VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kako o BiH izvještavaju svjetski mediji

    Utakmica fudbalskih reprezentacija Bosne i Hercegovine i Finske, koja bi trebala da se odigra u subotu u Zenici, „upitna je zbog eskalacije političkih tenzija u regiji“.

    Hercegovini izveštavaju kao o nestabilnoj državi, kojoj prijeti oružani sukob.

    Finski javni servis Yle je tako na svojoj internet stranici objavio da je BiH na ivici rata, a svoje procjene bazira na izvještaju koji je OHR nedavno poslao u Savjet bezbjednosti UN. Finski ministar spoljnih poslova je na javnom servisu dodatno podgrijao ovu priču izjavom kako je “zabrinut” jer bi politička kriza u regiji mogla dovesti do vojnog sukoba, dok je predsjednik Fudbalskog saveza Finske, Ari Lahti, rekao kako Evropska fudbalska asocijacija UEFA pažljivo prati situaciju u regiji i kako bi „mogla odlučiti o izmještanju utakmice na neutralni teren“.

    I nisu samo Finci ti koji ovih dana pričaju o mogućem ratu u BiH. Brojni svjetski, ali i regionalni mediji su proteklih dana izvještavali o „zveckanju oružjem u BiH“, a većina njih je krivce pronašla u srpskim političarima, odnosno lideru SNSD Miloradu Dodiku, koje su okarakterisali kao „separatiste koji žele da unište državu“.

    Jedan od vodećih američkih medija – CNN je u opsežnoj analizi pod nazivom: „Da li će Zapad išta učiniti da zaustavi novi rat“, naveo kako vodeći svjetski analitičari upozoravaju da je Bosna i Hercegovina na rubu kolapsa, a krizu u ovoj državi opisuju kao najozbiljniju od završetka rata.

    I pojedini njemački mediji su proteklih dana pisali o „srpskim nacionalistima koji prijete otcjepljenjem“, kao i mogućem novom sukobu u BiH.

    Ukoliko u google pretraživač ukucate „rat u BiH“ vidjećete da je samo u proteklih mjesec dana bilo više od 760.000 vijesti koje govore o mogućim sukobima.

    Time je BiH ponovo u očima svjetske javnosti okarakterisana kao nesigurna zemlja, u kojoj žive „divljaci“ željni rata.

    I dok je prva asocijacija na Francusku Ajfelov toranj, na Španiju sangrija i tapas, Italiju pica i slično, Bosna i Hercegovina je u svijetu i dalje prepoznatljiva jedino po ratu.

    S obzirom na to da je privlačenje stranih investicija ključni faktor za razvoj BiH, stvaranje novih radnih mjesta i izlazak iz krize, analitičari upozoravaju da priča o ratu i negativan imidž koji se stvara u svijetu o Bosni i Hercegovini šalje poruku potencijalnim investitorima da nas zaobiđu u širokom luku.

    Nestabilna politička situacija u BiH, prema mišljenju analitičara, ne samo da je kamen spoticanja za eventualne investicije već nas čini i neprivlačnom destinacijom za turiste i strana ulaganja.

    Ekonomista i bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, ističe da BiH odavno ima negativan imidž u svijetu, a posljednja dešavanja joj samo još više štete, jer niko ozbiljan ne želi da investira u nesigurnu državu.

    – BiH je već na crnoj listi svih privrednih komora u svijetu. Ukoliko bi se i pojavio neki investitor, možete biti sigurni da je riječ o nekom spekulativnom kapitalu. Nijedan ozbiljan investitor trenutno neće doći u BiH i uložiti svoj kapital. Defitivno nam se crno piše – upozorava Aćimović.

    On ističe da ni ranije nije bilo nekih krupnih investicija u BiH, te da ih tek sada neće biti kada svi u svijetu bruje o tome kako smo nesigurni i na ivici rata.

