VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Veto Bugarske na pristupne pregovore Skoplja i Tirane

    Veto Bugarske na pristupne pregovore Skoplja i Tirane

    Savjet za opšta pitanja EU nije postigao sporazum o početku pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

    Bugarska je stavila veto na početak razgovora sa Sjevernom Makedonijom zbog čega je bilo nemoguće postići jednoglasnu odluku.

    Bugarska i Sjeverna Makeonija su u sporu zbog jezičkih i pitanja kulture.

    “Nije bilo moguće postići sporazum o odobrenju pregovaračkih okvira sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom”, rekla je Paula Zakarijas iz portugalskog predsjedništva EU.

    Veto Bugarske je blokirao napredak ove dvije zemlje na evropskom putu, iako se 27 ministara zemalja članica EU u slučaju Albanije i 26 u slučaju Sjeverne Makedonije saglasilo da ispunjavaju kriterujume za početak razgovora.

  • Bajdenu zabranjuju pričest

    Bajdenu zabranjuju pričest

    Rimokatolički biskupi u SAD su pokrenuli postupak da uskrate pričešćivanje drugom katoličkom predsjedniku Džozefu Bajdenu, koji inače redovno prisustvuje misama i cijeli život praktikuje vjerske obrede.

    Konferencija katoličkih biskupa Sjedinjenih Država glasala je, naime, za izradu novih smjernica u odnosu prema Bajdenu zbog njegove podrške pravu na abortus, što je u suprotnosti sa katoličkim učenjem. Pričešće bi, pored Bajdena, moglo biti uskraćeno i drugim katoličkim političarima koji podržavaju pravo na abortus.

    Glasanje je, kako navodi američki dnevnik “Njujork tajms”, bilo “dramatična demonstracija sile rastućeg konzervativnog pokreta unutar katoličanstva”.

    Na dan inauguracije Bajdena, nadbiskup Hoze Gomez iz Los Anđelesa, predsjednik Konferencije katoličkih biskupa SAD javno je, podsjeća list, kritikovao stav novog predsjednika, prvog katoličkog šefa države poslije Džona Kenedija koji je ubijen poslije samo dve godine provedene u Bijeloj kući, početkom šezdesetih godina prošlog vijeka.

    “Pobačaj je direktan napad na život koji takođe povređuje ženu i podriva porodicu. To nije samo privatna stvar, već pokreće zabrinjavajuća i osnovna pitanja bratstva, solidarnosti i uključivanja u ljudsku zajednicu”, rekao je nadbiskup Gomez.

    Biskupska konferencija, zapravo, nema moć da zabrani Bajdenu da se pričesti. Ta moć rezervisana je za lokalne episkope, koji imaju autonomiju u svojim eparhijama, ili papu. Kardinal Vilton Gregori iz Vašingtona već je već rekao da neće zabraniti predsjedniku pričešće. No, sukob oko Bajdena i abortusa naglašava političke i kulturne podijele unutar crkve. Iako se crkva protivi abortusu, više od polovine američkih katolika podržava legalan pobačaj. Sličan broj je, međutim, onih koji smatraju da je to nedopustivo. Uoči glasanja američkih biskupa, Vatikan je bio protiv izjave kojom se preporučuje da se javnim ličnostima uskrati pričešće. Ali, papa Franja je ćutao.

    Abortus nije jedino pitanje po kojem je američki zakon u suprotnosti sa katoličkom doktrinom. Smrtna kazna, protiv koje je papa Franja, legalna je u više od polovine država SAD.

    Rimokatolička crkva protivi se i homoseksualnim brakovima, koji su legalni u SAD pošto je Vrhovni sud 2015. godine ukinuo sve državne zabrane istopolnih brakova.

  • Kina oštro osudila prolazak američkog ratnog broda

    Kina oštro osudila prolazak američkog ratnog broda

    Kina je danas osudila SAD kao najvećeg “kreatora rizika” u regionu nakon što je američki ratni brod ponovo prošao kroz vode koje razdvajaju Tajvan i Kinu.

    Raketni razarač američke Sedme flote “USS Curtis Wilbur” obavio je “rutinski prolazak Tajvanskim moreuzom” u skladu s međunarodnim pravom, saopćila je Mornarica SAD-a.

    Istočna komanda Narodnooslobodilačke vojske Kine objavila je da su njeni pripadnici pratili kretanje broda u moreuzu i poslali upozorenje.

    “Američka strana namjerno izvodi stare trikove, izaziva nevolje i remeti situaciju u Tajvanskom moreuzu”, navodi se u saopćenju.

    To u potpunosti pokazuje da su Sjedinjene Američke Države najveći kreator rizika za regionalnu sigurnost i mi se tome odlučno protivimo”, dodaje se u saopćenju kineske armije.

    Tajvansko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je brod plovio prema sjeveru kroz moreuz i da je “situacija normalna”.

    Isti brod prošao je kroz moreuz prije mjesec, a Kina je tada saopštila da SAD time ugrožava mir i stabilnost.

