palo na njegovu kuću u blizini Baton Rougea, glavnog grada države.
Gotovo sva proizvodnja nafte na moru u Zaljevu obustavljena je, a velike luke duž obala Louisiane i Mississippija zatvorene su za otpremu.
Stanovnicima najugroženijih obalnih područja naređeno je da se evakuiraju danima prije udara Ide. Oni koji čekaju oluju u svojim domovima u New Orleansu, manje od 160 kilometara u unutrašnjosti prema sjeveru, pripremili su se za najteži test do sada.
“Skoro sam se našla u napadu panike kada su vijesti objavile da je ovo godišnjica Katrine”, rekla je Janet Rucker, stanovnica New Orleansa i nedavno penzionisana voditeljica prodaje koja se sa svojim psom, Deuce, sklonila u hotel u centru grada.
“Ovo jednostavno nije dobro za naše živce i našu psihu”, kazala je.
Oluja je uzrokovala obustavu medicinskih usluga u New Orleansu i drugim dijelovima države koja već trpi zbog četvrtog vala infekcija Covidom-19 koji je opteretio zdravstveni sistem Louisiane.
Za približno 2.450 pacijenata s Covidom-19 hospitaliziranih u cijeloj državi, mnogi na odjelima intenzivne njege, evakuacija nije bila opcija.
Gubitak električne energije u bolnici u regionalnom zdravstvenom sistemu Thibodaux u župi Lafourche, jugozapadno od New Orleansa, primorao je medicinske radnike da ručno pomognu respiratornim pacijentima pri premještanju na drugi sprat, prenosi Reuters.
Zvaničnici Inženjerskog voda američke vojske rekli su da očekuju da će se novoizgrađeni gradski nasipi zadržati, iako su istakli da bi se poplavni zidovi mogli “premostiti” na nekim mjestima.
“Ovo je jedna od najjačih oluja koje su dospjele ovdje u moderno doba”, rekao je guverner Louisiane John Bel Edwards.
Stotine kilometara novih nasipa izgrađeno je oko New Orleansa nakon što je poplava iz Katrine poplavila veći dio gradoa s malom nadmorskom visinom. Ta oluja odnijela je više od 1.800 života.
Edwards je izrazio uvjerenje u poboljšanja nasipa od 14,5 milijardi dolara, rekavši da su “izgrađeni za ovaj trenutak”.
Nestanak struje bio je široko rasprostranjen u prvim satima oluje, a više od milion domova i preduzeća u Louisiani izgubilo je struju do nedjelje kasno navečer, prema stranici za praćenje Poweroutage.US.
Samo tri dana nakon što se pojavila kao tropska oluja u Karipskom moru, Ida je ojačala u uragan kategorije 4 i “izašla” na obalu sa vjetrovima brzine 240 kilometara na sat, izvijestio je Nacionalni centar za uragane (NHC).
Sjedinjene Američke Države sprovele su danas vojni napad na članove avganistanskog ogranka Islamske države, ISIS K. Američki zvaničnici naveli su da je operacija, za koju je korišćen projektil lansiran sa drona, imala za metu bombaša samoubicu u vozilu, koji se spremao da izvede napad na aerodrom u Kabulu, prenosi BBC.
Portparol talibana potvrdio je da je meta američkog napada bio osumnjičeni bombaš koji je putovao automobilom, prenosi Associated press.
Ove izjave stižu pošto su svjedoci prijavili da su vidjeli raketni napad u blizini aerodroma, iako još uvijek nije izvjesno da li su ta dva incidenta povezana.
U terorističkom napadu prošlog četvrtka ubijeno je 170 ljudi, uključujući tu i 13 pripadnika američke vojske.
Dopisnik Rojtersa, Idres Ali, kaže da su ga dva američka zvaničnika obavijestila da su napad u Kabulu izveli Amerikanci.
Zvaničnici su, govoreći pod uslovom anonimnosti, rekli Rojtersu da je cilj napada bio militant grupe ISIS-K.
Šef policije: Poginulo dijete
Šef avganistanske policije je potvrdio da je u eksploziji rakete poginulo dijete, piše Al Džazira.
Niko još nije preuzeo odgovornost za napad.