    – Ne samo svjetski mediji, već i sve zemlje nas stavljaju na listu trenutno najriskantnijih država za izbijanje sukoba. Ne misle oni samo na klasičan rat kao onaj u periodu 1992-1995. godine, već misle na ukupnu bezbjednosnu situaciju, koja je izmakla kontroli. Konkretno, granice su nam toliko šuplje da apsolutno nemamo kontrolu nad tim ko ulazi u zemlju, od migranata, preko paravojnih formacija do kriminogenih struktura – navodi Aćimović za Srpskainfo.

    Dodaje da se ne slaže sa ocjenama kako u BiH nema ko da ratuje i kako nema oružja. Aćimović kaže da je jako mnogo oružja ostalo nakon rata koje nije zaplijenjeno, dok s druge strane postoji namjenska industrija u FBiH, gdje se proizvodi oružje.

    Aćimović je podsjetio na raniju izjavu lidera SDA, Bakira Izetbegovića, koji je rekao da u roku od sedam dana mogu naoružati 200.000 ljudi.

    – Dakle, oružja ima. Ne slažem se ni sa tvrdnjom da je BiH siromašna i da nema ko da ratuje. Naprotiv, ljudi koji su osiromašeni i koji su sve izgubili spremni su da krenu u rat – zaključuje Aćimović.

    Ekonomski analitičar Zoran Pavlović dijeli stav svojih kolega da nestabilna politička situacija vuče BiH u sve veće siromaštvo i da niko ozbiljan ne želi da ulaže u takvom okruženju.

    – Zar nije paradoks da vam u zemlju dođe strani izaslanik i umiruje narod izjavama kako neće biti rata, umjesto da domaći političari smire tenzije, sjednu za sto i počnu razgovarati kako da nam bude bolje – kaže Pavlović.

    Navodi da ekonomija ne poznaje kategoriju „nestabilne situacije“ i čim se pojavi bilo kakva nestabilnost poslovni ljudi traže način da pobjegnu iz takve države. To je, kaže Pavlović, trenutno zadnja stvar koja treba BiH.

    – Na žalost, političari svojom zapaljivom retorikom iznova stvaraju negativan imidž BiH. Niko od njih nije voljan ni zainteresovan za međusobni razgovor. Svjesni su da im je rejting toliko opao kod naroda da im je jedino preostalo da zveckaju oružjem. Nije ni čudo što poslovni ljudi uveliko razmišljaju kako da se izvuku iz ovog grotla potencijalnog sukoba koje je na sceni – upozorava Pavlović.

  • Kina i Amerika dogovorile saradnju za rješenje klimatske krize

    Kina i Amerika dogovorile saradnju za rješenje klimatske krize

    Kina i SAD priznale su hitnost klimatske krize i obećale danas u Glazgovu da će raditi zajedno na klimatskim akcijama, javlja BBC.

    Dvije zemlje su najveći svjetski emiteri ugljen-dioksida, a američki izaslanik za klimu Džon Keri je rekao da ovaj sporazum predstavlja “imperativ saradnje”.

    On je dodao da su se obje strane na klimatskoj konferenciji COP26 složile da “rade zajedno na ograničavanju emisija metana”.

    On je rekao da će obećanje Kine da stvori “sveobuhvatan i ambiciozan nacionalni akcioni plan za metan” imati “značajan efekat” na klimatsku krizu.

    “SAD i Kina imaju dosta različitih stavova, ali što se tiče klime, saradnja je jedini način da se ovaj posao završi”, rekao je Keri.

    Glavni kineski pregovarač za klimu Ksie Zhenhua rekao je da će Kina ojačati svoje ciljeve za smanjenje emisija i da namjerava da razvije nacionalni plan u vezi sa metanom.

    Ksi je rekao da su SAD i Kina, dva najveća svjetska emitera gasova sa efektom staklene bašte, takođe postigli dogovor o zajedničkoj deklaraciji, koja će kasnije biti objavljena.