    Najnovija misija uslijedila je oko sedam dana nakon što je Tajvan objavio da je 28 kineskih borbenih aviona, uključujući bombardere, ušlo u zračni prostor tajvanske odbrambene identifikacione zone, što je bio najmasovniji ulazak do sada.

  • Fon der Lajen: Turskoj dugoročna podrška za migrante

    Fon der Lajen: Turskoj dugoročna podrška za migrante

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da će predložiti da se finansijska pomoć evropskog bloka za migrante namijenjena Turskoj preusmjeri sa hitne humanitarne pomoći na dugoročnu podršku.

    EU i Turska postigle su sporazum 2016. godine prema kojem evropski blok obezbjeđuje milijarde evra za pomoć sirijskim izbjeglicama u Turskoj, a za uzvrat Ankara radi na zaustavljanju migranata koji odlaze sa njene teritorije u Grčku.

    Uprkos kritikama grupa za zaštitu ljudskih prava, sporazum služi kao model za slične dogovore između EU i sjevernoafričkih država, prenio je AP.

    Fon der Lajen je rekla da će se o sporazumu sa Turskom razgovarati na samitu lidera EU u četvrtak u Briselu.

    – Prema mom mišljenju, važno je da nastavimo da podržavamo Tursku sa njenih 3,7 miliona sirijskih izbjeglica – rekla je ona novinarima.

    – Neki od njih su u Turskoj već 10 godina, tako da naša podrška, takođe, ide više u pravcu socijalno-ekonomske pomoći – rekla je Fon der Lajenova nakon sastanka sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

  • Erdogan: Turska domaća vakcina protiv koronavirusa zvat će se Turkovac

    Erdogan: Turska domaća vakcina protiv koronavirusa zvat će se Turkovac

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan danas je rekao da će se domaća vakcina protiv koronavirusa zvati Turkovac.

    Program razvoja vakcine, koji se nastavlja s dobrovoljcima u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, započeo je u gradskoj bolnici u Ankari, a Erdogan je prisustvovao putem video-linka.

    Govoreći na tom događaju, Erdogan je rekao da je Turska pojačala napore za masovnu imunizaciju vakcinama uvezenim iz Njemačke i Kine, ali da će domaće vakcine pomoći u kontroli infekcije u budućnosti.

    “Turska će sljedećih sedmica sniziti dob za primanje vakcine protiv koronavirusa na 18 godina”, rekao je Erdogan.

  • Jak zemljotres u Grčkoj, još nema izvještaja

    Zemljotres jačine 5,9 pogodio je danas Dodekanska ostrva u Grčkoj i pograničnu oblast sa Turskom, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Prema saopštenju epicentar zemljotresa je bio u Egejskom moru na dubini od 2 km, prenosi Rojters.

    Za sada nema izvještaja o eventualnim žrtvama ili pričinjenoj materijalnoj šteti.

  • Merkel i Laschet predstavili plan CDU-a za izbore: Njemačka treba deceniju modernizacije

    Merkel i Laschet predstavili plan CDU-a za izbore: Njemačka treba deceniju modernizacije

    Njemački demokršćani (CDU) kancelarke Angele Merkel obećali su porezno rasterećenje i odgovorno vođenje javnih finansija u manifestu za septembarske parlamentarne izbore, objavljenom u ponedjeljak.

    Vladajući demokršćani nadaju se da manifest pod nazivom “Program za stabilnost i obnovu” može proširiti njihovo vodstvo, koje su u anketama ponovno stekli pred Zelenima, uoči parlamentarnih izbora 26. septembra.

    “Treba nam decenija modernizacije”, kazao je vođa Kršćansko demokratske unije (CDU) Armin Laschet, kandidat CDU-a i sestrinske Kršćansko socijalne unije (CSU), koja na izbore izlazi samo u Bavarskoj.

    Laschet nastoji “osvježiti” imidž stranke nakon 16 godina vladavine Angele Merkel.

    “Želimo učiniti našu zemlju bržom, efikasnijom i digitalnijom”, kazao je.

    Blok desnog centra CDU/CSU želi uspjeh na izborima kojima bi spriječio mogućnost formiranja tročlane vladajuće koalicije pod vodstvom Zelenih.

    Konzervativci su na anketama proširili svoje vodstvo nad Zelenima na oko osam bodova, uprkos podijeljenoj borbi oko toga ko bi trebao biti njihov kandidat za zamjenu Merkel.

    U manifestu Unije (CDU/CSU) obećano je porezno rasterećenje te se ističe predanost tzv. kočnici za dugove, koja podrazumijeva ograničenje novih zaduženja na mali dio postotak BDP-a.

    “Nejasno je kako će sve to biti finansirano”, kazao je Jens Suedukum, profesor ekonomije na Sveučilištu Heinrich Heine u Duesseldorfu.

    “Očekujem da će nakon izbora Unija biti otvorena kreativnim finansijskim rješenjima”, dodao je Heine, prenosi Reuters.