    Timermans pozdravio klimatski pakt između SAD i Kine
    Visoki predstavnik EU za klimatsku politiku Frans Timermans pozdravio je danas klimatski pakt između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, rekavši da će taj sporazum pomoći drugim državama da postignu dogovor na samitu COP26 Ujedinjenih nacija o klimi.

    “Zaista je ohrabrujuće vidjeti da su te dvije zemlje koje su bile zavađene oko brojnih pitanja uspjele da pronađu zajednički jezik za najveći izazov sa kojim se čovječanstvo danas suočava“, rekao je Timermans za Rojters i predočio da to pokazuje da SAD i Kina znaju da ova tema prevazilazi sva druga pitanja.

  • Nemački savezni revizor: “Državni budžet u kritičnom stanju”

    Nemački savezni revizor: “Državni budžet u kritičnom stanju”

    “Finansije nemačke savezne vlade su u kritičnom stanju i naredna vlada mora da ih konsoliduje.”

    To je saopštila danas savezna revizorska kancelarija, upozoravajući stranke koje rade na formiranju vladajuće koalicije i koje razmišljaju o novom zaduživanju.

    Socijaldemokrate levog centra (SPD), pripadnici Zelenih i probiznis orijentisane partije Slobodnih demokrata (FDP) suočavaju se sa problemom ogromne potrošnje, a u razgovorima o saveznim finansijama su se saglasili da se na stroga ograničenja zaduživanja vrate od 2023. i da izbegnu povećanje poreza, prenosi Rojters.

    Izvori upoznati sa razgovorima stranaka rekli su britanskoj agenciji da se razmatra veće federalno zaduživanje sledeće godine kako bi se omogućilo ubrizgavanje jednokratne finansijske injekcija od više milijardi evra u vladin investicioni fond za klimu.

    Mađutim, savezna revizorska kancelarija ih je u izveštaju, pripremljenom za Bundestag, upozorila na opasnost od fiskalne izdašnosti.

    “Situacija je ozbiljna. Da bi savezne finansije ponovo bile održive, nova savezna vlada mora da deluje odmah. Savezne finansije su u kritičnom stanju. Čekanje i nada u bolja ekonomska vremena neće biti dovoljni da se obnovi finansijska održivost”, piše u izveštaju saveznog revizorskog tela.

    Ekonomski savetnici vlade, čije su prognoze smernica izvršnoj vlasti u kreiranju fiskalne politike, smanjili su danas procenu ekonomskog rasta najveće evropske privrede za 2021. godinu na 2,7 procenata u odnosu na projekciju iz marta od 3,1 posto, zbog uskih grla u lancu snabdevanja i ograničenja proizvodnih kapaciteta u globalnoj ekonomiji.

    Berlin se “suočava sa mnoštvom fiskalnih problema i izazova za koje još nisu pronađena rešenja”, saopštila je kancelarija, navodeći, između ostalog, borbu protiv klimatskih promena, starenje društva i rizik od porasta kamatnih stopa.

    Poverenik kancelarije za administrativnu efikasnost preporučio je „moratorijum na rashode, koji traži da se finansiranje svake nove mere realizuje ukidanjem izdataka za neke druge mere“.

    Tri stranke koje vode koalicione pregovore žele da postignu dogovor o formiranju nove vlade pre Božića, dodaje Rojters.

  • Ukrajina zapretila: “Doći će do nepopravljivih posledica”

    Ukrajina zapretila: “Doći će do nepopravljivih posledica”

    Ukoliko Belorusija zvanično prizna Krim kao rusku teritoriju, to će dovesti do nepopravljivih posledica.

    To je danas rekao portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko.

    Komentarišući izjavu šefa beloruske diplomatije Vladimira Makeja koji je rekao da Belorusija razume da je Krim sada ruska teritorija, Nikolenko je naglasio da Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine polazi od toga da Belorusija zvanično i dalje podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u okviru međunarodno priznatih granica.

    “Promena pristupa Belorusije u cilju dejure priznanja privremeno okupiranog Krima kao teritorije Rusije dovešće do nepopravljivih posledica po ukrajinsko-beloruske odnose”, naglasio je portparol, prenosi agencija RBK-Ukrajina.

    Nikolenko se nada da u Minsku razumeju pitanje pripadnosti Krima i da neće dopustiti korake koji su u suprotnosti sa normama međunarodnog prava.

    Ranije je ministar spoljnih poslova Belorusije Vladimir Makej u intervjuu za Sputnjik rekao da stav Belorusije o Krimu ostaje isti kao i pre, te da beloruska strana “u stvarnosti razume da je Krim sada ruska teritorija”.

    Ranije je Lukašenko rekao da će Belorusija priznati da je Krim deo Rusije kada “poslednji ruski oligarh” počne da isporučuje na poluostrvo svoje proizvode.

  • Borelj: Razmatramo peti paket sankcija Bjelorusiji

    Borelj: Razmatramo peti paket sankcija Bjelorusiji

    Šef diplomatije EU, Žozep Borelj, najavio je da će se o proširenju sankcija protiv režima u Bjeorusiji razgovarati na narednom Savjetu ministra spoljnih poslova koji se 15. novembra sastaju u Briselu.

    “Moramo da vidimo koji je obim postojećeg režima sankcija Bjelorusiji i da ga proširimo. Proučavamo kako da ga proširimo kako bismo usvojili novi, peti paket sankcija, koji će uključivati one koji su odgovorni ili doprinose krizi na našim spoljnim granicama”, poručio je Borelj u Briselu.

    Govoreći o situaciji na spoljnim grancama EU prema Bjelorusiji, Žosep Borelj je pred Evropskim parlamentom ocijenio da se radi o migrantskoj, humanitarnoj, ali i geopolitičkoj krizi.

    “Oni (migranti) ne mogu da uđu u EU tako što će probijati granice, ali ne mogu ni ostati na granici zauvijek. Njima je potrebna humanitarna pomoć i potreban im je izlaz iz situacije u koju ih je stavio bjeloruski režim. Humanitarni koridor mora biti otvoren da bi se tim ljudima omogućio siguran povratak u zemlje porijekla”, zaključio je Borelj.

    Šef dipmlomtije EU poručuje da je situacija na granicama EU sa Bjelorusijom takođe i “teška geopolitička situacija” u kojoj režim Aleksandra Lukašenka “kao odgovor na prethodne EU sankcije stvara probleme” rizikujući živote ljudi.

  • Putin nudi rješenje EU, Merkel poručila: “Izvrši pritisak”

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je telefonski razgovarao s odlazećom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

    On je pozvao članice EU da uspostave direktne kontakte sa Bjelorusijom radi rješavanja migrantske krize na bjelorusko-poljskoj granici, izvijestila je danas pres-služba Kremlja.

    “Ruski predsjednik je predložio da se otvori diskusija o novonastalim problemima (u situaciji oko izbjeglica na granicama Bjelorusije i EU) putem direktnih kontakata između predstavnika zemalja članica EU i Minska”, navodi se u saopštenju Kremlja, a prenosi ruska agencija TASS.

    “Dvije strane su detaljno razgovarale o migrantskoj situaciji na granici Bjelorusije sa zemljama Evropske unije i izrazile su zabrinutost zbog humanitarnih posljedica migracione krize”, navodi se u saopštenju Kremlja.

    Kancelarka Merkel je ruskom predsjedniku poručila da je bjeloruska “instrumentalizacija migranata” nehumana i neprihvatljiva, i zamolila ga da izvrši pritisak na bjelorusku vladu po tom pitanju, izjavio je njen portparol, a prenosi agencija Rojters.