    Zeleni su, nasuprot demokršćanima, obećali veće poreze za osobe s najvećim dohotkom kako bi se finansirala energetska tranzicija, zbog čega je otežana mogućnost koalicije dviju najjačih stranaka nakon izbora.

    “Čvrsto sam uvjeren da Nijemci ne vjeruju Zelenima”, rekao je lider CSU-a Markus Söder na zajedničkoj konferencijiza novinare s Laschetom i poručio: “Možete provoditi zelenu politiku i bez Zelenih”.

    Söder i Laschet pokazali su zajedništvo, nakon oštre borbe u aprilu, kada nije bilo jasno ko će od njih dvoje biti kandidat za kancelara. Potom se Soeder povukao iz utrke.

  • Filipinski predsjednik poručio građanima: Vakcinišite se ili ću vas zatvoriti

    Filipinski predsjednik poručio građanima: Vakcinišite se ili ću vas zatvoriti

    Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte zaprijetio je zatvorom ljudima koji odbiju biti vakcinisani protiv koronavirusa dok se njegova zemlja bori s novim pandemijskim valom, s više od 1,3 miliona slučajeva i 23.000 umrlih.

    “Vi odlučite, vakcina ili ću vas zatvoriti”, rekao je Duterte u televizijskom obraćanju u ponedjeljak nakon izvještaja o malom broju vakcinisanih.

    Duterteove primjedbe protive se porukama zdravstvenih radnika, koji su rekli da je, iako se od ljudi traži primanje vakcina protiv koronavirusa, vakcinisanje dobrovoljno.

    “Nemojte me pogrešno shvatiti, u ovoj zemlji postoji kriza,” rekao je Duterte te dodao da je ogorčen zbog malog broja vakcinsanih.

    Od 20. juna, filipinske vlasti u potpunosti su vakcinisale 2,1 milion ljudi, polako napredujući prema vladinom cilju da ove godine imunizira do 70 miliona ljudi u zemlji od 110 miliona stanovnika.

    Duterte, koji je kritikovan zbog svog oštrog pristupa u suzbijanju virusa, također je ostao pri odluci da ne dozvoli da se škole ponovo otvore.

  • Zaharova: SAD sebi da uvedu sankcije zbog Jugoslavije i Iraka

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova izjavila je da SAD, prije nego što izgovore riječ “zakon”, prvo moraju da uvedu sankcije sebi zbog Jugoslavije i Iraka, kao i zbog ubijenih širom svijeta.

    “Od kada su Sjedinjene Države počele da žive po zakonima? Način njihovog djelovanja u Organizaciji za zabranu hemijskog oružja ne potpada ni pod jedan zakon – to je potpuno bezakonje. Prvo neka kazne sami sebe sankcijama za Jugoslaviju i Irak, milione ubijenih i osakaćenih. Tek tada mogu da izgovore riječ ‘zakon’ “, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Portparolka Bijele kuće Džen Psaki izjavila je prethodno da nedavni sastanak predsjednika SAD i Rusije Džozefa Bajdena i Vladimira Putina u Ženevi nije donio nikakve promjene u politiku sankcija Vašingtona prema Rusiji.

    Prema njenim riječima, zakon predviđa da Bijela kuća nastavi da razmatra ograničenja u vezi sa upotrebom hemijskog oružja.

    Sjedinjene Američke Države nastaviće da uvode sankcije ruskim kompanijama i organizacijama koje učestvuju u projektu Sjeverni tok 2, najavio je juče savjetnik američkog predsjednika nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.

    On je takođe rekao da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog tretmana opozicionara Alekseja Navaljnog, čim bude “utvrdila prave mete.”

  • Izglasano nepovjerenje premijeru Švedske, prvi put na prijedlog opozicije

    Izglasano nepovjerenje premijeru Švedske, prvi put na prijedlog opozicije

    Švedski parlament izglasao je danas nepovjerenje premijeru Stefanu Lofvenu i dao lideru socijaldemokrata rok od sedam dana da podnese ostavku ili raspiše prijevremene izbore.

    Nacionalistička stranka Švedske demokrate iskoristila je priliku da zatraži glasanje o povjerenju sedam dana nakon što je Ljevičarska stranka povukla podršku vladi povodom plana da se ublaži kontrola određivanja stanarina u novogradnji.

    Lofvenova manjinska koalicija sa Zelenom strankom oslanjala se na podršku u parlamentu od dvije manje partije desnog centra i Ljevičarske stranke od izbora 2018. godine.

    Pošto je parlament u političkoj blokadi, nije poznato kome će se predsjednik ovog tijela obratiti sa zadatkom da formira novu administraciju.

    Ankete pokazuju da su blokovi lijevog i desnog centra uravnoteženi, što znači da ni prijevremeni izbori ne bi razjasnili situaciju.

    Privremena vlada ostala bi na funkciji do redovnih izbora u septembru sljedeće godine.

    Ovo je prvi put da je jedan švedski premijer smijenjen izglasavanjem nepovjerenja na prijedlog opozicije.