    Šarl Mišel: “EU mora da zaustavi hibridne napade”
    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je danas u Varšavi da Evropska unija mora da zaustavi hibridne napade na granicama ne samo protiv Poljske i osudio je bjeloruske vlasti koje šalju djecu i cijele izbjegličke porodice na granice da silom pokušavaju da uđu u Poljsku ili baltičke republike.

    “Moramo da djelujemo efikasno, jedinstveno, a takođe oslanjajući se na naše osnovne vrijednosti. U snimcima koji do nas dopiru vidi se sa kakvim monstruoznim cinizmom autoritarni režim gazi osnovno ljudsko dostojanstvo, gurajući porodice, žene, djecu u ponižavajuće i neprihvatljive situacije”, kazao je predsjednik ES Mišel na konferenciji za novinare sa poljskim premijerom Mateušom Moravjeckim.

    Šarl Mišel rekao je da su ga te slike potresle i da je cijela Evropska unija osudila takvo postupanje vlasti Belorusije.

    “NATO će podržati Poljsku”
    NATO zvaničnik je saopštio da će Alijansa podržati Poljsku, u migrantskoj krizi na njenim granicama.

    “Stav saveznika je da je Bjelorusija odgovorna za krizu i da Lukašenkov režim koristi migrante kao vid hibridnog rata. Takvo postupanje smatramo nehumanim i neprihvatljivim.” Ova izjava dolazi posle za javnost zatvorenih konsultacija u Briselu.

  • Vrtoglava cifra: Potvrđena kazna “Gugl” od 2,4 milijarde evra

    Vrtoglava cifra: Potvrđena kazna “Gugl” od 2,4 milijarde evra

    Opšti sud, koji je dio Suda pravde EU, potvrdio je odluku Evropske komisije iz 2017. godine o kažnjavanju kompanije “Gugl” sa 2,4 milijarde evra zbog kršenja pravila o tržišnoj konkurentnosti.

    U saopštenju se navodi da je Opšti sud zaključio da je “Gugl” svojim algoritmom favorizovao sopstvene servise za kupovinu u prikazivanju rezultata pretrage na internetu i da je time odstupio od pravila o konkurentnosti.
    Evropska komisija je objavila da je tehnološki gigant zloupotrijebio svoju poziciju promovisanjem platforme “Gugl šoping” preko svog pretraživača i da je time nanio štetu konkurentima.
    “Gugl” ima mogućnost da podnese žalbu pred Evropskim sudom pravde, prenio je “Sputnjik”.
    U prethodnih nekoliko mjeseci, “Gugl” se suočio sa brojnim pravnim izazovima u mnogim zemljama. Kompanija je dobila kaznu od 500 miliona evra od francuske regulatorne agencije, kaznu od 177 miliona dolara u Južnoj Koreji i nekoliko kazni u Rusiji.

  • Njemačka traži nove sankcije za Bjelorusiju, Lukašenko poručuje: Nećemo kleknuti pred EU

    Njemačka traži nove sankcije za Bjelorusiju, Lukašenko poručuje: Nećemo kleknuti pred EU

    Njemačka je za uvođenje novih sankcija Evropske unije Bjelorusiji, objavio je danas njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas

    On je optužio bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da “beskrupulozno” koristi migrante šaljući ih na granicu s Poljskom.
    “Sankcionirat ćemo sve koji sudjeluju u ciljanom krijumčarenju migranata. EU će raditi na proširenju i jačanju sankcija protiv Lukašenkovog režima”, kazao je Maas.

    “Lukašenko mora shvatiti da njegovi računi ne funkcionišu”, dodao je.

    Evropljani mjesecima optužuju Lukašenka da potpiruje krizu izdavanjem vize migrantima u znak osvete za evropske sankcije poduzete protiv njegove zemlje zbog represije protiv opozicije na predsjedničkim izborima u toj zemlji 2020. godine.


    Opisujući situaciju na bjeloruskoj granici kao “strašnu”, Maas je optužio Lukašenka za pokretanje “opasne spirale iz koje nema izlaza”.

    Također je izrazio uvjerenost da je EU spremna djelovati protiv drugih zemalja i zračnih prevoznika uključenih u prevoz migranata.

    “Niko ne smije nekažnjeno sudjelovati u Lukašenkovim nehumanim aktivnostima”, izjavio je Maas upozorivši da su “spremni, kao EU, povući i posljedice”.

    Predsjednik Lukašenko, bliski saveznik Moskve, sa svoje je strane naglasio je da njegova zemlja “neće kleknuti” pred EU.

  • Britanska vlada će podržati dizajn mini nuklearne elektrane Rolls-Roycea

    ndustrijski konzorcij, predvođen Rolls-Royceom, britanskim proizvođačem avio-motora i britanskim poreznim obveznikom, zajednički će investirati 405 miliona funti u razvoj flote mini reaktora kao dio novog ulaganja u nuklearnu energiju osmišljenog da pomogne vladi da ispuni neto nulte ciljeve ugljika.

    Rolls-Royce je saopćio da je osigurao finansiranje od američke energetske kompanije Exelon Generation i privatnog BNF Resources, investicionog instrumenta kojeg podržavaju članovi bogate francuske porodice Perrodo i vlasnik naftne grupe Perenco.

    Tri partnera će uložiti ukupno 195 miliona funti u novi biznis, Rolls-Royce Small Modular Reactor, tokom tri godine. Finansiranje će pokrenuti obavezu od 210 miliona funti od vlade.

    “Ovo je prilika koja se pruža jednom u životu za Ujedinjeno Kraljevstvo da iskoristi više energije s niskim udjelom ugljika nego ikada prije i osigura veću energetsku neovisnost”, kazao je poslovni sekretar Kwasi Kwarteng.

    Britanski premijer Boris Johnson podržao je novu tehnologiju u razvoju, poznatu kao mali modularni reaktori (SMR), kao dio svog plana od 10 tačaka za “zelenu industrijsku revoluciju” prošle godine. Tehnologija se unutar vlade smatra načinom za jačanje britanske energetske sigurnosti, otvaranje radnih mjesta u proizvodnji i pomoć u ispunjavanju Johnsonove agende za podizanje nivoa koja je osmišljena da osigura da bogatstvo i radna mjesta budu ravnomjernije raspoređeni širom Ujedinjenog Kraljevstva.

    Podrška vlade Rolls-Royceu dolazi tri godine nakon što je britanska inženjerska grupa zaprijetila da će zatvoriti SMR program ukoliko ne dobije dugoročnu posvećenost tehnologiji. Druge zapadne nacije, uključujući SAD i Francusku, također traže vlastite SMR tehnologije za upotrebu na svojim domaćim tržištima, kao i novi izvor izvoza.

    Američka kompanija za razvoj SMR-a NuScale objavila je na konferenciji COP26 u Glasgowu prošle sedmice da je postigla dogovor o izgradnji malih reaktora u Rumuniji. Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, izdvojio je milijardu eura vladinih sredstava prošlog mjeseca kako bi pomogao državnom komunalnom preduzeću EDF da razvije vlastite SMR-ove do početka sljedeće decenije.

    Rolls-Royce i njegovi partneri iskoristit će početna sredstva za provođenje svog SMR dizajna kroz rigorozni nuklearni regulatorni režim Ujedinjenog Kraljevstva. Očekuje se da će proces trajati do četiri godine, ali će konzorcij ostati na putu da završi svoju prvu elektranu od 470 MW do ranih 2030-ih.

    Svaka mini elektrana bi bila sposobna da proizvede dovoljno niskougljične struje za oko milion domova. Za razliku od nuklearnih elektrana u punoj veličini, SMR bi imao otisak od samo dva fudbalska terena. Ključna razlika je u tome što bi mali, modularni dizajn omogućio da se dijelovi grade u tvornicama spremnim za brzu montažu na odabranoj lokaciji, što ih čini mnogo jeftinijim od tradicionalnih velikih reaktora.

    Rolls-Royce procjenjuje da bi najmanje 16 SMR-ova moglo biti instalirano na operativnim i zatvorenim nuklearnim lokacijama u Britaniji. Kao dio razvojne faze, također će identificirati moguća proizvodna mjesta za SMR module.

    Iz kompanije su ranije rekli da očekuju da će prvih pet SMR reaktora koštati 2,2 milijarde funti svaki, dok će za naredne jedinice pasti na 1,8 milijardi funti. Procjenjuje se da bi program mogao otvoriti čak 40.000 radnih mjesta u regijama Ujedinjenog Kraljevstva do 2050. godine.

    Grupa je rekla da će novi poduhvat nastaviti tražiti dodatnu podršku. Rečeno je da su u pregovorima sa potencijalnim četvrtim investitorom, što bi povećalo obavezu konzorcijuma sa 195 miliona funti na 250 miliona funti. Druge kompanije, uključujući Jacobsa iz SAD-a i britanskog Laing O'Rourkea, koje su ranije bile imenovane kao dio konzorcija, postat će partneri u lancu nabavke, rekli su iz kompanije Rolls-Royce.

  • Rat Kine i Tajvana imao bi velike posljedice za svijet: “Pitanje je kada bi do invazije moglo doći”

    Rat Kine i Tajvana imao bi velike posljedice za svijet: “Pitanje je kada bi do invazije moglo doći”

    U sjeni pandemijske krize ostala je skrivena nova tajvanska kriza. Kriza je to koja se zahuktava uslijed sve većih kineskih pritisaka za ujedinjenjem s Tajvanom, a koja bi, ako eskalira, mogla ostaviti posljedice na cijelom svijetu.

    Kineska komunistička partija već 70 godina gaji iste težnje – vladati tajvanskom teritorijom kojim nije vladala nikada dosad. Za Peking, Tajvan je tek separatistička pokrajina, dok većina ostrvljana misli da se radi o pravoj državi koja zaslužuje mjesto u Ujedinjenim nacijama.

    Napetosti su poprimile novi nivo nakon što je Tajvan podnio zahtjev za pristupanjem Transpacifičkom partnerstvu. Od 2020. godine do danas tako je zabilježen niz upada kineskih vojnih aviona u tajvanski vazdušni prostor, a sve su brojniji i vojni brodovi u blizini granice.

    Jedan od posljednjih zabrinjavajućih signala stigao je u nedjelju. Kineska vojska izradila je makete američkih nosača aviona i ostalih vojnih brodova kako bi, vjeruje se, uvježbali gađanje meta tog tipa. Otkrile su to u nedjelju satelitski snimci snimljeni iznad pustinje na zapadu Kine, saopštio je Rojters.

    Kolike su šanse za izbijanjem rata, ali i kakve bi to posljedice moglo imati na ostatak svijeta, s obzirom da Tajvan uživa podršku Sjedinjenih američkih država (SAD), Vecernji.hr je pitao prof. Petra Popovića, stručnjaka za međunarodne odnose i geopolitiku s Fakulteta političkih nauka.

    “Čini se da su trenutne tenzije, odnosno kineski upadi u tajvanski zračni prostor odgovor na stvaranje savezništva AUKUS (SAD, Britanija, Australija). Međutim, potencijalna kineska invazija se ne smije olako shvatiti kao puki odgovor na provokaciju jer sjedinjenje Tajvana s Kinom je zacrtani cilj KP Kine kojega je više puta naglasio predsjednik Si. Pitanje je samo kada bi do invazije moglo doći”, tvrdi prof. Popović.

    Popović podsjeća da je Komunistička partija Kine u martu pokrenula novi petogodišnji plan, s ciljem postizanja potpune tehnološke i informatičke neovisnosti Kine.

    “Iako se tek 3% plana odnosi na obranu i sigurnost, ovaj plan više nego i jedan drugi spominje vojno-sigurnosni sektor. Drugim riječima, do 2025 kineska vojska bi trebala biti u informatičko tehnološkom smislu samodostatna. Modernizacija vojske isključivo ovisi o tome hoće li Kina ostvariti vlastitu proizvodnju poluvodiča, te ‘nafte 21. stoljeća’ kojeg sada 90% uvozi i bez kojega se suvremeni rat ne može voditi. Stoga ne čudi da bi se po procjenama Pentagona i Indo-Pacifičke komande (INDOPACKOM) invazija Tajvana mogla dogoditi kroz narednih šest godina”, objašnjava Popović.

    Napominje da je procjena ubjedljiva, jer će do tada modernizacija kineske vojske biti gotova, kao i da u obzir treba uzeti iznimno tradicionalno kinesko društvo koje važnu ulogu pridaje godišnjicama.

    “U ovom slučaju 2027. će biti stota godišnjica osnutka narodnooslobodilačke vojske i do tada je za očekivati sve veće pritiske na Tajvan i moguću invaziju”, dodaje prof. Popović.

    Otvoren sukob između Kine i Tajvana ostavio bi goleme posljedice i na globalnom nivou.

    “Čak i ako konflikt bude lokaliziran bez otvorenog uvlačenja drugih, posljedice mogu biti ogromne, od usporavanja međunarodne trgovine do kolapsa burzi”, upozorava ovaj stručnjak.

    Kada se govori o potencijalnom uvlačenju drugih u otvoreni vojni sukob između ove dvije zemlje, prije svega se povlači pitanje kako će se SAD postaviti. Na pitanje je li vjerovatnije da bi SAD otvoreno ušao u sukob, poslao svoje nosače aviona u blizinu Tajvana ili bi se ipak zadržali na prodaji vojne opreme Tajvanu, Popović odgovara da je to velika nepoznanica.

    “Po američkom Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. SAD je dužan braniti Tajvan, kako se navodi, s onolikom logističkom i materijalnom pomoći koliko je potrebno da se Tajvan obrani. Ostaje nejasno bi li takva pomoć uključivala i vojno uključenje Amerike. Zato što je zakon neodređen u konačnici će ovisiti o političkoj odluci Vašingtona. A kada se odluka donese, nema dvojbe da će i Kongres i Bijela kuća biti suglasni. Politika prema Kini je politika kontinuiteta od Obame, Trampa do Bajdena”, kaže prof. Popović.

    Iako je nepoznanica kako bi se SAD postavio u slučaju rata, jasno je da želi nezavisnost Tajvana od svog najvećeg neprijatelja Kine. Jasno je što žele i vlast u Pekingu i Tajpeiju. Međutim rijetko se govori o tome što žele obični ljudi, stanovnici Tajvana.

    “Većinsko stanovništvo na Tajvanu je kategorički protiv sjedinjenja s Kinom. Iako u odnosu snaga s Kinom nema izgleda, Tajvan ipak ima pola milijuna ljudi spremnih za mobilizaciju u slučaju invazije i oko 2 milijuna u rezervnom sastavu. Snažan otpor bi bio neminovan”, kaže prof. Popović.

    Iako je ovoj fazi svima najviše u interesu zadržati status quo, dodaje Popović, sukob iz strukturnih razloga čini se neizbježnim.

    “Kina naprosto mora reagirati na svoj usporeni rast i činjenicu da ju je pandemija kovida-19 ozbiljno unazadila. Postoji široka zabluda da je rat neizbježan kada neka sila raste i remeti status quo. Naprotiv, države postaju agresivne upravo kada slabe. Deglobalizacija je proces koji traje već punih desetak godina a pandemija ga je samo ubrzala. Niti jedna velika sila nije više ‘velika’ kao donedavno, što se očituje u sve većim tenzijama i provokacijama. Ratno huškanje i demonstriranje sile, povijest nas uči, nije znak moći nego slabosti”, zaključuje Popović.